Alergijski rinitis

Autor: Peter J. Delves, PhD
Urednik sekcije: prof. dr. sc. Srđan Novak, dr. med.
Prijevod: Daniel Victor Šimac, dr. med.

Alergijski rinitis je sezonski ili višegodišnji svrbež, kihanje, rinoreja, nazalna kongestija i ponekad konjunktivitis, uzrokovan izlaganjem peludi i ostalim alergenima. Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze i povremeno kožnih testova. Prva linija liječenja je s nazalnim kortikosteroida (s ili bez oralnog ili nazalnog antihistaminika) ili s oralnim antihistaminikom plus oralnim dekongestivom.

(Vidi također Pregled alergijskih i atopijskih poremećaja.)

Alergijski rinitis se može pojaviti sezonski ili tijekom cijele godine (kao oblik višegodišnjeg rinitisa). Sezonski rinitis je najčešće alergični. Najmanje 25% višegodišnjih rinitisa je nealergični.

Sezonski alergijski rinitis (peludna groznica) najčešće je uzrokovana biljnim alergenima, koji se razlikuju po sezoni. Česti biljni alergeni uključuju

  • Proljetni: pelud drveća (npr. hrast, brijest, javor, joha, breza, smreka, maslina);

  • Ljetni: pelud trava (npr. troskot, mačica, mirisavka, trava voćnjaka, divlji sirak) i pelud korova (npr. solnjača, uskolisni trputac)

  • Jesen: ostala pelud korova (npr. ambrozija)

Uzroci su različiti u pojedinim geografskim područjima, te ponekad sezonski alergijski rinitis izazivaju spore gljivica (plijesni) koje se prenose zrakom.

Višegodišnji rinitis je posljedica cjelogodišnjeg izlaganja inhalacijskim alergenima (npr. feces grinja, žohari, životinjska prhut) u zatvorenim prostorima ili se radi o jakoj reaktivnosti na pelud biljaka koje su cvale jedna za drugom u proteklim sezonama.

Često se zajedno javljaju alergijski rinitis i astma; nejasno je jesu li rinitis i astma posljedica istog alergijskog procesa (hipoteza jednog dišnog puta) ili je rinitis diskretni okidač za astmu.

Brojni nealergijski oblici višegodišnjeg rinitisa uključuju zarazni, vazomotorni, izazvani lijekom (npr. aspirin- ili NSAIL-om izazvan) i atrofični rinitis.

Simptomi i znakovi

Simptomi i znakovi alergijskog rinitisa

Pacijenti imaju svrbež (nos, oči ili usta), kihanje, rinoreju, te opstrukciju nosa i sinusa. Opstrukcija sinusa može uzrokovati frontalne glavobolje; sinusitis je česta komplikacija. Kašalj i piskanje u prsima se također mogu javiti, posebno ukoliko je prisutna i astma.

Najistaknutiji oblik višegodišnjeg rinitisa je kronično začepljenje nosa, koje u djece, može dovesti do kronične upale srednjeg uha; jačina simptoma se mogu mijenjati tokom godine. Svrbež je manje izražen nego u sezonskim rinitisom. Mogu se razviti kronični sinusitis i nosni polipi.

Znakovi bolesti su edematozne, plavkasto–crvene nosne školjke, te u nekim slučajevima sezonskog alergijskog rinitisa, konjunktivalna injekcija (crvene oči) i edem kapaka.

Dijagnoza

Dijagnoza alergijskog rinitisa
  • Klinička procjena

  • Povremeno kožni testovi, test na alergen-specifičan serumski IgE, ili oboje

Alergijski rinitis se gotovo uvijek može dijagnosticirati samo na osnovi anamneze. Dijagnostička ispitivanja nisu rutinski potrebna, osim ako se stanje pacijenata ne poboljša kada se liječi empirijski; za takve pacijente, kožni testovi se koriste za identifikaciju reakcije na pelud (sezonski) ili na feces grinja, žohare, životinjska prhut, plijesni ili druge antigene (višegodišnji) koji se mogu koristiti za usmjeravanje dodatnog liječenja.

Povremeno, rezultati kožnih testova su dvosmisleni ili se test ne može učiniti (npr. jer pacijenti uzimaju lijekove koji interferiraju s rezultatima); u tom slučaju radi se, test na alergen-specifičan serumski IgE.

Eozinofilija otkrivena u brisu nosa uz negativne kožne testove ukazuje na aspirinsku preosjetljivost ili na nealergijski rinitis s eozinofilijom (NARES).

Nealergijski višegodišnji rinitis uobičajeno se isto dijagnosticira na osnovi anamneze. Nedostatak kliničkog odgovora na liječenje pretpostavljenog alergijskog rinitisa i negativne rezultate na kožnom testu i/ili testu na alergen-specifičan serumski IgE također ukazuje nealergijski uzrok; poremećaji koji se uzimaju u obzir su nosni tumori, povećane adenoide, hipertrofija nosnih školjaka, granulomatoza s poliangiitisom, i sarkoidoza.

Liječenje

Liječenje alergijskog rinitisa
  • Antihistaminici

  • Dekongestivi

  • Nazalni kortikosteroidi

  • Za sezonske ili teške tvrdokorne rinitise, ponekad se radi desenzibilizacija

Liječenje sezonskog i cjelogodišnjeg alergijskog rinitisa općenito je isto, iako se pokušaji uklanjanja ili izbjegavanja alergena (npr. uklanjanje grinja i žohara) preporučuju za cjelogodišnji rinitis. Za sezonski ili teške tvrdokorne rinitise, može pomoći imunoterapijska desenzibilizacija .

