Dismenoreja

Autor: JoAnn V. Pinkerton, MD
Urednik sekcije: prim. Boris Ujević, dr. med.
Prijevod: Josipa Paić, dr. med.

Dismenoreja je bol u zdjelici koja prati menstruaciju. Bol se može javiti istodobno s menstruacijom ili joj može prethoditi za 1 do 3 dana. Bol je najjača 24 h nakon početka menzesa, a nakon 2–3 dana nestaje. Bol je obično oštra, ali može biti grčevita, probadajuća, ili tupa, konstantna bol; može se širiti u noge.

Također su česti glavobolja, mučnina, opstipacija ili proljev te učestali podražaj na mokrenje; povraćanje se javlja povremeno.

Simptomi premenstrualnog sindroma mogu se pojaviti tijekom dijela ili cijele menstruacije.

Ponekad se u menstrualnoj krvi nalaze endometralni ugrušci ili odljevi.

Etiologija

Dismenoreja može biti

  • Primarna (češće)

  • Sekundarna (zbog poremećaja u zdjelici)

Primarna dismenoreja

Simptomi se ne mogu objasniti strukturnim ginekološkim poremećajima. Smatra se da je bol rezultat kontrakcija maternice i ishemije, vjerojatno izazvanih prostaglandinima (npr. prostaglandin F, potentni stimulans miometrija i vazokonstriktor) i drugih posrednika upale proizvedenih u sekretornom endometriju i možda povezanih s produženim kontrakcijama maternice i smanjenim protokom krvi u miometrij.

Čimbenici koji doprinose mogu uključivati sljedeće:

  • Prolazak menstrualnog tkiva kroz vrat maternice

  • Usko ušće vrata maternice

  • Malpozicija maternice

  • Nedostatak vježbanja

  • Tjeskoba zbog menstruacije

Primarna dismenoreja započinje u roku od godinu dana nakon menarhe i javlja se gotovo uvijek u ovulatornim ciklusima. Bol obično započinje kada menstruacija kreće (ili neposredno prije) i traje prvih 1 do 2 dana; ova bol, opisana kao grčevi, je superponirana na stalnu bol u donjem dijelu abdomena, koja se može širiti u leđa ili bedra. Pacijentice mogu također imati i slabost, umor, mučninu, povraćanje, proljev, bol u donjem dijelu leđa, ili glavobolju.

Faktori rizika za teške simptome obuhvaćaju sljedeće:

  • Rana dob menarhe

  • Duge ili obilne menstruacije

  • Pušenje

  • Obiteljska anamneza dismenoreje

Simptomi se umanjuju s godinama i nakon trudnoće.

U oko 5 do 15% žena s primarnom dismenorejom, grčevi su dovoljno ozbiljni da poremete dnevne aktivnosti, a mogu dovesti do izostanka iz škole ili s posla.

Sekundarna dismenoreja

Simptomi nastaju zbog poremećaja u zdjelici. Gotovo svaka abnormalnost ili proces koji uključuje zdjelične organe može uzrokovati dismenoreju.

Najčešći uzroci sekundarne dismenoreje uključuju

Manje česti uzroci su kongenitalne malformacije (npr. dvoroga maternica, septum maternice, poprečni vaginalni septum), ciste i tumori jajnika, upalna bolesti zdjelice, sindrom zagušenja zdjelice, intrauterine priraslice, psihogena bol i intrauterini ulošci (IUD), osobito bakreni ili oni koji oslobađaju levonorgestrel. IUD koji oslobađaju levonorgestrel uzrokuju manje grčeva od bakrenih.

Kod nekih žena, bol se javlja kada maternica pokušava izbaciti tkivo kroz izuzetno usko ušće vrata maternice (nakon konizacije, LETZ-a, kriokauterizacije ili termokauterizacije). Bol ponekad nastaje zbog submukoznih mioma na peteljci ili polipa endometrija koji se izbočuju kroz cerviks.

Faktori rizika za tešku sekundarnu dismenoreju su isti kao i kod primarne amenoreje.

Sekundarna dismenoreja obično počinje u odrasloj dobi, osim ako je uzrokovana kongenitalnom malformacijom.

Dijagnoza

Anamneza

Povijest sadašnje bolesti treba obuhvatiti kompletnu anamnezu menstrualnog ciklusa, uključujući dob nastupanja menstruacije, trajanje i količinu krvarenja, vrijeme između menstruacija, promjenjivost trajanja ciklusa, i odnos menstruacije i simptoma.

Liječnik također treba pitati

  • Dob u kojoj su simptomi počeli

  • Njihova priroda i težina

  • Čimbenici koji ublažavaju ili pogoršavaju simptome (uključujući učinke kontraceptiva)

  • Stupanj ometanja svakodnevnih aktivnosti

  • Utjecaj na seksualnu aktivnost

  • Prisutnost boli u zdjelici nepovezano s menstruacijom

Pregled sustava treba uključiti popratne simptome kao što su ciklička mučnina, povraćanje, nadutost, proljev, umor.

Anamneza dosadašnjih bolesti treba identificirati poznate uzroke, uključujući endometriozu, adenomiozu ili miome. Treba se doznati metoda kontracepcije, konkretno pitati o upotrebi IUD-a.

U kirurškoj anamnezi treba zabilježiti postupke koji povećavaju rizik za dismenoreju, kao što su konizacija cerviksa i ablacija endometrija.

Seksualna anamneza treba uključiti i prošlo ili sadašnje spolno zlostavljanje.

