Febrilne Konvulzije

Autori: Margaret C. McBride, MD
M. Cristina Victorio, MD
Urednik sekcije: doc. prim. dr. sc. Joško Markić, dr. med.
Prijevod: Anita Ursić, dr. med.

Febrilne konvulzije se dijagnosticira u djece < 6 godina s tjelesnom temperaturom > 38°C,bez prethodnih afebrilnih napadaja kada se ne može identificirati uzrok, a ne postoje razvojni ili neurološki problemi. Dijagnoza se postavlja klinički, nakon isključivanja drugih uzroka. Liječenje konvulzija koje traju <15 min je potporno. Napadaji koji traju ≥ 15 min se liječe s IV lorazepamom, rektalno diazepamom ili intranazalno midazolamom i, ako i dalje traju, IV fosphenitoinom, fenobarbitalom, valproatom, ili levetiracetamom. Kronična farmakoterapija obično nije potrebna.

(vidjeti također novorođenačke konvulzije)

Febrilne konvulzije se pojavljuju u oko 2 do 5% djece <6 god. Febrilne konvulzije mogu biti jednostavne ili složene:

  • Jednostavne febrilne konvulzije traju < 15 min i nemaju žarišnih ispada.

  • Složene febrilne konvulzije traju ≥ 15 min neprekidno ili s prekidima, imaju žarišne ispade ili se ponove u roku od 24 sata.

Većina (>90%) febrilnih konvulzija su jednostavne.

Febrilne konvulzije se pojavljuju u sklopu bakterijskih ili virusnih infekcija. Također se ponekad pojavljuju nakon određenih cijepiva, poput onog protiv ospica, mumpsa i rubeole. Genski i obiteljski faktori mogu povećati sklonost febrilnim konvulzijama. U jednojajčanih blizanaca stopa podudarnosti je puno veća nego u dvojajčanih. Identificirano je nekoliko gena povezanih s febrilnih konvulzijama.

Simptomi i znakovi

Febrilne su konvulzije česte tijekom početnog, brzog porasta temperature tijela, a većina se pojavljuje unutar 24 h od početka vrućice. Tipično, febrilne konvulzije su generalizirane, većinom kloničke, no neke se mogu očitovati u vidu razdoblja atoničnog ili toničnog položaja tijela.

Postiktalno razdoblje od nekoliko minuta je uobičajeno, ali može trajati i nekoliko sati. Ako postiktalno razdoblje traje dulje od jednog sata ili ako djeca imaju žarišne ispade (npr. asimetriju pokreta) tijekom tog perioda, važno je odmah isključiti akutnu bolest SŽS-a.

Febrilni epileptički status označava kontinuirane ili intermitentne napadaje koji traju ≥ 20 minuta, a bez neurološkog oporavka između napadaja. Ranija korištena definicija u mnogim istraživanjima označavala je ≥ 30 min kao graničnu vrijednost, ali mnogi kliničari sada vjeruju da kraće vrijeme potiče bržu pozornost na aktivnost napadaja (1).

Literatura

  • 1. Hesdorffer DC, Shlomo S, Lax DN, et al: Čimbenici rizika za naknadne febrilne napadaje u studiji FEBSTAT. epilepsiju 57(7): 1042–1047, 2016. doi: 10.1111/epi.13418.

Dijagnoza

  • Isključenjem drugih uzroka klinički ili katkada uz pomoć dijagnostičkih testova

Konvulzije se proglašavaju febrilnima nakon isključivanja drugih uzroka. Vrućica može izazvati napadaje u djece s prethodnim afebrilnim napadajima; takvi događaji nisu febrilne konvulzije, jer ta djeca već imaju sklonost napadajima.

Rutinsko testiranje nije potrebno za jednostavne febrilne konvulzije, osim u traženju uzroka vrućice, ali kod složenih febrilnih konvulzija, neurološkog deficita ili simptoma podliježeće bolesti (npr, meningitis, metabolički poremećaji) potrebna je daljnja dijagnostika.

Daljnje pretrage određuje klinička slika:

  • Analiza likvora kako bi se isključio meningitis i encefalitis ako su djeca < 6 mj, imaju pozitivne meningealne znakove, imaju napade nakon nekoliko dana febrilnog stanja, takodjer razmotriti analizu likvora kod nepotpuno cijepljene djece ili djece liječene antibiotikom.

