Leteće mušice su zamućenja koja se pomiču kroz vidno polje i ne korespodiraju vanjskim vizualnim objektima.
Patofiziologija
Starenjem, staklasto tijeko se kontrahira i odvaja od mrežnice. Dob u kojoj se događaju navedene promjene je varijabilna, ali najčešće se javlja između 50 i 75 godina života. Tijekom odvajanja, staklasto tijelo povremeno može povući mrežnicu sa sobom. Ta mehanička trakcija (povlačenja) stimulira mrežnicu koja posljednično šalje signal u mozak te se interpretira kao svjetlost. Potpuno odvajanje staklastog tijela dovodi do povećanja letećih mušica, koje može trajati kao takvo i godinama.
Međutim, mehaničko povlačenje mrežnice može stvoriti i rupu ( ruptura mrežnice), i uzrokovati da tekućina curi iza poderotine, te se mrežnica tako može i odvojiti. Odvajanje mrežnice može također biti uzrokovano i drugim čimbenicima (npr, trauma, primarnim poremećajima mrežnice). Svjetlost koja se javlja u obliku bljeskova, česta je kod mrežničnog odvajanja, i naziva se fotopsija. Fotopsija se također može i javiti prilikom trljanja očiju i nakon buđenja gledajući uokolo.
Etiologija
Najčešći uzrok letećih mušica u staklastom tijelu je
Rjeđi uzroci su navedeni u tablicu.
Rjeđi uzroci letećih mušica uključuju intraokularne tumore ( npr. limfomi) i vitritise ( upala staklastog tijela). Intraokularna strana tijela mogu uzrokovati leteće mušice ali se obično prezentiraju sa ostalim simptomima, kao gubitkom vida, boli oka, ili crvenilom.
Neki Od Uzroka Letećih Mušica
|
Uzrok
|
Ukazujući Nalazi
|
Dijagnostički Pristup
|
|
Unilateralni ako drugačije nije navedeno.
|
|
Benigni poremećaji
|
|
Idiopatske leteće mušice staklastog tijela
|
Umjerene, stabilne leteće mušice koje se povremeno vide u vidnom polju te se pomiču sa pokretima oka.
Često u obliku stanica ili niti
Prozračni
Mogu biti uočljiviji u određenim svjetlosnim uvjetima (npr, pri jakoj sunčevoj svjetlosti)
Normalna vidna oštrina
Mogu se pojaviti u oba oka, iako ne istovremeno
Normalna vidna oštrina
|
Klinička procjena
|
|
Poremećaji staklastog tijela i mrežnice
|
|
Odvajanje mrežnice
|
Iznenadna, spontana, kontinuirana pojava treperećih bljeskova (fotopsija)
Gubitak vidnog polja u obliku zavjese kojise pomiče kroz vidno polje, defekt vidnog polja obično periferan)
Promjene na pregledu očne pozadine, retinalna abnormalnost (npr odignuta mrežnicakoja se pojavljuje kao otvoreni blijedi padobran)
Mogući faktori rizika (npr. nedavna trauma, operacija oka, visoka kratkovidnost)
|
Indikektna oftalmoskopija nakon učinjenje midrijaze ( medikamentozna dilatacija zjeničnog otvora) učinjena od strane oftalmologa
|
|
Rastrgana, rascijepljenja mrežnica
|
Nagla, spontana fotopsija
Može se pojaviti na periferiji mrežnice i može biti vidljiva samo indirektnom oftalmoskopijom
|
Indirektna oftalmoskopija učinjena od strane oftalmologa nakon midrijaze
|
|
Odvajanje staklastog tijela
|
Povećanje unilateralnih letećih mušica preko 1 tj -3 mj u bolesnika prosječne dobi od 50-75 god
Leteće mušice koje su poput paučine
Jedna velika plutajuća leteća mušica koja se nalazi u i izvan vidne osovine
Spontane fotopsije
|
Indirektna oftalmoskopija učinjena od strane oftalmologa nakon midrijaze
|
|
Krvarenje u staklasto tijelo
|
Anamnestički podatak o proliferativnoj dijabetičkoj retinopatiji ili traumi proliferativne dijabetičke retinopatije ili traume
Gubitak vida koji utječe na kompletno vidno polje
Gubitak crvenog refleksa
|
Indirektna oftalmoskopija učinjena od strane oftalmologa nakon midrijaze
|
|
Upala staklastog tijela (npr. citomegalovirus, Toxoplasma, ili gljivični korioretinitis)
|
Bol
Gubitak vidne oštrine
Gubitak vida koji utječe na cijelo vidno polje
Lezije mrežnice (ponekad poput pamuka - cotton like) koje nisu u skladu s vaskularnim područjem
Faktori rizika (npr. AIDS)
Smanjen crveni refleks
Može biti bilateralan
|
Procjena i dijagnosticiranje po uputi oftalmologa, na temelju pretpostavljenog uzroka
|
|
Ostali poremećaji osim očnih
|
|
Očna migrena
|
Bilateralni, sinhronizirani, bljeskajući svjetlosni podražaji na periferiji u trajanju 10-20 min
Moguće zamućenje i centralnog vida
Moguća glavobolja nakon vizualnih simptoma
Anamnestički podaci o migrenama
|
Klinička procjena
|
Procjena
Najvažnije je identificirati ozbiljne poremećaje staklastog tijela i mrežnice. Ako se takvi poremećaji ne mogu isključiti, pacijenti bi trebali biti pregledani od strane oftalmologa uz pomoću indirektne oftalmoskopije nakon midrijaze. Prepoznavanje očne migrene je također od pomoći.
