Nekolera vibrioni uključuju gram-negativne bakterije Vibrio parahaemolyticus, V. mimicus, V. alginolyticus, V. hollisae, i V. vulnificus; svi mogu uzrokovati proljev, infekciju rana, ili septikemiju.
Nekolera vibrioni ponekad se nazivaju neaglutinirani vibrioni (tj. ne aglutiniraju sa serumom bolesnika s kolerom). Obično nastanjuju tople slane vode ili mjesta miješanja slane i slatke vode (npr. estuarije).
V. parahaemolyticus, V. mimicus, i V. hollisae obično uzrokuju epidemije proljeva uzrokovane hranom, obično zbog nedovoljno termički obrađenih morskih plodova (većinom školjki).
V. parahaemolyticus infekcija se obično javlja u Japanu i obalnim područjima SAD-a. Organizmi oštećuju crijevnu sluznicu, ali ne proizvode enterotoksin i ne ulaze u krvotok. Također, infekcija rane se može razviti kada kontaminirana topla morska voda uđe u manju ranu.
V. alginolyticus i V. vulnificus mogu uzrokovati ozbiljne infekcije rana; niti jedna ne uzrokuje enteritis. V. vulnificus, u slučaju ingestije kod kompromitiranog domaćina (često kod osoba s kroničnom bolesti jetre ili imunodeficijencijom), može proći sluznicu crijeva bez razvoja enteritisa i uzrokovati septikemiju s visokom smrtnošću; povremeno i inače zdravi pojedinci razviju ovakve infekcije.
Simptomi i znakovi
Enteritis započinje naglo nakon inkubacije od 15 do 24 h; simptomi uključuju grčeve u abdomenu, veliku količina vodenastog proljeva (stolice mogu biti krvave i sadržavati polimorfonuklearne stanice), tenezme, slabost, te ponekad mučninu, povraćanje i subfebrilitet. Simptomi se spontano smiruju za 24–48 h.
Celulitis
se može brzo razviti u nekim slučajevima kontaminiranih rana (obično onih koji uključuju V. vulnificus) i može progredirati do nekrotizirajućeg fascitisa s tipičnim hemoragičnim, buloznim lezijama.
V. vulnificus septikemija uzrokuje šok, bulozne kožne lezije, a često i manifestacije diseminirane intravaskularne koagulacije (npr. trombocitopenija, krvarenje); stopa smrtnosti je visoka.
Dijagnoza
Infekcije rana nekolera vibrionima i hematogene infekcije rijetko se dijagnosticiraju rutinskim kulturama. U slučaju sumnje na enteritis, Vibrio organizmi se mogu kultivirati iz stolice na mediju koji sadrži tiosulfat citrat žučne soli i saharozu. Kontaminirani morski plodovi također daju pozitivnu kulturu.
Liječenje
Nekolera Vibrio enteritis može se liječiti jednokratno sa sljedećim:
Međutim, općenito, taj oblik liječenja nije potreban jer je infekcija samoograničavajuća, iako se liječenje može razmotriti u teškim slučajevima.
Kod proljeva treba obratiti osobitu pozornost na nadoknadu tekućine i elektrolita.
Za infekcije rana se koriste antibiotici - tipično doksiciklin 100 mg po svakih 12 h, s ili bez cefalosporina 3. generacije za teške infekcije rana i septikemiju. Ciprofloksacin je prihvatljiva alternativa.
U bolesnika s nekrotizirajućim fasciitisom potrebna je i kirurška nekrektomija.
Ključne točke
-
Nekolera Vibrio može uzrokovati dijareju, infekcije rana ili septikemiju, ovisno o vrsti i načinu izloženosti.
-
Dijagnoza se postavlja kulturom stolice, krvi ili rane.
-
Teži oblici enteritisa se liječe jednokratnom primjenom doksiciklina ili ciprofloksacina.
-
Infekcije rana se liječe doksiciklinom; za teške infekcije dodaje se cefalosporin treće generacije.
-
U bolesnika s nekrotizirajućim fasciitisom potrebna je kirurška nekrektomija.