Rak uretre je rijedak i javlja se kod oba spola; može biti pločastih, prijelaznih stanica ili povremeno, adenokarcinom.
Većina pacijenata su dobi ≥ 50. Neki tipovi humanog papiloma virusa su uključeni u pojedinim slučajevima. Tumori uretre rano urastaju u susjedna tkiva pa su u trenutku dijagnosticiranja većinom uznapredovali. Vanjski ingvinalni ili zdjelični (opturatorni) limfni čvorovi su obično prvi zahvaćeni metastazama.
Simptomi i znakovi
Većina žena dolazi zbog hematurije i opstrukcijskih smetnji mokrenja ili retencije urina. U anamnezi navode polakisuriju ili uretralni sindrom (preosjetljivost mišića dna zdjelice). Kod većina muškaraca prisutni su simptomi suženja uretre; samo u nekolicine su prisutna hematurija ili krvavi iscjedak. Ponekad se palpira masa, ako je tumor napredovao.
Dijagnoza
Na dijagnozu upućuje klinička slika, a potvrđuje se uretrocistoskopijom. Biopsija je potrebna radi razlikovanja karcinoma uretre od prolapsa i karunkula. CT ili MRI se koriste za procjenu proširenosti bolesti.
Prognoza
Prognoza ovisi o točnoj lokalizaciji unutar uretre i proširenosti procesa, osobito o dubini invazije. Stopa 5-god preživljavanja je > 60% pacijenata s distalnim tumorima i 10 do 20% bolesnika sa proksimalnim tumorima. Stopa recidiva je >50%.
Liječenje
Liječenje površnih ili minimalno invazivnih distalnih tumora u prednjem dijelu uretre provodi se zračenjem (intersticijsko ili kombinirano, intersticijsko i vanjsko), otvorenom kirurškom ekscizijom, elektrokoagulacijom ili laserom. Veći i invazivniji prednji tumori i proksimalni procesi u stražnjem dijelu uretre zahtjevaju multimodalno liječenje s radikalnom resekcijom i diverzijom urina, obično u kombinaciji s radioterapijom. Kirurški zahvat uključuje bilateralnu resekciju zdjeličnih, a ponekad i ingvinalnih limfnih čvorova, često s odstranjivanjem dijela simfize i donjih grana stidne kosti. Uloga kemoterapije koja se ponekad koristi još nije utvrđena.