  • Glukoza u serumu, natrij, kalcij, magnezij i fosfor i testovi jetrene i bubrežne funkcije kako bi se isključio metabolički poremećaj ukoliko u anamnezi postoji podatak o nedavnom povraćanju, proljevu ili oslabljenom unosu tekućine; ako postoje znakovi dehidracije ili edema; ili u slučaju složenih febrilnih konvulzija

  • MR ako se neurološkim pregledom utvrde žarišni ispadi tijekom napada ili u postiktalnom razdoblju

  • EEG ako su febrilne konvulzije sa žarišnim tipovima napada ili su ponovljene

  • Dijagnostička obrada s obzirom na podležeću bolest kod djece kojima su prije dijagnosticirani razvojni ili neurološki poremećaj (tada izraz febrilne konvulzije se ne koristi)

EEG najčešće bude uredan, ne predviđa ponavljanje napadaja i ne preporuča se nakon prvih jednostavnih febrilnih konvulzija kod djece sa urednim neurološkim statusom.

Prognoza

Ponavljajuće febrilne konvulzije i epilepsija

Sveukupna stopa ponavljanja iznosi oko 35%. Opasnost od ponavljanja je veća u djece koja u doba prvoga napada imaju <1 god. života ili imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu (rođaka u prvom koljenu). Rizik od razvijanja afebrilnoga napada nakon ≥ 1 jednostavnih febrilnih konvulzije je oko 2 do 5% - nešto viša u odnosu na osnovni rizik razvoja epilepsije (oko 2%) u općoj populaciji.

Veći rizik se javlja u djece koja imaju dodatne čimbenike rizika (npr složene febrilne konvulzije, obiteljska povijest napada, usporen razvoj), kod ove djece rizik se povećava do 10%. Nejasno je smanjuje li činjenica da netko ima febrilne konvulzije prag za dobiti napad ili ta djeca imaju predisponirajući faktor za febrilne i afebrilne napade.

Neurološke komplikacije

Jednostavne febrilne konvulzije nemaju nikakve neurološke komplikacije ni posljedice. Međutim, neka djeca s do tada neotkrivenim neurološkim poremećajem, mogu imati febrilne napade kao prvu manifestaciju druge podležeće bolesti, a što se može dokazati retrospektivno ili će se razviti kasnije i drugi simptomi koji pomogu u postavljanju točne dijagnoze. U svakom slučaju, febrilne konvulzije često nemaju posljedice.

Produženi febrilni status epilepticus može biti povezan s oštećenjem osjetljivih dijelova mozga kao što je hipokampus.

Liječenje

  • antipiretik

  • Suportivna terapija ako napadaji traju < 15 min

  • Antikonvulzivi, a ponekad i intubacija, ako napadaji traju dulje od ≥ 15 min

Sva djeca zahtijevaju antipiretik za snižavanje temperature te se tako može spriječiti drugi febrilni napad za vrijeme neposredne bolesti i smanjuje se šansa febrilnoga statusa epileptikusa.

Ako konvulzije traju <15 min., liječenje je potporno.

Za okončanje konvulzija koje traju ≥15 min. može biti potrebna primjena lijekova uz pažljivi nadzor cirkulacije i disanja. Ako do odgovora ne dođe odmah, a konvulzije i dalje traju, može biti potrebna intubacija.

Obično se IV primjenjuje benzodiazepin kratkog djelovanja (npr. lorazepam 0,05 do 0,1 mg/kg s ponavljanjem svakih 5 min do najviše 3 doze). Fosfofenitoin u dozi od 15 do 20 mg (ili slican fenitoinski ekvivalent)/kg se može dati kroz 15 do 30 min, ako konvulzije ne prestaju. Ako se lorazepam ne može primijeniti IV u djece < 5 god., diazepam u obliku rektalnog gela u dozi od 0,5 mg/kg se može primijeniti jednom, te ponoviti nakon 4 do 12 sati. Fenobarbital, valproat ili levetiracetam se također može koristiti za liječenje dugotrajnih napada.

Prevencija

Roditelje djeteta koje je imalo febrilne konvulzije treba savjetovati da pažljivo prate temperaturu svog djeteta za vrijeme bolesti i daju antipiretike ako je povišena temperatura (iako kontrolirane studije nisu pokazale da ovo sprječava ponavljanje febrilnih konvulzija).

Kronična farmakoterapija radi sprječavanja ponavljanja febrilnih konvulzija ili razvoja afebrilnih konvulzija obično nije indicirana, osim kod prolongiranih febrilnih konvulzija ili kod onih koji su se ponovili vise puta u 24h. Neki liječnici propisuju diazepam rektalne klizme za roditelje u slučaju ponavljanja febrilnih konvulzija koje dulje traju.

Ključne točke
Politika privatnosti