Najučinkovitiji lijekovi prve linije su

  • Nazalni kortikosteroidi s ili bez oralnih ili nazalnih antihistaminika

  • Oralni antihistaminici plus oralni dekongestivi (npr. simpatomimetik kao što je pseudoefedrin)

Manje učinkovita mogućnost uključuje nazalne stabilizatore mastocita (npr. kromolin) 3 do 4 puta na dan, nazalni H1 blokator azelastin 1 do 2 uštrcaja dvaput na dan i nazalni ipratropij 0,03%, 2 uštrcaja svakih 4 do 6 sati, što rješava rinoreju.

Nazalni lijekovi često su poželjniji od oralnih lijekova jer se sistemski apsorbira manje lijeka.

Intranazalne fiziološke otopine, koje se često zaboravljaju, pomažu mobilizirati gust nazalni sekret i hidriraju nosnu sluznicu; razni kitovi fiziološke otopine i uređaji za ulijevanje (npr. boce štrcaljke, pumpice) dostupne su bez recepta ili pacijenti mogu napraviti svoje vlastite otopine.

Imunoterapija desenzibilizacijom može biti učinkovitija za sezonski nego za višegodišnji alergijski rinitis; indicirano je kada

Prvi pokušaji desenzibilizacije bi trebao početi ubrzo nakon što peludna sezona završava kao priprema za iduću sezonu; nuspojave se povećavaju kada se započne desenzibilizacija tijekom peludne sezone, jer je kod te osobe alergični imunitet već maksimalno stimuliran.

Sublingvalna imunoterapija koja koristi sublingvalne tablete s peludi 5 trava (ekstrakt peludi 5 trava) može se koristiti za liječenje alergijskog rinitisa izazvanog peludom trava. Doziranje

Prva doza se primjeni u zdravstvenoj ustanovi i pacijenata treba promatrati tijekom 30 minuta nakon primjene, jer može doći do anafilaksije. Ako se prva doza tolerira, pacijenti mogu uzeti naknadne doze kod kuće. Liječenje se započinje 4 mjeseca prije početka svake peludne sezone trava i održava se tijekom cijele sezone.

Sublingvalna imunoterapija pomoću ekstrakata alergena peludi ambrozije ili grinja kućne prašine se može koristiti za liječenje alergijskog rinitisa izazvanog tim alergenima.

Pacijenti s alergijskim rinitisom trebaju nositi napunjenu, samo-ubrizgavajuću špricu epinefrina.

Montelukast, blokator leukotriena, ublažava simptome alergijskog rinitisa, ali zbog rizika od štetnih učinaka na mentalno zdravlje (npr. halucinacije, opsesivno-kompulzivni poremećaj, suicidalne misli i ponašanje), montelukast se smije koristiti samo kada drugi tretmani nisu učinkoviti ili tolerirani.

Omalizumab, anti–IgE protutijelo, se istražuje za liječenje alergijskog rinitisa, ali vjerojatno će imati ograničenu ulogu jer su dostupne jeftinije, djelotvorne alternative.

NARES (nealergijski rinitis s eozinofilijom) se liječi nazalnim kortikosteroidima.

Preosjetljivost na aspirin se liječi izbjegavanjem aspirina i neselektivnih nesteroidnih protuupalnih lijekova (koji mogu imati križnu reakciju s aspirinom), plus desenzibilizacijom i blokatorima leukotrijen po potrebi.

Prevencija

Prevencija alergijskog rinitisa

Za višegodišnje alergije, okidače treba ukloniti ili ako je moguće izbjeći. Strategije uključuju sljedeće:

  • Uklanjanje predmeta koji skupljaju prašinu, poput drangulija, časopisa, knjiga i mekih igračaka

  • Korištenje jastuka od sintetičkih vlakana i nepropusnih pokrivača za madrace

  • Često pranje plahti, jastučnica i deka u vrućoj vodi

  • Često čišćenje kuće, uključujući brisanje prašine, usisavanje i mokro brisanje

  • Uklanjanje tapeciranog namještaja i tepiha ili njihovo često usisavanje

  • Zamjena draperija i sjenila roletama

  • Istrebljivanja žohara za eliminaciju izloženosti

  • Korištenje odvlaživača u podrumima i drugim slabo prozračnim i vlažnim prostorijama

  • Korištenje usisavača i filtera čestica zraka visokog učinkovitost (HEPA, prema engl. high-efficiency particulate air)

  • Izbjegavanje okidače hrane

  • Ograničavanje kućnih ljubimca na određene sobe ili držeći ih izvan kuće

Trebalo bi izbjegavati ili kontrolirati i nealergenične okidače (npr. dim cigarete, jaki mirisi, iritirajući dimovi, zagađen zrak, niske temperature, visoki stupanj vlage) ukoliko je to moguće.

Ključne točke

  • Sezonski rinitis najčešće je alergijska reakcija na pelud.

  • Pacijenti s alergijskim rinitisom mogu imati kašalj, piskanje u prsima, frontalnu glavobolju, sinusitis, ili posebno u djece s višegodišnjim rinitisom, upalu srednjeg uha.

  • Dijagnoza alergijskog rinitisa najčešće se temelji na anamnezi; kožni testovi i ponekad test na alergen-specifičan serumski IgE su potrebni samo kada pacijenti nemaju odgovora na empirijske terapije.

  • Pokušajte prvo nazalne kortikosteroide jer su oni najučinkovitiji i imaju malo sistemnih učinaka.