Liječnik treba uvijek pregledati usnu šupljinu i prepoznati glavne oralne bolesti, posebno potencijalne oralne karcinome. U svakom slučaju, konzultacije s doktorom dentalne medicine su potrebne pri procjeni nemalignih promjena jednako kao i kod bolesti zubi. Također, pacijenti s kserostomijom ili oteklinom odnosno boli nepoznatog uzroka u području usta, lica ili vrata zahtjeva konzultacije doktora dentalne medicine.
Djecu s abnormalnostima lica (s dentalnim malformacijama koje zahtijevaju liječenje) treba pregledati doktor dentalne medicine.
Kod povišene temperature nepoznatog uzroka (engl. fever of unknown origin = FUO) ili sistemske bolesti nepoznatog podrijetla treba razmotriti mogućnost dentalnih poremećaja.
Konzultacije doktora dentalne medicine su potrebne prije terapije zračenja glave i vrata i preporučljive su prije kemoterapije.
Učestale stomatološke bolesti, hitna stanja u stomatologiji, drugi dentalni i oralni simptomi, uključujući zubobolju su opisani drugdje u The Manual. Ovo poglavlje bazira se na
Osnove Gerontostomatologije
Potencijal lučenja sline u mirovanju ne pokazuje značajne promjene tijekom starenja. Kserostomija ili hiposalivacija u starosti je gotovo uvijek uzrokovana lijekovima, premda je lučenje sline potaknuto hranom uglavnom dovoljno.
Abradirani zubi i slabost mastikatornih mišića mogu dovesti do zamora prilikom žvakanja što rezultira smanjenim unosom hrane.
Gubitak kosti u čeljusti (posebice alveolarnog grebena), suha usta, stanjenje oralne sluznice i smanjenja pokretljivost usana, obraza i jezika otežava retenciju zubne proteze.
Okusni pupoljci postaju manje osjetljivi, pa stariji ljudi dodaju više začina, posebice sol (koja je štetna za neke) ili jedu jako vruću hranu kako bi intenzivirali okus, ponekad spaljujući atrofičnu oralnu sluznicu.
Povlačenje zubnog mesa i kserostomija pridonose razvoju karijesa korjena.
Unatoč tim promjenama, poboljšanje oralne higijene dovodi do smanjenog gubitka zubi te većina starijih ljudi može očekivati da će zadržati svoje zube.
Loše oralno zdravlje pridonosi smanjenom unosu hrane što rezultira pogoršanjem općeg zdravstvenog stanja. Dentalne bolesti (posebice parodontitis) su povezane s dvostruko većim rizikom od koronarih arterijskih bolesti. Bezubi pacijenti ne mogu imati parodontitis jer nemaju parodont, iako je parodontitis možda rezultirao gubitkom njihovih zubi. Aspiracijska pneumonija kod pacijenata s parodontitisom uključuje anaerobne organizme i ima veliku stopu smrtnosti. Teške sekundarne bakterijemije akutnih ili kroničnih dentalnih infekcija mogu dovesti do apscesa mozga, tromboze kavernoznog sinusa, endokarditisa, infekcije umjetnih zglobova i povišenih temperatura nepoznate etiologije.