Febrilne konvulzije dijagnosticiraju se kod djece u dobi od 6 mjeseci do 5 godina koja imaju vrućicu > 38° C koja nije uzrokovana infekcijom središnjeg živčanog sustava i koja prethodno nisu imala afebrilne napadaje. Dijagnoza se postavlja klinički, nakon isključivanja drugih uzroka. Liječenje konvulzija koje traju <5 minuta je potporno. Napadaji koji traju ≥ 5 minuta se liječe s IV lorazepamom, rektalno diazepamom ili intranazalno midazolamom i, ako i dalje traju, IV fosphenitoinom, fenobarbitalom, valproatom, ili levetiracetamom. Kronična farmakoterapija obično nije potrebna.

(Vidi također novorođenačke konvulzije)

Febrilne konvulzije se javljaju u oko 2 do 5% djece u dobi od 6 mjeseci do 5 godina, a većina se javlja između 12 i 18 mjeseci starosti. Febrilne konvulzije mogu biti jednostavne ili složene:

• Jednostavne febrilne konvulzije traju < 15 minuta, nemaju žarišnih ispada i ne ponavljaju se unutar razdoblja od 24 sata.

• Složene febrilne konvulzije traju ≥ 15 minuta neprekidno ili s prekidima ili imaju žarišne ispade ili se ponove u roku od 24 sata.

Većina (>90%) febrilnih konvulzija su jednostavne.

Febrilne konvulzije se pojavljuju u sklopu bakterijskih ili virusnih infekcija. Također se ponekad pojavljuju nakon određenih cjepiva, poput onog protiv ospica, mumpsa i rubeole. Genski i obiteljski faktori mogu povećati sklonost febrilnim konvulzijama. U jednojajčanih blizanaca stopa podudarnosti je puno veća nego u dvojajčanih. Identificirano je nekoliko gena povezanih s febrilnih konvulzijama.

Simptomi i znakovi

Simptomi i znakovi febrilnih konvulzija

Febrilne konvulzije su česte tijekom početnog, brzog porasta temperature tijela, a većina se pojavljuje unutar 24 sata od početka vrućice. Tipično, febrilne konvulzije su generalizirane, većinom kloničke, no neke se mogu očitovati u vidu razdoblja atoničnog ili toničnog položaja tijela.

Postiktalno razdoblje od nekoliko minuta je uobičajeno, ali može trajati i nekoliko sati. Ako postiktalno razdoblje traje dulje od jednog sata ili ako djeca imaju žarišne ispade (npr. asimetriju pokreta) tijekom tog perioda, važno je odmah isključiti akutnu bolest središnjeg živčanog sustava.

Febrilni epileptički status označava kontinuirane ili intermitentne napadaje koji traju ≥ 30 minuta, a bez neurološkog oporavka između napadaja. Djeca s epileptičkim statusom izložena su riziku od oštećenja mozga (1).

Literatura

• 1. Hesdorffer DC, Shlomo S, Lax DN, et al: Risk factors for subsequent febrile seizures in the FEBSTAT study. epilepsiju 57(7): 1042–1047, 2016. doi: 10.1111/epi.13418

Dijagnoza

Dijagnoza febrilnih konvulzija

• Isključenjem drugih uzroka klinički ili katkada uz pomoć dijagnostičkih testova

(Vidi također Američka akademija pedijatara pododbor za febrilne konvulzije' guidelines za neurodijagnostičku procjenu djeteta s jednostavnim febrilnim napadajem.)

Konvulzije se proglašavaju febrilnima nakon isključivanja drugih uzroka. Vrućica može izazvati napadaje u djece s prethodnim afebrilnim napadajima; takvi događaji nisu febrilne konvulzije, jer ta djeca već imaju sklonost napadajima.

Rutinske pretrage nisu potrebne za jednostavne febrilne konvulzije, osim u potrazi za uzrokom vrućice, ali kod složenih febrilnih konvulzija, neurološkog deficita ili simptoma podliježeće bolesti (npr. meningitis, metabolički poremećaji) potrebna je daljnja dijagnostička obrada.

