Jetra ima dvostruku krvnu opskrbu. Dvije trećine jetrene opskrbe krvlju ide putem portalne vene (krv bogata nutrijentima). Ostatak jetre opskrbljuje jetrena arterija (krv bogata kisikom). Iz jetre krv odvode hepatalne vene te se ulijevaju u donju šuplju venu. Kad se protok krvi kroz portalnu venu poveća, protok se kroz hepatalnu arteriju smanji i obratno (puferski odgovor hepatalne arterije). U zdravih osoba ova dvostruka, recipročno kompenzatorna opskrba krvlju, osigurava zaštitu od jetrene ishemije.

Krvna opskrba jetre

Ishemija je rezultat smanjenog protoka krvi, smanjene dostave kisika, povećane metaboličke aktivnosti, ili svega od navedenog. Difuzna ishemija može uzrokovati ishemični hepatitis, dok žarišna ishemija uzrokuje infarkt jetre ili ishemičnu kolangiopatiju. Do jetrenog infarkta dovode poremećaji jetrene arterije.

Neadekvatna venska drenaža može nastati zbog žarišne ili difuzne opstrukcije, ili kao posljedica desnostranog srčanog zatajenja, kao u kongestivnoj hepatopatiji. Opstrukcija se može pojaviti u intrahepatičnim ili ekstrahepatičnim venama (Budd-Chiarijev sindrom) ili u terminalnim intrahepatičnim venulama i jetrenim sinusoidama (vensko-okluzivna bolest), ali se često javlja u oba slučaja. Ciroza je najčešći uzrok difuzne intrahepatalne opstrukcije venskog protoka. Difuzna opstrukcija dovodi do kongestije u sinusoidama, hepatomegalije, portalne hipertenzije, smanjenog portalnog protoka krvi, ascitesa i splenomegalije. Manifestacije žarišne venske opstrukcije ovise o mjestu nastanka opstrukcije.

Specifične vaskularne lezije mogu zahvatiti jetrenu arteriju, jetrenu venu ili portalnu venu. Jetrena arterija može okludirati. Rijetko se može razviti i aneurizma. U jetrenoj peliozi, vaskularna lezija zahvaća sinusoide (mikrovaskularne anastomoze između portalnih i jetrenih vena).

Venski poremećaj može uzrokovati žarišnu ili difuznu vensku opstrukciju.

Gotovi svi poremećaji portalne vene dovode do njene opstrukcije i posljedične portalne hipertenzije. Opstrukcija može biti

• Ekstrahepatalna- tromboza portalne vene zbog hiperkoagulabilnog stanja, lezije stijenke krvne žile (npr. flebitis, omfalitis), susjedne lezije (npr. pankreatitis, tumor), ili prirođene atrezije portalne vene

• Intrahepatalna- npr. mikrovaskularna opstrukcija portalne vene, koja se poavljuje u shistosomijazi, primarnoj bilijarnoj cirozi, sarkoidozi i portalnoj hipertenziji