Preživanje je ponovljena regurgitacija hrane nakon jela; regurgitacija ne uključuje mučninu ili povraćanje i voljna je.

(Vidi također Uvod u poremećaje hranjenja i jedenja.)

Kod preživajućeg poremećaja ponavljano je regurgitiranje hrane nakon jela, bez mučnine ili prisilnog povraćanja. Hrana se može ispljunuti ili biti ponovno progutana; neki pacijenti ponovno prožvaču hranu prije njenog ponovnog gutanja. Regurgitacija se javlja nekoliko puta tjedno, obično tijekom dana.

Poremećaj regurgitacije može se pojaviti kod dojenčadi, djece, adolescenata ili odraslih.

Regurgitacija je voljna (iako pacijenti nesvjesni sposobnosti njene kontrole) i često je promatrana od strane kliničara.

Pojedini pacijenti, svjesni socijalne neprihvatljivosti takvog ponašanja, prikrivaju ga, stavljajući ruku na usta ili ograničavajući unos hrane. Neki izbjegavaju jesti u društvu ili ne jedu prije društvenih aktivnosti ili posla čime izbjegnu regurgitaciju u javnosti.

Pacijenti koji pljucaju regurgitirani sadržaj ili značajno ograničavaju unos mogu izgubiti na tjelesnoj težini ili razviti nutritivni deficit.

• ponavljane regurgitacije hrane tijekom ≥ 1 mj.

• pri tom su isključeni GI poremećaji koji mogu voditi regurgitaciji (npr. gastroezofagealni refluks, Zenkerov divertikul) ili drugi poremećaji prehrane (anoreksija nervoza.)

• Ukoliko se regurgitacija javi kod pacijenta s drugim poremećajem, zahtijeva poseban medicinski nadzor.

Kliničari izravno uočavaju regurgitaciju ili na nju upozore pacijenti.

Kliničari procjenjuju nutritivni status zbog provjere gubitka težine i nutritivnog deficita.