Histrionski poremećaj ličnosti

Autor: Andrew Skodol, MD
Urednik sekcije: doc. prim. dr. sc. Tomislav Franić, dr. med.
Prijevod: dr. sc. Drmić Stipe, dr. med.

Histrionski poremećaj ličnosti karakteriziran je pervazivnim obrascem pretjerane emocionalnosti i traženja pažnje. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničkih kriterija; Liječi se psihodinamskom psihoterapijom.

(Vidi također Pregled poremećaja ličnosti.)

Bolesnici s histrionskim poremećajem ličnosti koriste svoj fizički izgled, djelujući na neprimjereno zavodljive i provokativnih načine, kako bi dobili pažnju drugih. Nedostaje im osjećaj vlastitog usmjerenja i vrlo su sugestibilni, često se ponašaju submisivno kako bi privukli pažnju drugih.

Procijenjena prevalencija je < 2% u općoj populaciji. Češće se dijagnosticira kod žena, no ti podaci govore samo o većoj prevalenciji u žena u kliničkom okruženju, gdje su i sakupljeni. U nekim istraživanjima, prevalencija u žena i muškaraca je bila slična.

Komorbiditeti su uobičajeni, posebno drugih poremećaja ličnosti (antisocijalni, granični, narcistični), što ukazuje da ovi poremećaji dijele biološku ranjivost ili bacaju sumnju da li je histrionski poremećaj ličnosti uopće zaseban poremećaj. Neki bolesnici imaju somatoformni poremećaj, što može biti razlog zašto su došli na procjenu. Veliki depresivni poremećaj, distimija i konverzivni poremećaj također mogu koegzistirati.

Simptomi i znakovi

Bolesnici s histrionskim poremećajem ličnosti neprestano traže da budu u centru pažnje i često postaju depresivni kad nisu. Često su živahni, dramatični, entuzijastični i koketni i ponekad šarmantni kod novih poznanstava.

Ovi pacijenti često se oblače i ponašaju na neprimjereno zavodljive i provokativne načine, ne samo s potencijalnim romantičnim interesom, već u mnogim kontekstima (npr. posao, škola). Žele impresionirati druge svojim izgledom pa su često preokupirani kako oni izgledaju.

Izražavanje emocija može biti plitko (prebrzo se "pale i gase") i pretjerano. Dramatično govore, izražavaju čvrste stavove, ali samo s nekoliko činjenica ili detalja koji bi podržali njihove stavove.

Bolesnici s histrionskim poremećajem ličnosti lako padaju pod utjecaj drugih i aktualnih trendova. Imaju tendenciju biti lakovjerni, posebno od figura autoriteta za koje misle da mogu biti u stanju riješiti sve njihove probleme. Često misle da su odnosi intimniji nego što to jesu. Žude za nečim novim i imaju tendenciju da im sve lako dosadi. Zato mogu često mijenjati poslove i prijatelje. Za njih je vrlo frustrirajuća odgoda ugode tako da su njihovi postupci često motivirani dobivanjem momentalnog zadovoljstva.

Postizanje emocionalne ili seksualne intimnosti može biti teško. Bolesnici mogu, često bez da su svjesni toga, igrati ulogu (npr. žrtve). Mogu pokušati kontrolirati svog partnera pomoću zavodljivosti ili emocionalnim manipulacijama dok postaju vrlo ovisni o partneru.

Dijagnoza

  • Klinički kriteriji prema Dijagnostičkom i statističkom priručniku za duševne poremećaje (eng. Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders), peto izdanje (DSM–5).

Za dijagnozu histrionskog poremećaja ličnosti, bolesnici moraju imati

  • trajan obrazac pretjerane emocionalnosti i traženja pažnje

Ovaj obrazac je karakteriziran s ≥ 5 od sljedećeg:

  • Nelagoda kad nisu u centru pažnje

  • Interakcija s drugima koja je neprimjereno seksualno zavodljiva i provokativna

  • Brze oscilacije i plitko izražavanje emocija

  • Dosljedno korištenje fizičkog izgleda kako bi skrenuti pozornost na sebe

  • Govor koji je izuzetno impresionistički i nejasan

  • Samo-dramatizacija, teatralnost i ekstravagantno izražavanje emocija

  • Sugestibilnost (lako potpadanje pod utjecaj drugih ili ovisno o situaciji)

  • Tumačenje odnosa da su više intimna nego što to jesu

Također, simptomi moraju imati jasan početak do rane odrasle dobi.

Diferencijalna dijagnoza

Histrionski poremećaj ličnosti može se razlikovati od drugih poremećaja ličnosti na temelju karakterističnih obilježja:

  • Narcistični poremećaj ličnosti: bolesnici s narcističnim poremećajem ličnosti također traže pažnju, ali se za razliku od onih s histrionskim poremećajem ličnosti, žele osjećati obožavani ili uzvišeni; bolesnici s histrionskim poremećajem ličnosti nisu toliko izbirljivi o vrsti pažnje koju dobivaju i ne smeta im ako netko misli da su slatki ili glupi.

  • Granični poremećaj ličnosti: bolesnici s graničnim poremećajem ličnosti sebe smatraju lošima i doživljavaju emocije intenzivno i duboko; oni s histrionskim poremećajem ličnosti ne vide sebe kao loše, iako njihova ovisnost o reakcijama drugih može proizlaziti iz niskog samopoštovanja.

  • Ovisni poremećaj ličnosti: bolesnici s ovisnim poremećajem ličnosti, poput onih s histrionskim poremećajem ličnosti, pokušavaju biti u blizini drugih, ali su više tjeskobni, inhibirani i submisivni (jer su zabrinuti zbog odbacivanja); bolesnici s histrionskim poremećajem ličnosti su manje inhibirani i osebujniji.

Diferencijalna dijagnoza histrionskog poremećaja ličnosti također uključuje somatoformni poremećaj i hipohondrijazu.

Liječenje

  • psihodinamska psihoterapija

Općenito, liječenje histrionskog poremećaja ličnosti je isto kao i za sve poremećaje ličnosti.

Malo je poznato o učinkovitosti kognitivno-bihevioralne terapije i psihofarmakoterapije za histrionski poremećaj ličnosti.

Može se pokušati sa psihodinamskom psihoterapijom koja se usredotočuje na podliježuće konflikte. Terapeut može započeti s ohrabrivanjem pacijenata da s riječju pređu na radnje, a tako pacijenti mogu sami sebe shvatiti i komunicirati s drugima na manje dramatičan način. Zatim terapeut može pomoći pacijentima da shvate da su njihova histrionska ponašanja neprikladan način privlačenja pažnje drugih i da oni upravljaju svojim samopoštovanjem.