Obična prehlada je akutna virusna infekcija koja prolazi spontano, obično bez vrućice, zahvaća gornji dišni sustav pa se očituje rinorejom, kašljem i grloboljom. Dijagnoza se postavlja klinički. Pranjem ruku prevenira se njezino širenje. Terapija je potporna.

Oko 50% svih prehlada je uzrokovano nekim od >100 serotipova rinovirusa. Koronavirusi uzrokuju izbijanja epidemije, a influenca virusi, parainfluenca virusi, enterovirusi, adenovirusi, respiratorni sincicijski virus i metapneumoviru također se mogu manifestirati kao obična prehlada, posebice u pacijenata kod kojih uzrokuju reinfekciju.

Infekcije rinovirusima se najčešće javljaju u jesen i proljeće, a rjeđe tijekom zimskih mjeseci.

Rinovirusi se najbrže šire neposrednim kontaktom, premda do prijenosa može doći i aerosolima velikih čestica.

Najvažnija obrana od infekcije su specifična neutralizirajuća protutijela u serumu i sekretima, koja su se razvila pri prethodnom izlaganju istom ili blisko srodnom virusu. Podložnost prehladama nije povezana s izloženošću hladnoći, zdravljem i uhranjenošću domaćina niti poremećajima gornjeg dišnog sustava (npr. povećanim tonzilama ili adenoidnim vegetacijama).

Simptomi i znakovi

Simptomi i znakovi obične prehlade

Nakon inkubacije od 24 do 72 h, simptomi počinju s “grebanjem” ili boli u ždrijelu, nakon čega slijedi kihanje, rinoreja, začepljenost nosa i malaksalost. Bolesnici su obično afebrilni, osobito kad je uzročnih rinovirus ili koronavirus. Iscjedak iz nosa je tijekom prvih dana obilan i vodenast, a kasnije postaje sluzaviji i gnojan. Mukopurulentni iscjedak ne ukazuje na bakterijsku superinfekciju. Kašalj je obično blag, no često traje i do 2 tj. Većina simptoma nekomplicirane prehlade se povlači unutar 10 dana.

Prehlada može dovesti do egzacerbacije astme i kroničnog bronhitisa.

Gnojni sputum ili izraženiji simptomi donjeg dišnog sustava nisu uobičajeni kod infekcija rinovirusima. Gnojni sinusitis i upala srednjeg uha mogu nastati prilikom same virusne infekcije ili kao posljedica sekundarne bakterijske infekcije.

Dijagnoza

Dijagnoza obične prehlade

• Klinička procjena

Dijagnoza se postavlja klinički i presumptivno, bez dijagnostičkih pretraga, iako su dostupni PCR testovi.

Diferencijalno dijagnostički je najvažnije razlikovati alergijski rinitis.

Liječenje

Liječenje obične prehlade

• Simptomatsko liječenje

Specifična terapija za običnu prehladu ne postoji.

Antipiretici i analgetici mogu ublažiti vrućicu i grlobolju.

Kapi i sprejevi za nos mogu smanjiti začepljenost nosa. Lokalni nosni dekongestivi su učinkovitiji nego oralni, no lokalna primjena >3 do 5 dana može dovesti i do pogoršanja.

Curenje nosa može se olakšati primjenom 1. generacije antihistaminika (npr. klorfeniramin) ili intranazalno ipratropij bromidom (2 potiska 0,03% otopine dva do tri puta na dan). Međutim, ove lijekove treba izbjegavati kod starijih pacijenata, osoba s benignom hipertrofijom prostate ili glaukomom. Antihistaminici 1. generacije često izazivaju pospanost, dok antihistaminici 2. generacije (nesedirajući) nisu učinkoviti u liječenju obične prehlade.

Antihistaminici i dekongestivi se ne preporučuju kod djece < 4 god.

Cink, ehinaceja i vitamin C evaluirani su kao sredstva liječenja obične prehlade, međutim nijedan od njih se nije pokazao djelotvornim.

Antibiotike ne treba primjenjivati osim ako se ne dokaže sekundarna bakterijska infekcija. U bolesnika s kroničnom plućnom bolesti se antibiotici mogu primjenjivati manje restriktivno.

Prevencija

Prevencija obične prehlade

Cjepiva ne postoje.

Polivalentna bakterijska cjepiva, agrumi, vitamini, ultraljubičasto svjetlo, glikolni aerosol i drugi narodni lijekovi ne sprječavaju običnu prehladu. Pranje ruku i primjena površinskog dezinficijensa u zagađenom okolišu može ograničiti širenje infekcije.

Ključne točke

• Mnogi virusi mogu uzrokovati običnu prehladu; rinovirusi uzrokuju oko polovicu prehlada.

• Podložnost prehladama nije povezana s izloženosti hladnoći, zdravljem i uhranjenošću domaćina niti poremećajima gornjeg dišnog sustava.

• Antihistaminici se mogu koristiti za ublažavanje rinoreje, ali se ne smiju primjenjivati kod starijih osoba ili djece <4 god.

• Topikalni i oralni dekongestivi olakšavaju nosnu kongestiju, ali opetovana upotreba može uzrokovati suprotni učinak.

• U liječenju obične prehlade koriste se brojna sredstva, no niti za jedno nije jasno dokazano povoljno djelovanje.