Varikozne vene su proširene površinske vene u nogama. Obično nema jasnog uzroka. Varikozne vene u pravilu su asimptomatske, ali mogu uzrokovati osjećaj punoće, pritiska, boli ili hiperestezije u nogama. Dijagnoza se postavlja fizikalnim pregledom. Liječe se kompresijom, njegom rane, skleroterapijom i kirurški.
Varikozne vene mogu se pojaviti same ili u sklopu kronične venske insuficijencije.
Etiologija
Etiologija varikoznih vena
Etiologija je nepoznata, ali varikoziteti vena mogu nastati zbog primarne insuficijencije venskih zalistaka uz refluks ili zbog primarne dilatacije stijenke vena uz strukturni deformitet. U nekih osoba varikoziteti nastaju zbog kronične venske insuficijencije i venske hipertenzije. Većina zahvaćenih osoba nema jasne čimbenike rizika. Varikoziteti se često pojavljuju unutar obitelji, što upućuje na genetsku komponentu. Varikozne vene češće se pojavljuju u žena jer estrogen utječe na strukturu vena, a trudnoća povećava intravenski tlak u zdjelici i nogama. Rijetko, varikozne vene dio su Klippel-Trénaunay-Weberova sindroma, koji uključuje kongenitalne arteriovenske fistule i potkožne kapilarne angiome.
Simptomi i znakovi
Simptomi i znakovi varikoznih vena
Varikozne vene u početku mogu biti napete i palpabilne, ali ne i vidljive. Naknadno se mogu progresivno povećavati, protrudirati i biti izrazito vidljive; mogu uzrokovati osjećaj punoće, slabosti u nogama, povećani tlak te površinsku bol i hiperesteziju nogu. Varikozne vene najbolje su vidljive dok bolesnik stoji.
Zbog nejasnih razloga rijetko se razvijaju stazni dermatitis ili ulkusi. Kada se pojave promjene na koži (npr. induracija, pigmentacija, ekcem), najčešće nastaju u području medijalnog maleola. Ulkusi se mogu razviti nakon minimalne traume u zahvaćenom području; obično su mali, površinski i bolni.
Varikozne vene
Varikozne vene su otečene, zavijene vene. U ovog bolesnika vide se pretežito na lijevoj nozi.
ST BARTHOLOMEW HOSPITAL/SCIENCE PHOTO LIBRARY
Varikoziteti vena mogu i trombozirati, uzrokujući bol. Također mogu uzrokovati venske bule u koži, koje mogu rupturirati i krvariti nakon minimalne traume. Vrlo rijetko takvo krvarenje, koje može nastati u snu, može biti fatalno.
Dijagnoza
Dijagnoza varikoznih vena
Dijagnoza je obično očigledna već pri fizikalnom pregledu. Trendelenburgov test (usporedba venskog punjenja prije i nakon otpuštanja steznika) više se ne koristi često za identifikaciju retrogradnog protoka kroz inkompetentni zalistak vene safene.
Dupleks ultrazvuk je pouzdan test, ali nije jasno je li rutinski potreban.
Liječenje
Liječenje varikoznih vena
Liječenje ima za cilj ublažavanje simptoma, poboljšanje izgleda nogu i, u nekim slučajevima, sprječavanje komplikacija. Liječenje se sastoji od primjene kompresivnih (elastičnih) čarapa i lokalne njege rane prema potrebi.
Minimalno invazivna terapija (npr. skleroterapija) i kirurgija indicirani su za prevenciju rekurentne tromboze varikoziteta i za promjene na koži; ovi se postupci često koriste iz kozmetičkih razloga.
Skleroterapija koristi iritans (natrijev tetradecil sulfat) kojim se potiče tromboflebitička reakcija koja fibrozira i okludira venu; ipak, mnoge varikozne vene ponovno se rekanaliziraju. Kirurški zahvat uključuje podvezivanje ili vađenje dugih, a katkad i kratkih vena safena. Ovi zahvati kratkotrajno ublažavaju simptome, ali dugoročna učinkovitost je mala (bolesnici često razviju rekurentne varikozne vene).
Termalna ablacija uz uporabu lasera ili radiofrekventnog zračenja također je opcija u sklopu minimalno invazivnog liječenja varikoznih vena.
Neovisno o načinu liječenja, razvijaju se nove varikozne vene, pa je liječenje često dugotrajno.
Ključne poruke
-
Varikozne vene su proširene površinske vene u nogama.
-
Simptomi mogu uključivati punoću, umor, pritisak, krvarenje i bol ili hiperesteziju u nogama; stazni dermatitis i venski stazni ulkusi su rijetki.
-
Liječe se kompresijom, njegom rane, skleroterapijom i kirurški.
-
Bez obzira na liječenje, varikozne vene često se ponavljaju.