Daljnje pretrage određuje klinička slika:

• Analiza cerebrospinalne tekućine (likvora) radi se kako bi se isključio meningitis i encefalitis u mlađe dojenčadi, u one s meningealnim znakovima ili znakovima depresije središnjeg živčanog sustava ili u onih koji imaju napadaje nakon nekoliko dana febrilne bolesti. Analiza likvora također se mora razmotriti ako djeca nisu potpuno cijepljena ili uzimaju antibiotike.

• Glukoza u serumu, natrij, kalcij, magnezij, fosfor i testovi jetrene i bubrežne funkcije se moraju učiniti kako bi se isključili metabolički poremećaji pogotovo ukoliko u anamnezi postoji podatak o nedavnom povraćanju, proljevu ili oslabljenom unosu tekućine; ako postoje znakovi dehidracije ili edema; ili u slučaju složenih febrilnih konvulzija.

• MR mozga se radi ako se neurološkim pregledom otkriju žarišne abnormalnosti, ako se žarišne značajke javljaju tijekom napadaja ili postiktalnog razdoblja ili ako je postiktalna depresija produljena.

• Elektroencefalografija (EEG) se radi ako su febrilne konvulzije sa žarišnim tipom napadaja ili su ponovljene.

• Dijagnostička procjena temeljena na poremećaju u podlozi radi se ako djeca imaju već identificiran razvojni ili neurološki poremećaj (obično se u takvim slučajevima ne koristi pojam febrilne konvulzije ).

EEG najčešće bude uredan, ne predviđa ponavljanje napadaja i ne preporuča se nakon prvih jednostavnih febrilnih konvulzija kod djece sa urednim neurološkim statusom.

Prognoza

Prognoza febrilnih konvulzija

Ponavljanje febrilnih konvulzija i epilepsija

Sveukupna stopa ponavljanja iznosi oko 35%. Opasnost od ponavljanja je veća u djece koja u doba prvoga napada imaju <1 godine života ili imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu (rođaka u prvom koljenu).

Rizik od razvoja epilepsije nakon ≥ 1 jednostavnih febrilnih konvulzija je oko 2 do 5% - malo veći od osnovnog rizika za razvoj epilepsije (oko 2% u djece sveukupno). Veći rizik se javlja u djece koja imaju dodatne čimbenike rizika (npr. složene febrilne konvulzije, obiteljska povijest napada, usporen razvoj), kod ove djece rizik se povećava do 10%. Nije jasno može li febrilni napadaj sam po sebi trajno sniziti prag napadaja ili neki čimbenici stvaraju predispoziciju djeci za febrilne i za afebrilne napadaje.

Neurološke komplikacije

Jednostavne febrilne konvulzije nemaju neurološke komplikacije ni posljedice. Međutim, u neke djece febrilni napadaj može biti prva manifestacija epilepsije ili neprepoznatog neurološkog poremećaja. Znakovi poremećaja mogu se identificirati retrospektivno ili se mogu pojaviti tek kasnije. U svakom slučaju, febrilne konvulzije se ne smatraju uzročnim.

Febrilni epileptički status može biti povezan s oštećenjem osjetljivih dijelova mozga kao što je hipokampus.

Liječenje

Liječenje febrilnih konvulzija

• antipiretik

• Suportivna terapija ako napadaji traju < 5 minuta

• Antikonvulzivi, a ponekad i intubacija, ako napadaji traju dulje od ≥ 5 minuta

Sva djeca zahtijevaju antipiretsku terapiju jer se snižavanjem temperature može spriječiti drugi febrilni napadaj za vrijeme neposredne bolesti ili se olakšava zaustavljanje febrilnog epileptičkog statusa. Međutim, nije dokazano da davanje antipiretika na početku febrilne bolesti sprječava febrilne konvuzije.

Ako konvulzije traju <5 minuta liječenje je potporno.

Za zaustavljanje konvulzija koje traju ≥5 minuta može biti potrebna primjena lijekova uz pažljivi nadzor cirkulacije i disanja. Intubacija može biti potrebna ako nema odgovora, a napadaj potraje ili ako terapija protiv napadaja dovede do apneje.

