Barotrauma je oštećenje tkiva uzrokovano promjenom volumena plinova u tjelesnim odjeljcima zbog promjene vanjskog tlaka. Čimbenici koji povećavaju rizik od barotraume pluća uključuju određena rizična ponašanja (npr. brz izron, zadržavanje daha, disanje komprimiranog zraka) i plućne bolesti (npr. KOPB). Najčešće manifestacije su pneumotoraks i pneumomedijastinum. Svi bolesnici zahtijevaju neurološki pregled, radiološku obradu prsnog koša i, prema potrebi, zbrinjavanje pneumotoraksa. Prevencija se temelji na izbjegavanju rizičnog ponašanja i savjetovanju visokorizičnih ronioca.
(Vidi također Pregled ozljeda kod ronjenja i Pregled barotrauma.)
Prekomjerna ekspanzija i ruptura alveola javljaju se pri izronu, osobito brzom, kada se zadrži dah (najčešće nakon disanja komprimiranog zraka). Posljedica može biti:
-
Pneumotoraks (dispneja, bol u prsima, jednostrano oslabljeni/odsutni disajni šumovi)
-
Pneumomedijastinum (osjećaj punoće u prsima, bol u vratu, pleuritična bol koja može zračiti u ramena, dispneja, kašalj, promuklost, disfagija)
Pneumomedijastinum se često očituje krepitacijama vrata zbog potkožnog emfizema i, rjeđe, sistoličkim „pucketanjem” nad srcem (Hammanov znak). Zrak može migrirati kaudad u peritonealnu šupljinu (moguće oponašajući rupturu šupljeg organa), ali obično bez peritonealnih znakova.
Tenzijski pneumotoraks, iako rijedak u sklopu barotraume, može uzrokovati hipotenziju, nabrekle vratne vene, hipersonornost na perkusiju i, kao kasni nalaz, devijaciju dušnika.
Ruptura alveola može omogućiti ulazak zraka u plućnu vensku cirkulaciju s posljedičnom arterijskom plinskom embolijom (AGE), koja je posebno opasna kada zahvati mozak, ali može zahvatiti i druge organe (npr. leđnu moždinu, srce, kožu, bubrege, slezenu, gastrointestinalni trakt).
Kompresija pluća može nastati pri vrlo dubokom zaronu na dah; rijetko se volumen pluća može smanjiti ispod rezidualnog volumena, uz edem sluznice, vensku kongestiju, plućni edem i krvarenje, koji se klinički očituju dispnejom i hemoptizom pri izronu.
Dijagnoza
RTG prsnog koša indiciran je za dokaz pneumotoraksa ili pneumomedijastinuma (npr. radiolucentna traka uz rub srčane sjene). Ako je RTG uredan, a klinička sumnja velika, učiniti CT prsnog koša (osjetljiviji od nativnog RTG-a). Ultrazvuk pluća/pleure (POCUS) koristan je za brzu bedside dijagnostiku pneumotoraksa. Na pneumoperitoneum bez rupture šupljeg organa treba pomisliti kada je prisutan bez peritonealnih znakova.
Ako neurološki pregled otkrije bilo kakav neurološki ispad, treba sumnjati na cerebralnu arterijsku plinsku emboliju.
Liječenje
Pri sumnji na tenzijski pneumotoraks odmah učiniti dekompresiju prsišta iglom, potom postaviti torakalni dren. Mali pneumotoraks (≈10–20%) bez hemodinamske/respiratorne nestabilnosti može se spontano resorbirati uz 100% kisik tijekom 24–48 h. Kod većeg pneumotoraksa ili ako konzervativno liječenje ne uspije, indicirana je torakalna drenaža.
Pneumomedijastinum ne zahtijeva specifično liječenje; simptomi se obično povuku kroz nekoliko sati do dana. Nakon nekoliko sati promatranja većina se bolesnika može voditi ambulantno. Preporučuje se 100% kisik visokog protoka radi ubrzavanja resorpcije ekstraalveolarnog plina. Rijetko je potrebna mediastinotomija kod tenzijskog pneumomedijastinuma.
Prevencija
Prevencija barotraume pluća ključna je u ronjenju: pravilno vrijeme i tehnika izrona (bez zadržavanja daha) temelj su sigurnosti. Osobe s plućnim bulama, Marfanovim sindromom, kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti (KOPB) ili prethodnim spontanim pneumotoraksom ne bi smjele roniti niti raditi u okruženjima s komprimiranim zrakom. Bolesnici s astmom mogu imati povišen rizik od barotraume; mnogi ipak mogu sigurno roniti nakon odgovarite procjene i optimalnog liječenja. Bolesnike s pneumomedijastinumom nakon ronjenja treba uputiti specijalistu medicine ronjenja radi procjene rizika budućih zarona.
Ključne točke
-
Barotrauma pluća rijetko može dovesti do tenzijskog pneumotoraksa — potrebna je hitna dekompresija iglom.
-
Sve bolesnike s barotraumom pluća treba pregledati na neurološke ispade zbog sumnje na arterijsku plinsku emboliju.
-
Dok traje dijagnostička obrada, indiciran je 100% kisik za sve bolesnike sa sumnjom na barotraumu pluća.
Više informacija
Mogu biti korisni sljedeći izvori (THE MANUAL ne odgovara za njihov sadržaj):
-
Divers Alert Network (DAN): 24-satna hitna linija, +1-919-684-9111
-
Duke Dive Medicine: konzultacije, +1-919-684-8111