Fetalna distocija je abnormalna veličina ili položaj fetusa što dovodi do otežanog poroda. Dijagnoza se postavlja pregledom, ultrazvukom i odgovorom na pojačanje trudova. Liječi se fizičkim postupcima kojima se mijenja položaj fetusa, porodom forcepsom ili carskim rezom.
Fetalna distocija može se pojaviti kada je fetus
-
prevelik za otvor zdjelice (fetopelvina disproporcija
-
u abnormalnom položaju (npr. u stavu zatkom, kod zastoja ramena)
Normalni stav fetusa je verteksom, uz okciput okrenut prema naprijed (dorzoanteriorni okcipitalni).
Nesrazmjer ploda i zdjelice
Na dijagnozu ukazuju prenatalne kliničke procjene dimenzija zdjelice, ultrazvuk i produljeni porod.
Ako pojačavanje trudova uspostavlja normalno napredovanje i fetalna težina je < 5000 g u žena koje nemaju dijabetes ili < 4500 g kod žena s dijabetesom, porod se može bez problema nastaviti.
Ako je napredovanje sporo u 2. porođajno doba, nanovo se izvrši evaluacija trudnice kako bi se odlučilo je li porod forcepsom ili vakuum ekstraktorom bezopasan i odgovarajući.
Dorzoposteriorni okcipitalni stav glavom
Najčešći abnormalni stav je posteriorni okcipitalni.
Fetalni je vrat obično ponešto deflektiran te stoga kroz zdjelicu mora proći veći promjer glavice.
Mnogi slučajevi posteriornog okcipitalnog stava završavaju porodom forcepsom ili carskim rezom.
Stav licem ili čelom
Kod stava licem, glava je hiperekstendirana a njen namještaj je određen pozicijom brade. Kad je brada straga, manje je vjerojatno da će se glava rotirati i manje vjerojatno da će se porođaj dovršiti vaginalno, što zahtijeva carski rez.
Stav čelom se obično spontano ispravlja u okcipitalni stav ili stav licem.
Stav zatkom
Drugi najčešći abnormalni stav fetusa je stav zatkom (nogice izlaze prije glave). Postoji nekoliko tipova:
-
U jednostavnom stavu zatkom, fetalni kukovi su savijeni a koljena ispružena.
-
U potpunom stavu zatkom čini se kao da fetus sjedi, uz savijene kukove i koljena.
-
Kod potpunog i nepotpunog stava nožicama jedna ili obje noge su potpuno ispružene i predleže zdjelici.
Stav zatkom predstavlja problem ponajprije stoga što je predležeća čest slab dilatator, a što može dovesti do uklještenja glavice tijekom poroda, često pritiskajući pupkovinu.
Pritiskanje na pupkovinu može uzrokovati hipoksiju fetusa. Glava fetusa vjerojatno pritišće pupkovinu ako je pupkovina vidljiva na introitusu, osobito kod primipara čija zdjelična tkiva nisu bila rastegnuta prethodnim porodima.
Predisponirajući čimbenici za stav zatkom uključuju
Ako je način dovršenja porođaja vaginalni, stav zatkom može povećati rizik od
Sprječavanje komplikacija je učinkovitije i lakše nego njihovo liječenje, tako da se abnormalni stav mora otkriti prije poroda. Obično se izvodi carski rez, premda se vanjskim okretom fetus ponekad može okrenuti u stav glavicom prije poroda, obično s 37 do 38 tj. Ova tehnika uključuje lagani pritisak na trbuh trudnice čime se vrši repozicija fetusa. Od pomoći može biti doza tokolitika kratkog djelovanja (terbutalin 0,25 mg supkutano) Stopa uspješnosti vanjskog okreta iznosi od 50 do 75%
Poprečni položaj
Položaj fetusa je poprečni, kad je duga os tijela fetusa kosa ili okomita, umjesto da je paralelna s dugom osi majke. Kod stava ramenom potreban je carski rez, osim ukoliko se ne radi o 2. blizancu.
Položaj i stav fetusa
|
Pred kraj trudnoće, fetus se namješta u položaj prikladan za normalan porođaj. Normalno, položaj fetusa je okrenut prema natrag (prednji dio zatiljka) s licem i tijelom nagnutom na jednu stranu, a vrat savijen, a vodi glava.
Abnormalan položaj je fetus okrenut prema naprijed (stražnji stražnji dio), a abnormalne prezentacije uključuju lice, čelo, stražnjicu i rame.
|
|
|
Zastoj ramena
Kod ovog rijetkog stanja, stav je glavicom, ali je prednje rame fetusa zapelo ispod pubične simfize, sprječavajući vaginalni porod. Distocija ramena se otkriva ako se čini kako se glavica nakon prolaza kroz cerviks čvrsto povlači na vulvu (znak kornjače).
Faktori rizika uključuju
Opasnost od neonatalnog morbiditeta (npr. ozljeda brahijalnog pleksusa, frakture kostiju) i mortaliteta je povećana.
Nakon što se distocija ramena prepozna, u rađaonicu se poziva dodatno osoblje, a redom se, ako je potrebno, u svrhu oslobađanja prednjeg ramena, pokušavaju različiti hvatovi.
-
Ženina su bedra u hiperfleksiji kako bi se proširio izlaz iz zdjelice (McRobertov hvat), a pritišće se suprapubično kako bi se rotiralo i oslobodilo prednje rame. Pritiskanje na fundus se izbjegava jer može pogoršati stanje ili dovesti do rupture maternice. (2.)
-
Porodničar uvodi ruku u stražnji dio rodnice i pritišće stražnje rame kako bi okrenuo fetus u onom smjeru u kojem je lakše izvršiti rotaciju (Woodov hvat). (3.)
-
Opstetričar uvodi ruku, flektira djetetov stražnji lakat, i prebacuje ruku preko fetalnog prsišta kako bi porodio stražnje rame.
Ti manevri povećavaju rizik od loma nadlaktične kosti i ključne kosti. Ponekad je potrebno namjerno slomiti ključnu kost u smjeru suprotnom od fetalnih pluća kako bi se oslobodilo rame. Epiziotomiju se može napraviti u bilo koje vrijeme kako bi se olakšali hvatovi.
Ako su svi hvatovi neučinkoviti, glavica djeteta se flektira i potiskuje natrag u vaginu te se dijete nakon toga porađa carskim rezom (Zavanellijev hvat).
Ključne točke
-
Ako je napredovanje sporo u 2. porođajno doba, nanovo se izvrši evaluacija trudnice kako bi se odlučilo je li porod forcepsom ili vakuum ekstraktorom bezopasan i odgovarajući.
-
Mnogi slučajevi posteriornog okcipitalnog stava završavaju porodom forcepsom ili carskim rezom.
-
Stav zatkom predstavlja problem ponajprije stoga što je predležeća čest slab dilatator, a što može dovesti do uklještenja glavice tijekom poroda, često pritiskajući pupkovinu.
-
Obično se izvodi carski rez, premda se vanjskim okretom fetus ponekad može okrenuti u stav glavicom prije poroda, obično s 37 do 38 tj.
-
Kada se prepozna distocija ramena, pozovete dodatno osoblje u sobu i pokušajte s različitim manevrima da odvojite prednji dio ramena; ako su ovi manevri neuspješni, zamijenite fetalnu glavu natrag u vaginu ili maternicu i odnesite dijete carskim rezom.