Obično se IV primjenjuje benzodiazepin kratkog djelovanja (npr. lorazepam 0,05 do 0,1 mg/kg tijekom 2 do 5 minuta s ponavljanjem svakih 5 do 10 minuta do najviše 3 doze). Fosfenitoin u dozi od 15 do 20 mg (ili sličan fenitoinski ekvivalent)/kg IV se može dati kroz 15 do 30 minuta, ako konvulzije ne prestaju. Ako se lorazepam ne može primijeniti IV u djece < 5 godina, diazepam u obliku rektalnog gela u dozi od 0,5 mg/kg se može primijeniti jednom, te ponoviti nakon 4 do 12 sati. Fenobarbital, valproat ili levetiracetam se također mogu koristiti za liječenje dugotrajnih napada.

Neki liječnici propisuju diazepam rektalne klizme za roditelje u slučaju ponavljanja febrilnih konvulzija koje dulje traju.

(Pogledaj također guidelines za liječenje febrilnih konvulzija u Japanu.)

Prevencija

Roditelje djeteta koje je imalo febrilne konvulzije treba savjetovati da pažljivo prate temperaturu svog djeteta za vrijeme bolesti i daju antipiretike ako je povišena temperatura (iako kontrolirane studije nisu pokazale da ovo sprječava ponavljanje febrilnih konvulzija).

Terapija antikonvulzivnim lijekovima za sprječavanje ponavljanja febrilnih konvulzija ili razvoja afebrilnih napadaja obično nije indicirana. Međutim, situacije u kojima treba razmotriti primjenu antikonvulzivnih lijekova (1) uključuju djecu koja imaju

• Složene febrilne konvulzije i neurološki deficit

• Pozitivnu obiteljsku anamnezu epilepsije i ponavljajućih jednostavnih ili složenih febrilnih konvulzija

• Febrilni epileptički status

• Febrilne konvulzije koje se javljaju najmanje jednom u kvartalu

Literatura

• 1. Piña-Garza J, James K: Paroxysmal Disorders: Febrile seizures. In Fenichel's Clinical Pediatric Neurology: A Signs and Symptoms Approach, ed. 8. Philadelphia, Elsevier, 2019, p. 18.

Ključne točke

• Febrilne konvulzije su konvulzije koje se javljaju u neurološki normalne djece u dobi od 6 mjeseci do 5 godina s temperaturom > 38°C koja nije uzrokovana infekcijom središnjeg živčanog sustava i koja nisu imala prethodne afebrilne napadaje.

• Jednostavne febrilne konvulzije traju< 15 minuta, nemaju žarišne značajke i ne ponavljaju se u tijeku 24 sata.

• Složene febrilne konvulzije traju > 15 minuta kontinuirano ili s prekidima ili imaju žarišne značajke ili se ponove unutar 24h.

• Rutinska obrada nije potrebna, ali ako djeca imaju složene febrilne konvulzije, neurološki deficit ili znakove ozbiljnih poremećaja (npr. meningitis, metabolički poremećaji), obradu treba učiniti.

• Napad koji traje ≥5 minuta treba zaustaviti lijekovima (npr. lorazepam 0,05 do 0,1 mg/kg IV kroz 2 do 5 minuta, može se ponoviti nakon 5 do 10 minuta do maksimalno 3 doze).

• Opasnost od pojave afebrilnih napadaja nakon febrilnih konvulzija iznosi oko 2 do 5%.

• Nije dokazano da davanje antipiretika na početku febrilnog stanja sprječava febrilne konvulzije.

Više informacija

Slijede izvori na engleskom jeziku koji mogu biti korisni. Imajte na umu da PRIRUČNIK nije odgovoran za sadržaj ovih izvora.

• American Academy of Pediatrics Subcommittee on Febrile Seizures: Guidelines for the neurodiagnostic evaluation of the child with a simple febrile seizure

• Japanese Society of Child Neurology: New guidelines for the management of febrile seizures in Japan