Akutna febrilna neutrofilna dermatoza je obilježena bolnim, induriranim, tamno crvenim papulama i plakovima s izraženim edemom u gornjem dijelu dermisa i gustim infiltratom neutrofila. Uzrok je nepoznat. Često se pojavljuje uz osnovnu malignu bolest, osobito hematološkog sustava. Za postavljanje dijagnoze obično je potrebna biopsija. Liječi se sistemskim kortikosteroidima, ili, alternativno, kolhicinom ili kalijevim jodidom.
Etiologija
Akutna febrilna neutrofilna dermatoza je povezana s različitim poremećajima. Može se podijeliti u 3 kategorije:
Poremećaji i lijekovi povezani s akutnom febrilnom neutrofilnom dermatozom
Klasifikacija
|
Poremećaj / lijekovi
|
Klasični
|
Akutna bolest dišnog sustava
Gastrointestinalna infekcija
Upalne i autoimune bolesti
Trudnoća
|
Povezana s malignitetima
|
Akutna mijeloična leukemija
Mijelodisplastični sindromi
|
Induciran lijekovima
|
Faktor stimulacije kolonija granulocita (G-CSF, najčešći uzročnik među lijekovima)
Antibiotici (kao što su minociklin i trimetoprim/sulfametoksazol)
Lijekovi protiv raka
Antiepileptici
Ostali lijekovi (npr. abakavir, furosemid, hidralazin, NSAIDs, oralni kontraceptivi, retinoidi)
|
Oko 25% bolesnika ima u podlozi malignu bolest, od kojih su 75% hematološkog porijekla, posebice mijelodisplastični sindrom i akutna mijeloična leukemija. Dermatoza često prethodi dijagnozi raka. Akutna febrilna neutrofilna dermatoza 3 puta češće zahvaća žene u odnosu na muškarce, najčešće one u dobi 30–50 godina. Muškarci koji obole od ove bolesti obično su starije životne dobi (60–90 god.). Kod djece mlađe od 3 godine omjer muškaraca i žena je 2:1.
Uzrok je nepoznat; međutim, citokini pomoćničkih T limfocita tipa 1, uključujući IL-2 i IFN gamma, prevladavaju i mogu igrati ulogu u stvaranju lezije.
Simptomi i znakovi
Bolesnici su febrilni, s povišenim brojem neutrofila i imaju bolne, osjetljive tamno-crvene plakove ili papule, najčešće na licu, vratu i gornjim ekstremitetima, osobito na dorzumima šaka. Oralne lezije mogu biti vidljive. Lezije su često multiple i mogu biti anularne. Pojavi promjena prethodi vrućica, a traje od nekoliko dana do nekoliko tjedana. Rijetko su prisutne bulozne i pustulozne promjene.
Manje uobičajene varijante uključuju bulozni oblik koji može ulcerirati i nalikovati pyoderma gangrenosum i potkožni oblik koji uključuje potkožno masno tkivo te se obično nalaze eritematozni čvorovi promjera 2-3 cm, a obično zahvaća ekstremitete. Kada se pojavi na donjim ekstremitetima, ovaj oblik može nalikovati eritema nodosum.
Akutna febrilna neutrofilna dermatoza (Sweet sindrom)
Ova fotografija prikazuje klasične eritematozne plakove s vezikuloznim rubovima na vratu i licu u žene s akutnom febrilnom neutrofilnom dermatozom (Sweet sindrom). Lezije kože čine izrazito bolne crvene do ljubičaste papule ili nodusi koji se mogu spojiti u plakove i asimetrično su raspoređeni na gornjim ekstremitetima, licu i vratu.
© Springer Science+Business Media
Ekstrakutane manifestacije su rijetke i mogu zahvatiti oči (npr. konjunktivitis, episkleritis, iridociklitis), zglobove (npr. artralgija, mijalgija, artritis) i unutarnje organe (npr. neutrofilni alveolitis, sterilni osteomijelitis, psihičke ili neurološke promjene te prolaznu insuficijenciju bubrega, jetre i gušterače).
Dijagnoza
Klinička procjena
Biopsija kože
Dijagnoza se postavlja na temelju izgleda lezije, a podržava je prisutnost pridruženih stanja ili lijekova. Diferencijalna dijagnoza može uključiti erythema multiforme, erythema elevatum diutinum, subakutni kožni eritemski lupus, pyoderma gangrenosum i erythema nodosum.
Ako je dijagnoza nejasna, treba učiniti biopsiju kože. Patohistološka slika pokazuje edem u gornjem dijelu dermisa uz gusti upalni infiltrat neutrofila u dermisu. Može doći do vaskulitisa, ali je on sekundaran.
Također je potrebno učiniti kompletnu krvnu sliku. Ako je nalaz kompletne krvne slike abnormalan, treba razmotriti biopsiju koštane srži za dijagnosticiranje podležeće zloćudne bolesti.
Liječenje
Liječi se sistemskim kortikosteroidima, uglavnom prednizonom u dozi od 60 mg PO 1×/dnevno uz postupno smanjenje doze tijekom 3 tjedna. Kolhicin 0.5 mg per os tri puta dnevno ili kalijev jodid 300 mg tri puta dnevno su alternativne metode liječenja. Također se preporučuju i antipiretici.
U teškim slučajevima, mogu se ordinirati dapson 100 do 200 mg dnevno, indometacin 150 mg jednom dnevno tijekom jednog tjedna, potom 100 mg jednom dnevno tijekom 2 dodatna tjedna, klofazimin (npr. 200 mg jednom dnevno tijekom 4 tjedna, potom 100 mg dnevno tijekom 4 tjedna) ili ciklosporin (npr. 2 do 4 mg/kg dva puta dnevno). Ostale terapijske opcije koji se koriste za refraktorne bolesti uključuju infliksimab, etanercept, talidomid, minociklin i mikofenolat mofetil.
Za lokalizirane lezije, intralezijski kortikosteroidi (npr. triamcinolon acetonid) mogu pomoći.
Ključne točke
Akutna febrilna neurofilna dermatoza može se pojaviti u bolesnika koji imaju određene poremećaje (klasični oblik) ili uzimaju određene lijekove (oblik uzrokovan lijekovima), ali oko 25% bolesnika ima u podlozi zloćudnu bolest (oblik povezan s malignitetima), obično hematološkog podrijetla.
Dijagnoza akutne febrilne neutrofilne dermatoze temelji se na izgledu lezija i prisutnosti pridruženih poremećaja ili lijekova, a potvrđuje se biopsijom, kada je to potrebno.
Sistemska kortikosteroidna terapija primjenjiva je u većine bolesnika, ili, alternativno, kolhicin ili kalijev jodid.