Prijelomi distalnog humerusa rezultat su pada na ispruženu ruku ili djelovanja izravne sile; oni mogu biti povezani s neurovaskularnim ozljedama.
(Vidi Pregled prijeloma.)
Prijelomi distalnog humerusa su česti kod česti kod djece u dobi od 3 do 11 godina. Uobičajeni mehanizam ozljede je pad na ispruženu ruku s ispruženim laktom ili djelovanje izravnom silom, često uzrokujući stražnji pomak ili angulaciju.
Čak i bez pomaka rubova prijeloma, može doći do oštećenja brahijalne arterije ili radijalnog živca. Neurovaskularne ozljede ponekad dovode do kompartment sindroma podlaktice, što može uzrokovati Volkmannovu ishemičnu kontrakturu (fleksijska kontraktura zapešća rezultira deformiranjem šake u obliku pandže). Frakture su obično intraartikularne, uzrokujući hemartrozu.
Simptomi i znakovi
Simptomi i znakovi prijeloma distalnog humerusa
Područje lakta je bolno i otečeno, a raspon pokreta lakta je ograničen.
Ekhimoze iznad medijalnog dijela podlaktice ukazuju na ozljedu brahijalne arterije.
Dijagnoza
Prijelomi distalnog dijela nadlaktične kosti
Crta loma ne mora biti vidljiva, ali i drugi RTG nalazi mogu ukazivati na prijelom. Oni uključuju
-
Stražnji masni jastučić
-
Prednji masni jastučić (znak jedra)
-
Abnormalnu prednju humeralnu liniju
-
Abnormalnu radiokapitelarnu liniju
Stražnji masni jastučić na snimci lakta je uvijek patološki; ovaj nalaz je specifičan za zglobni izljev, ali ne i vrlo osjetljiv.
Prednji masni jastučić može ukazivati na zglobi izljev, ali nije specifičan.
Međutim, ako je naglašen stražnji ili prednji masni jastučić (znak jedra), treba posumnjati na okultni prijelom, i kao takvog ga tretirati.
Prednja humeralna linija je crta povučena duž prednje granice humerusa na pravoj lateralnoj rendgenskoj snimci. Normalno, ova linija presijeca sredinu kapituluma. Ako linija ne presijeca ili preijeca samo prednji dio kapituluma, moguć je prijelom stražnjeg dijela distalnog humerusa, te je potrebno učiniti kose snimke.
Radiokapitelarna linija je crta povučena kroz radijus na lateralnoj snimci te dijeli kapitulum. Ako to nije slučaj, treba posumnjati na prijelom.
Savjeti i zamke
-
Ukoliko pregled kod djece upućuje na mogući prijelom distalnog humerusa, potrebno je pažljivo proučiti RTG snimke radi mogućeg okultnog prijeloma (stražnji masni jastučić, abnormalnosti u prednjoj humeralnoj ili radiokapitelarnoj liniji).
|
Ukoliko nalazi kod djece upućuju na mogući prijelom distalnog humerusa, potrebno je pažljivo proučiti RTG snimke radi mogućeg okultnog prijeloma (stražnji masni jastučić, abnormalnosti u prednjoj humeralnoj ili radiokapitelarnoj liniji).
Kompletan neurovaskularni pregled se obavlja ako se sumnja na prijelom. Fizikalni pregled treba usmjeriti na medijani, ulnarni i radijalni živac. Distalne pulzacije treba usporediti s onima suprotnog ekstremiteta, osobito ako su ekhimoze ili poveći edemi (koji ukazuju na ozljedu brahijalne arterije) prisutni na medijalnom dijelu podlaktice.
Prednja humeralna linija i radiokapitelarna linija
|
Normalno, prednja humeralna linija, koja je povučena uzduž prednjeg ruba nadlaktične kosti na lateralnim RTG snimcima presijeca kapitelum. Ako linija ne presijeca ili presijeca samo prednju polovicu, može se raditi o stražnjem prijelomu s pomakom.
Radiokapitelarna linija, koja prolazi kroz dijafizu radijusa normalno presijeca kapitulum. Ako to nije slučaj treba posumnjati na okultni prijelom
 |
Lateralni rendgenski snimak lakta
Prednja humeralna linija i radiokapitelarna linija su normalne. Međutim, prisutan je prednji masni jastučić, što ukazuje na izljev u zglobu.
Image courtesy of Danielle Campagne, MD.
Stražnji masni jastučić
Stražnji masni jastučić je uvijek abnormalan. Također na ovoj rendgenskoj snimci, prednja humeralna linija ne presijeca sredinu kapiteluma.
Image courtesy of Danielle Campagne, MD.
Liječenje
Liječenje prijeloma distalnog dijela nadlaktične kosti
-
Rano ortopedsko savjetovanje
-
Za prijelome bez pomaka ili okultne prijelome, imobilizacija
-
Za prijelome s pomakom, često otvorena repozicija s unutarnjom fiksacijom (ORIF)
-
Za klinički sumnjive prijelome, imobilizacija i praćenje
Suprakondilarne frakture s pomakom trebaju biti imobilizirane u položaju u kojem se nalaze; ne smiju se reponirati.
Većina prijeloma se liječi kirurški zbog visokog rizika od dugotrajnih komplikacija. Većina bolesnika se hospitalizira zbog neurovaskularnog promatranja, iako neki liječnici imobiliziraju i otpuštaju bolesnike uz kontrolu sljedeći dan.
Stražnji prijelomi s pomakom ili angulirani prijelomi distalnog humerusa moraju biti reponirani od strane kirurga zbog visokog rizika od ozljeda radijalnog živca i arterije. Zatvorena repozicija s imobilizacijom se ne preporučuje jer je često potrebna otvorena repozicija i unutarnja fiksacija (ORIF).
Ako se klinički sumnja na prijelom (npr. djeca ne mogu pomicati lakat u normalnom rasponu pokreta), a rendgenski snimci izgledaju normalno, zglob se treba imobilizirati i organizirati pomno praćenje.
Ključne poruke
-
Frakture distalnog humerusa češće su među djecom.
-
Ove frakture mogu ozlijediti radijalnu arteriju ili medijani živac.
-
Provjerite RTG za znak prednjeg i stražnjeg masnog jastučića i prednje humeralne i radiokapitelarne linije da bi odredili radi li se o okultnom prijelomu.
-
Za liječenje, konzultirajte ortopeda.