Mononeuropatije

Autor: Michael Rubin, MDCM
Urednik sekcije: doc. prim. dr. sc. Hrvoje Budinčević, dr. med.
Prijevod: Marina Milošević, dr. med.

Mononeuropatije su karakterizirane osjetnim ispadima i slabosti u distribuciji zahvaćenog perifernog živca. Dijagnoza se postavlja klinički, ali je može zahtijevati potvrdu sa elektrodijagnostičkim testovima. Liječenje je usmjereno na uzrok, ponekad se koriste udlage, NSAR, kortikosteroidne injekcije, a teški slučajevi uklještenja živca rješavaju se kirurški.

Trauma je najčešći uzrok akutne mononeuropatije, a brojne se zbivaju kako slijedi:

  • Nagla i silovita mišićna aktivnost ili prekomjerna ekstenzija zgloba može izazvati fokalnu neuropatiju kao i brojne ponavljajuće traume (npr. čvrsto stiskanje malog alata, vibracije od pneumatskog čekića).

  • Dugotrajni, neprekidni pritisak na koštane prominencije može uzrokovati neuropatiju koja obično zahvaća površne živce (ulnarni, radijalni, peronealni), a naročito u mršavih ljudi kad do takvog pritiska može doći u dubokom snu, kod intoksikacije, pri vožnji bicikla ili anesteziji.

  • Kompresija živca u suženom kanalu uzrokuje uklještenje živca (npr. sindrom karpalnog kanala).

  • Kompresija živca tumorom, hiperostozom, ortopedskim pomagalima ili dugotrajnim zgrčenim položajem (npr. za vrijeme vrtlarenja) mogu uzrokovati kompresivnu paralizu.

Neuropatiju može uzrokovati krvarenje u živac, izloženost hladnoći ili zračenju ili direktno širenje tumora.

Kompresija živca može biti prolazna (npr uzrokovana aktivnošću) ili trajna (npr uzrokovana tumorskom masom ili anatomskom abnormalnosti).

Simptomi i znakovi

Izolirane mononeuropatije je karakterizirana bolovima, slabošću i parestezijama u distribuciji zahvaćenog živca ili živaca. Isključivo zahvaćanje motornog živca započinje sa bezbolnom slabosti; isključivo zahvaćanje osjetnog živca započinje sa osjetnim smetnjama bez slabosti.

Sindrom karapalnog tunela

Sindrom karpalnog tunela može biti unilateralan ili bilateralan. Proizlazi iz kompresije medijalnog živca u području volarne strane zapešća između poprečnog superficijalnog karpalnog ligamenta i flesora tetiva u mišićima podlaktice.

Kompresija uzrokuje parestezije na radiopalmarnoj strani šake i bolove u šaci i dlanu. Bol se može projicirati i u podlakticu i rame. Bol može biti izraženija noću. Nadalje, može doći do gubitka osjeta na palmarnoj strani prva tri prsta, a mišići koji su zaduženi za abdukciju i opoziciju palca mogu oslabiti ili atrofirati.

Senzorni simptomi zbog sindroma karpalnog tunela su slični onima koji su posljedica disfunkcije C6 korijena zbog cervikalne radikulopatije.

Peronealna paraliza živca

Peronealna paraliza živca je obično posljedica kompresije živca o lateralnu stranu vrata fibule. Najčešće se viđa u ispijenih ležećih bolesnika ili mršavih osoba koje sjedeći, iz navike križaju noge.

Peronealna paraliza dovodi do pada stopala (oslabljena dorzifleksija i everzija stopala) i povremeno gubitak osjeta u anterolateralnom dijelu potkoljenice i dorzuma stopala, ili u prostoru između. 1. i 2. metatarzalne kosti.

L5 radikulopatija može uzrokovati slične ispade, ali za razliku od peronealne paralize živca, dovodi do slabosti abdukcije kuka sa gluteus mediusom.

Radijalna paraliza živaca

Radijalna paraliza živca (Paraliza subotnje večeri) uzrokovana je komresijom živca o humerus, kao kada je ruka zarobljena iza naslona stolice duže vremena (npr. prilikom intoksikacije ili dubokog sna).

Tipični simptomi radijalne paralize živca uključuju viseću šaku (slabost zapešća i ekstenzora prstiju) i ispad osjeta na dorzalnoj strani prvog dorzalnog interosealnog mišića.

C7 radikulopatija može uzrokovati slične motorne deficite.

Ulnarna paraliza živca

Ulnarna mononeuropatija lakta je obično posljedica traume živca u ulnarnom kanalu zbog naslanjanja na lakat ili asimetričnog rasta kosti nakon frakture u djetinjstvu (kasna ulnarna kljenut). Ulnarni živac može također biti pritisnut u kubitalnom tunelu (ponekad uzrokuje Sindrom kubitalnog tunela).

Kompresija na razini lakta može uzrokovati parestezije i ispad osjeta u petom prstu i medijalnoj polovici četvrtog prsta; aduktor palca, abduktor petog prsta i interosealni mišići su slabi i mogu biti atrofični. Teška kronična ulnarna paraliza može dovesti do deformiteta, tzv. “pandžaste šake“.

Senzorni simptomi uzrokovalni ulnarnom paralizom su slični onima koji su posljedica disfunkcije C8 korijena zbog cervikalne radikulopatije; međutim, radikulopatija obično utječe na više proksimalna područja C8 dermatoma.

Dijagnoza

  • Klinička procjena

  • Elektrodijagnostički testovi ukoliko je klinička dijagnoza je neuvjerljiva

Simptomi i rezultati fizikalnog pregleda mogu biti gotovo patognomonični za specifične mononeuropatije.

Elektrodijagnostički testovi se obično obavljaju u svrhu potvrde dijagnoze, osobito ako su klinički rezultati neuvjerljivi, na primjer,

  • Za razlikovati osjetne simptome uzrokovane ulnarnom paralizom živca od disfunkcije C8 korijena uslijed cervikalne radikulopatije.

  • Za razlikovati senzorne simptome uslijed sindroma karpalnog tunela od disfunkcije C6 korijena zbogcervikalne radikulopatije

Elektrodijagnostički testovi mogu također pomoći pri lokalizaciji lezija, procijeniti težinu i prognozu.

Liječenje

  • Različiti tretmani, ovisno o uzroku

Liječe se podležeći poremećaji.

Liječenje kompresivnih neuropatija ovisi o uzroku:

Proteze ili udlage se često koriste u iščekivaju rezultata i za sprječavanje kontraktura.

Kirurško liječenje je potrebno razmotriti onda kada se progresija javlja usprkos kozervativnom liječenju.

Ključne točke

  • Ako rezultati ukazuju na to da jedan živac zahvaćen, najvjerojatniji uzrok je trauma.

  • Potrebno je učiniti elektrodijagnostičke testove ukoliko je potrebno razlikovati mononeuropatije od radikulopatija i ostalih poremećaja koji uzrokuju slične simptome.

  • Kod prolaznih kompresivnih neuropatija, savjetovanje pacijenata da izbjegavaju provocirajuće čimbenike može biti dovoljno; razmotriti kirurško liječenje onda kada se javlja progresija unatoč konzervativnom liječenju.

Politika privatnosti