Pregled otrovanja

Autor: The Manual's Editorial Staff
Urednik sekcije: Ivan Bekavac, dr. med.
Prijevod: Nikolina Benco Kordić, dr. med.

Što je otrovanje?

Otrovanje je stanje koje je posljedica gutanja, udisanja ili dodira nečeg otrovnog (toksičnog). U Sjedinjenim Državama, više od 2 milijuna ljudi otrovano je svake godine. To uključuje i one koji su se slučajno predozirali ilegalnim drogama ili pokušali počiniti samoubojstvo. Većina bolesnika ne razvije teške simptome. Međutim, neki razviju jako teške simotome i mogu umrijeti.

  • Zbog sigurnosti, lijekove i sredstva za čišćenje čuvajte u originalnim spremnicima

  • Lijekove i sredstva za čišćenje čuvajte izvan dohvata djece

  • Otrovanje može biti manje opasno ili opasno po život

  • Budite oprezni i uzimajte lijekove prema danim uputama

  • Pitajte liječnika je li sigurno odjednom uzimati više od jednog lijeka

Koje su stvari otrovne?

Gotovo svaka tvar može biti štetna u dovoljno velikim količinama. Čak i lijekovi na recept te lijekovi koji se izdaju bez recepta mogu biti štetni ukoliko dođe do predoziranja.

Teško je nabrojati sve što bi moglo biti otrovno. No, zasigurno je, ako nešto nije namijenjeno jelu, piću, udisanju ili upotrebi na koži tijela, to ne biste trebali koristiti. Međutim, postoje mnoge stvari u kućanstvu koje nisu opasne. To je važno znati jer djeca često kušaju ili jedu stvari koje pronađu.

Netoksični proizvodi u kućanstvu *

* Gotovo svaka tvar može biti otrovna ako se proguta u dovoljnim količinama.

†Umjereno viskozne (guste) tvari kao što su ulja i deterdženti nisu otrovne ako se progutaju, ali mogu uzrokovati značajne ozljede pluća ako se udahnu i dospiju u pluća.

  • Ljepila

  • Antacidi

  • Ulje za kupanje†

  • Igračke za kadu (plutajuće)

  • Izbjeljivač (manje od 6% natrijevog hipoklorita)

  • Kreme za tijelo

  • Sapuni za kupku s mjehurićima (deterdženti)†

  • Svijeće

  • Karbonski vosak (polietilen glikol)

  • Karboksimetil celuloza (materijal za dehidrataciju pakiran uz filmove, knjige i druge proizvode)

  • Ricinusovo ulje

  • Cetilni alkohol (također poznat kao palmitilni alkohol, tvar koja se koristi u nekim kozmetičkim proizvodima kao što su šamponi i regeneratori)

  • Kreda (kalcijev karbonat)

  • Parfemi

  • Kontraceptivi

  • Kortikosteroidi (primijenjeni na kožu)

  • Kozmetika

  • Bojice

  • Dezodoransi

  • Osvježivač prostora, sprej i rashladno sredstvo

  • Krema i mast za pelenski osip

  • Dikloral (herbicid)

  • Suha baterija (alkalna)

  • Omekšivači tkanine

  • Svjetleći proizvodi, poput svjetlećih štapića i svjetlećih ogrlica

  • Glicerol

  • Gliceril monostearat

  • Grafit

  • Gume (poput akacije, agara i ghattija)

  • Losioni i kreme za ruke, sredstva za dezinfekciju ruku (alkohol)

  • Vodikov peroksid (medicinski 3%)

  • Mirisni štapići

  • Nejestivi markeri

  • Tinta (sadržaj punjenja kemijske olovke)

  • Jodidne soli

  • Kaolin

  • Lanolin (vuneni vosak)

  • Sredstva za pranje rublja u kapsulama (deterdženti)

  • Olovke od olova (koje su zapravo napravljene od grafita)

  • Linoleinska kiselina

  • Laneno ulje (nekuhano)

  • Magični markeri

  • Šibice

  • Metilceluloza

  • Mineralno ulje†

  • Glina za modeliranje

  • Novine

  • Boja (vodena boja ili na bazi vode)

  • Parfemi

  • Vazelin

  • Hrana za biljke (kućanstvo)

  • Polietilen glikoli, kao što je polietilen glikol stearat

  • Polisorbat

  • Smjesa za kitanje

  • Mirišljave vrećice (eterična ulja, prašci)

  • Kreme i losioni za brijanje

  • Silika (silicij dioksid)

  • Sapuni i proizvodi od sapuna (uključujući sapun za ruke)

  • Vorvanj

  • Škrob i sredstvo za štirkanje odjeće

  • Stearinska kiselina

  • