Liječnik treba uvijek pregledati usnu šupljinu i prepoznati glavne oralne bolesti, posebno potencijalne oralne karcinome. U svakom slučaju, konzultacije s doktorom dentalne medicine potrebne su pri procjeni nemalignih promjena jednako kao i kod bolesti zubi. Također, pacijenti s kserostomijom ili oteklinom odnosno boli nepoznatog uzroka u području usta, lica ili vrata zahtijevaju konzultacije s doktorom dentalne medicine.
Djecu s abnormalnostima lica, odnosno dentalnim malformacijama koje zahtijevaju liječenje, treba pregledati doktor dentalne medicine.
Kod povišene temperature nepoznatog uzroka (engl. fever of unknown origin = FUO) ili sistemske bolesti nepoznatog podrijetla treba razmotriti mogućnost dentalnih poremećaja.
Konzultacije s doktorom dentalne medicine potrebne su prije terapije zračenjem glave i vrata te se preporučuju prije kemoterapije.
Učestale stomatološke bolesti, hitna stanja u dentalnoj medicini te drugi dentalni i oralni simptomi, uključujući zubobolju, opisani su drugdje u priručniku. Ovo poglavlje temelji se na sljedećem:
Osnove gerontostomatologije
Potencijal lučenja sline u mirovanju ne pokazuje značajne promjene tijekom starenja. Kserostomija ili hiposalivacija u starosti gotovo je uvijek uzrokovana lijekovima, premda je lučenje sline potaknuto hranom uglavnom dovoljno.
Abradirani zubi i slabost žvačnih mišića mogu dovesti do zamora prilikom žvakanja, što rezultira smanjenim unosom hrane.
Gubitak kosti u čeljustima, osobito alveolarnog grebena, suha usta, stanjenje oralne sluznice i smanjenje pokretljivosti usana, obraza i jezika otežavaju retenciju zubne proteze.
Okusni pupoljci postaju manje osjetljivi, pa stariji ljudi dodaju više začina, osobito soli, koja je za neke štetna, ili jedu jako vruću hranu kako bi intenzivirali okus, pri čemu ponekad spale atrofičnu oralnu sluznicu.
Povlačenje zubnog mesa i kserostomija pridonose razvoju karijesa korijena.
Unatoč tim promjenama, poboljšanje oralne higijene dovodi do smanjenog gubitka zubi te većina starijih ljudi može očekivati da će zadržati svoje zube.
Loše oralno zdravlje pridonosi smanjenom unosu hrane, što rezultira pogoršanjem općeg zdravstvenog stanja. Dentalne bolesti, naročito parodontitis, povezane su s dvostruko većom incidencijom razvoja koronarne arterijske bolesti. Bezubi pacijenti ne mogu imati parodontitis jer nemaju parodont, iako je parodontitis možda doveo do gubitka njihovih zubi. Aspiracijska pneumonija u pacijenata s parodontitisom uključuje anaerobne organizme i ima veliku stopu smrtnosti. Teške sekundarne bakterijemije zbog akutnih ili kroničnih dentalnih infekcija mogu dovesti do apscesa mozga, tromboze kavernoznog sinusa, endokarditisa, infekcije umjetnih zglobova i povišene temperature nepoznate etiologije.