Vitamin E je skupina spojeva (koja obuhvaća tokoferole i tokotrienole) sa sličnom biološkom aktivnošću. Biološki najaktivniji je alfa-tokoferol, no i beta–, gama–i delta–tokoferoli, četiri tokotrienola i nekoliko stereoizomera mogu također pokazivati važnu biološku aktivnost. Ovi spojevi djeluju kao antioksidansi, oni sprječavaju peroksidaciju lipida i polinezasićenih masnih kiselina u staničnim membranama ( vidi: Izvori, funkcije i učinci vitamina ).
Razine tokoferola u plazmi ovise o ukupnim razinama lipida u plazmi. Normalno, razina alfa–tokoferola u plazmi iznosi 5 do 20 μg/ml (11,6 do 46,4 μmol/L).
Visoke suplementacijske doze vitamina E ne štite od kardiovaskularnih bolesti; da li dodatak vitamina E može zaštititi od kasne diskinezije, odnosno može li povećati ili smanjiti rizik od tumora prostate je kontroverzno. Nema uvjerljivih dokaza da doze do 2000 IU na dan usporavaju progresiju Alzheimerove bolesti.
Premda se količina vitamina E u mnogim prehrambenim proizvodima i nadopunama izražava u internacionalnim jedinicama (i.j.), trenutne su preporuke da se koriste mjerne jedinice miligrami (mg) ili mikromoli (μmol).
(Vidi također Pregled vitamina.)
Nedostatak vitamina E
U odraslih osoba manjak vitamina E u razvijenim zemljama je rijedak, te je obično uzrokovan malapsorpcijom masti. U zemljama u razvoju deficijencija vitamina E je nešto češća. Glavni simptomi nedostatka vitamina E su hemolitična anemija i neurološki poremećaji. Dijagnoza se zasniva na mjerenju omjera alfa–tokoferola i ukupne količine lipida u plazmi; niski omjjer sugerira nedostatak vitamina E. Liječenje se sastoji od oralne primjene vitamina E. Ordiniraju se visoke doze ukoliko postoje neurološki poremećaji ili ukoliko je deficit vitamina E uzrokovan malapsorpcijom.
Nedostatak vitamina E uzrokuje krhkost eritrocita i degeneraciju neurona, osobito perifernih aksona i neurona stražnjih stupova kralježnične moždine.
Etiologija
U zemljama u razvoju, najčešći uzrok nedostatka vitamina E je:
U razvijenim zemljama, najčešći uzroci nedostatka vitamina E su:
-
Poremećaji koji dovoode do malapsorpcije masti, uključujući abetalipoproteinemiju (Bassen–Kornzweigov sindrom, zbog genskog manjka apolipoproteina B), kronične kolestatske hepatobilijarne bolesti, pankreatitis, sindrom kratkog crijeva i cističnu fibrozu
Rijetki genetski oblik manjka vitamina E bez malapsorpcije masti nastaje zbog poremećenog jetrenog metabolizma.
Simptomi i znakovi
Glavni simptomi nedostatka vitamina E su blaga hemolitička anemija i nespecifični neurološki poremećaji. Abetalipoproteinemija dovodi do progresivne neuropatije i retinopatije u prva dva desetljeća života.
Manjak vitamina E može doprinijeti retinopatiji nedonoščadi (također zvanoj retrolentalna fibroplazija) i u nekim slučajevima može doći do intraventrikularnog i subependimalnog krvarenja u novorođenčadi. Zahvaćena nedonoščad pokazuje mišićnu slabost.
U djece, kronična kolestatska hepatobilijarna bolest ili cistična fibroza izazivaju neurološke poremećaje, uključujući spinocerebelarnu ataksiju s gubitkom dubokih tetivnih refleksa, ataksiju trupa i ekstremiteta, gubitak osjeta vibracije i položaja, oftalmoplegiju, mišićnu slabost, ptozu i disartriju.
U odraslih s malapsorpcijom, nedostatak vitamina E vrlo rijetko uzrokuje spinocerebelarnu ataksiju jer se u odraslih velike količine vitamina E pohranjuju u masnom tkivu.
Dijagnoza
Ako u anamnezi ne postoji nedostatni unos ili predisponirajuće stanje, malo je vjerojatno da se radi o nedostatku vitamina E. Za potvrdu nedostatka vitamina E je obično potrebno mjerenje razine vitamina. Mjerenje hemolize eritrocita prilikom odgovora na peroksid može ukazivati na dijagnozu, ali je nespecifično. s obzirom da manjak vitamina E smanjuje stabilnost eritrocita, hemoliza se pojačava.
Mjerenje razine alfa–tokoferola u plazmi je najneposrednija metoda za postavljanje dijagnoze. U odraslih, na manjak vitamina E ukazuje razina alfa–tokoferola <5 μg/ml (<11,6 μmol/L). Budući da abnormalne razine lipida u plazmi mogu utjecati na razinu vitamina E, u odraslih s hiperlipidemijom najtočniji je pokazatelj niska vrijednost omjera alfa–tokoferola i lipida u plazmi (<0,8 mg/g ukupnih lipida).
U djece i odraslih s abetalipoproteinemijom, serumske razine alfa–tokoferola u plazmi su obično nemjerljive.
Liječenje
Ako malapsorpcija uzrokuje klinički očiti nedostatak vitamina E, treba primijeniti alfa–tokoferol u dozi od 15 do 25 mg/kg jednom na dan. Ili miješani tokoferoli (200 do 400 IU) se mogu dati. Međutim, za liječenje ranih stadija neuropatije ili prevladavanje poremećaja apsorpcije i prijenosa kod abetalipoproteinemije, potrebna je primjena većih doza putem injekcija.
Prevencija
Premda nedonoščadi može biti potrebna suplementacija, majčino mlijeko i kupovne formule imaju dovoljno vitamina E za potrebe terminske novorođenčadi.
Ključne poruke
-
Nedostatak vitamina E je obično uzrokovan neadekvatnim prehrambenim unosom u zemljama u razvoju ili poremećaj uzrokuje malapsorbcija masti u razvijenim zemljama.
-
Glavni simptomi nedostatka vitamina E su blaga hemolitička anemija i nespecifični neurološki poremećaji.
-
U bolesnika s nedovoljnim unosom vitamina E ili s predisponirajućim stanjima uz kompatibilne nalaze, mjeri se razina tokoferola za potvrdu dijagnoze.
-
Liječenje se provodi sa suplementacijom tokoferola.
Toksičnost vitamina E
Mnoge odrasle osobe mjesecima i godinama uzimaju relativno velike količine vitamina E (alfa–tokoferola u količini od 400 do 800 mg/dan) bez ikakvih tegoba. Ponekad se može pojaviti mišićna slabost, zamor, mučnina i proljev. Najznakovitija je pojava krvarenja. Međutim, krvarenje je rijetko, osim ukoliko doza ne prelazi >1000 mg/dan ili ako bolesnik uz to ne konzumira kumarin ili varfarin. Najveća doza bilo kojeg oblika alfa–tokoferola za odrasle u dobi ≥19 godina iznosi 1000 mg (2326 μmol).
Nedavni pregledi prethodnih istraživanja pokazuju kako visoki unosi vitamina E mogu povećati opasnost od hemoragijskog moždanog udara i prijevremene smrti.