Variant Angina

Autori: Ranya N Sweis, MD, MS
Arif Jivan, MD, PhD
Urednici sekcije: prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić, dr. med. i prof. dr. sc.Marko Boban dr. med.
Prijevod: prof. dr. sc. Zdravko Babić dr. med.

Varijantna angina je angina pektoris sekundarno uzrokovana spazmom koronarnih arterija. Simptomi uključuju angine u mirovanju i rijetko napora. Dijagnoza je EKG i provokacijski test sa ergonovinom ili acetilkolinom. Liječenje blokatorima kalcijevih kanala i sublingvalno nitroglicerin.

(Vidi također Pregled koronarne arterije bolesti.)

Većina bolesnika ima značajnu fiksnu opstrukciju proksimalnog dijela najmanje jedne od većih koronarnih arterija. Bolesnici s blagom ili nefiksnom opstrukcijom imaju bolje dugoročne ishode od pacijenata s teškom fiksnom opstrukcijama.

Simptomi i znakovi

Simptomi su nelagoda u prsima koja se javlja uglavnom tijekom odmora, često noću, a tek rijetko i nedosljedno tijekom napora (osim u koliko nema značajne opstrukcije koronarnih arterija. Napadi se javljaju redovito u određeno doba dana.

Dijagnoza

  • Provokativna testiranje s ergonovinom ili acetilkolinom tijekom angiografije.

Na ovu dijagnozu se pomišlja kad se zabilježi elevacija ST–segmenta tijekom napada. Između napada angine, EKG može biti uredan ili pokazivati stabilne patološke promjene.

Potvrda je testiranje sa ergonovinom ili acetilkolinom, što može precipitirati spazam koronarnih arterija. spazam koronarne arterije se identificirati po značajnoj elevaciji ST-segmenta ili nalazom reverzibilnog spazam tijekom kateterizacije srca. Testiranje se izvodi u angiografskim laboratorijima i povremeno u intenzivnim koronarnim jedinicama.

Liječenje

  • Blokatori kalcijevih kanala

  • sublingvalno nitroglicerin

Prosječna stopa preživljavanja kroz 5 god. je 89 do 97%. Rizik smrtnosti je veći u bolesnika koji imaju i varijantnu anginu i aterosklerotsku stenozu koronarnih arterija. Opasnost se povećava sa stupnjem opstrukcije.

Obično sublingvalni nitroglicerin odmah ublažava varijantu angine. blokatori Ca– kanala mogu učinkovito spriječiti pojavu simptoma. Teoretski, β–blokatori mogu pogoršati spazam, dopuštajući nesmetanu α–adrenergičku vazokonstrikciju, ali ovaj učinak nije potvrđen klinički.

Najčešće korišteni oralni lijekovi su blokatori kalcijevih kanala:

  • Trajno oslobađanje diltiazem 120-540 mg jednom / dan

  • Trajno oslobađanje verapamil 120-480 mg jednom / dan (doza mora se smanjiti u bolesnika s disfunkcijom bubrega ili jetre)

  • Amlodipin 15 do 20 mg jednom / dan (doza mora se smanjiti kod starijih pacijenata i pacijenata s disfunkcijom jetre)

U tvrdokornim slučajevima, može biti koristan i amjodaron.

Premda ovi lijekovi ublažavaju simptome, ne utječu na prognozu bolesti.