Fizikalni pregled

Pregled zdjelice fokusira se na otkrivanje uzroka sekundarne dismenoreje. Vagina, vulva i vrat maternice se pregledavaju i traže se lezije i tvorbe koje protrudiraju kroz cervikalno ušće. Palpacijski se traži stenoza cervikalnog ušća, prolaps polipa ili mioma, tumori maternice, adneksalne mase, zadebljanje rektovaginalnog septuma, induracija Douglasovog prostora, čvorovi uterosakralnih ligamenata.

Trbuh se palpira zbog znakova peritonitisa.

Upozoravajući znakovi

Sljedeći nalazi su od posebne važnosti:

  • Novi ili iznenadni bolovi

  • Ustrajna bol

  • Vrućica

  • Vaginalni iscjedak

  • Znakovi peritonitisa

Interpretacija nalaza

Upozoravajući znakovi ukazuju da je uzrok bolova u predjelu zdjelice nešto drugo, a ne dismenoreja.

Na primarnu dismenoreju se sumnja ako

  • Simptomi počinju ubrzo nakon menarhe ili tijekom adolescencije.

Na sekundarnu dismenoreju se sumnja ako

  • Simptomi počinju nakon adolescencije.

  • Pacijentice imaju poznate uzroke, uključujući adenomiozu, miome, stenozu cerviksa, tvorbu koja protrudira kroz cerviks, ili, naročito, endometriozu.

Endometrioza se treba uzeti u obzir kod pacijentica koje imaju adneksalne tumore, zadebljanje rektovaginalnog septuma, induraciju Douglasovog prostora, čvorove na uterosakralnim ligamentima, ili, povremeno, nespecifične vaginalne, vulvarne, ili cervikalne lezije.

Obrada

Obradom se nastoji isključiti strukturalne ginekološke poremećaje. Većina pacijentica treba imati

  • test na trudnoću

  • ultrazvuk zdjelice

Intrauterina i izvanmaternična trudnoća se isključuju testom na trudnoću. Ako se sumnja na upalnu bolest zdjelice, potrebno je učiniti cervikalne briseve.

Utrazvuk je visoko osjetljiva metoda za otkrivanje zdjeličnih tumora (npr. ciste jajnika, mioma, endometrioze, adenomioze) i može otkriti izgubljene i krivo locirane lUD.

Ako nas ovi testovi ne dovedu do zaključka, a simptomi se nastave, treba učiniti daljnju dijagnostičku obradu, kao na primjer:

  • Histerosalpingografija ili sonohisterografija kako bi indentificirali endometralne polipe, submukozne miome ili prirođene abnormalnosti

  • MRI kako bi identificirati druge abnormalnosti, uključujući i kongenitalne abnormalnosti, ili, ako je planirana operacija, kako bi se dodatno definirala prethodno utvrđena patologija

  • IV pijelografija, ali samo ako je malformacija maternice identificirana kao uzrok ili doprinoseći čimbenik dismenoreje

Ako su rezultati dvojbeni, može se učiniti histeroskopija ili laparoskopija. Laparoskopijom se postavlja najtočnija dijagnoza jer omogućuje liječniku da direktno vidi cijelu zdjelicu i reproduktivne organe, te da uoči abnormalnosti.

Liječenje

Liječi se osnovna bolest.

Opće mjere

Simptomatsko liječenje započinje odgovarajućim odmorom i spavanjem te redovitom tjelovježbom. Prehrana s niskim udjelom masnoće i dodaci prehrani, kao što su omega-3 masne kiseline, sjemenke lana, magnezij, vitamin E, cink i vitamin B1 predlažu se kao potencijalno učinkovite metode.

Žene s primarnom dismenorejom treba uvjeriti kako ne postoje nikakvi strukturni ginekološki poremećaji.

Lijekovi

Ako bol ne prestaje, obično se pokuša s NSAR (koji olakšavaju bol i inhibiraju prostaglandine). Uzimanje NSAR se obično započinje 24 do 48 h prije, te se nastavlja tijekom 1 ili 2 dana nakon početka menstruacije.

Ukoliko su NSAR neučinkoviti, može se pokušati suprimirati ovulaciju niskodoznom kombiniranom OHK.

Drugi oblici hormonske terapije, kao što su danazol, progestini (npr. levonorgestrel, etonogestrel, depo medroksiprogesteron acetat), agonisti gonadotropin-oslobađajućeg hormona ili IUD koji oslobađa levonorgestrel, mogu umanjiti simptome dismenoreje.

Može biti potrebna periodička dodatna upotreba analgetika.

Drugi oblici liječenja

Hipnoza se proučava kao mogućnost. Ostali oblici terapije koja ne uključuje lijekove, kao što su akupunktura, akupresura, kiropraktika, transkutana električna stimulacija živaca, nisu još dovoljno istraženi, ali mogu koristiti pojedinim pacijenticama.

Za upornu bol nepoznatog podrijetla, laparoskopska presakralna neurektomija ili ablacija uterosakralnog živca, je djelotvorna kod nekih pacijentica, u trajanju do 12 mj.

Ključne točke

  • Većina dismenoreja je primarna.

  • Tražiti podležeću strukturnu leziju zdjelice.

  • Obično, prije ostale obrade, napraviti ultrazvuk, za otkrivanje strukturnih ginekoloških poremećaja.

  • NSAR ili NSAR u kombinaciji s niskodozažnom OHK je obično učinkovita terapija.