Anamneza
Povijest bolesti treba utvrditi početak i trajanje simptoma te oblik i veličinu letećih mušica, te jesu li unilateralni ili bilateralni i da li im je prethodila trauma. Pacijent bi trebao pokušati razlikovati leteće mušice od bljeskanja svjetla ili od munje nalik bljeskovima svjetla (fotopsije) ili nazubljene linije koju vidi u vidnom polju (kao u migrene). Važni prateći simptomi uključuju gubitak vida (i njegovu distribuciju u vidnom polju) i bol u oku.
Sistemski pregledavajući treba tražiti simptome mogućih uzroka, kao što su glavobolja (očni migrena) i crvenilo oka (upala staklastog tijela).
Anamnestički podaci trebaju izdvojiti postajanje dijabetesa (uključujući dijabetičku retinopatiju), migrenozne glavobolje, operacije oka, visoku kratkovidnosti, i bilo koje bolesti koja bi mogle utjecati na imunološki sustav (npr. AIDS).
Fizikalni pregled
Oftalmološki pregled trebao bi biti kompletan. Uzima se najbolja korigirana vidna oštrina. Inspekcija očiju radi crvenila. Kod svih pacijenata utvrđuje se širina vidnog polja. Međutim, uočavanje defekata vidnog polja pregledom koji se vrši ispred pacijenta je vrlo insuficijentano, tako da nemogućnost prikazivanja defekta nije ni dokaz da pacijent ima urednu širinu vidnog polja. Ispituje se bulbomotorika i zjenična reakcija na svjetlost. Ako pacijenti imaju crveno oko ili bol oka, pregledava se rožnica pod povećanjem nakon fluresceinskog bojanja, ako je moguće preporuča se pregled na biomikroskopu. Mjeri se očni tlak (tonometrija).
Oftalmoskopija je najvažniji dio pregleda; obavlja se nakon postignute midrijaze ( dilatacije zjenice). Prije postizanja midrijaze, liječnik prvo mjeri veličinu zjeničnog otvora i pregledava zjeničnu reakciju na svjetlo, zatim ukapava kapi, obično 1 kap kratko djelujućeg αadrenergički agonist (npr. 2,5% fenilefrin) i cikloplegik (npr. 1% tropikamid ili 1% ciklopentolat). Zjenice se u potpunosti prošire (dilatiraju) otprilike 20 min nakon kapanja. Oftalmoskopija se izvodi od strane neoftalmologa upotrebom direktne oftalmoskopije. Oftalmolog izvodi indirektnu oftalmoskopiju, koja omogućuje potpuniju sliku mrežnice, osobito uvid u periferiju mrežnice.
Upozoravajući znakovi
Sljedeći nalazi su od posebne važnosti:
-
Nagli porast broja letećih mušica
-
Fotopsija
-
Gubitak vida, difuzni ili fokalna (defekt vidnog polja)
-
Nedavna operacija oka ili trauma oka
-
Bol u oku
-
Gubitak crvenog refleksa
-
Patološki nalaz na mrežnici
Interpretacija nalaza
Odvajanje mrežnice može nagovještavati nagli porast broja letećih mušica, pojava fotopsija, ili neki drugi specifični nalazi (npr. defekt vidnog polja, abnormalnosti mrežnice). Bilateralni sinhroni simptomi ukazuju na očnu migrenu, iako pacijenti često imaju poteškoća pri opisivanju i dešifriranju lokalizacije njihovih simptoma (npr. često opisuju da su scintilirajući skotomi lijeve strane vidnog polja oba oka, opisuju ih kao skotome lijevog oka). Gubitak crvenog refleksa ukazuje na zamućenje (opacifikaciju) staklastog tijela (npr. krvarenja ili upale staklastog tijela), ali također može biti uzrokovano i progresijom mrene. Gubitak vida ukazuje na ozbiljan poremećaj koji uzrokuje disfunkciju staklastog tijela ili mrežnice.
Testiranje
Pacijenti koji zahtijevaju daljnju evaluaciju od strane oftalmologa trebaju daljnje dijagnosticiranje. Međutim, oftalmolog je taj koji sam ili u suradnji odbire vrstu daljnje dijagnostike. Na primjer, pacijenti kod kojih postaoji sumnja na postojanje horioretinitisa zahtijevaju mikrobiološku obradu.
Liječenje
Idiopatske leteće mušice u staklastom tijelu ne zahtijevaju tretman. Ostali poremećaji koji uzrokuju simptome se liječe.
Ključne poruke
-
Leteće mušice same po sebi rijetko ukazuju na ozbiljne poremećaje.
-
Bolesnici sa bilo kakvim patološkim nalazom na pregledu zahtijevaju kompletan ofatlmološki pregled.
-
Ako su leteće mušice praćene sa drugim simptomima (npr. konstantno bljeskanje, smanjenje vidne oštrine, vidna senzacija pojave zavjese pred okom, gubitak vida) ili naglim nastankom simptoma, pacijenti zahtijevaju kompletan oftalmološki pregled, bez obzira na nalaze testova.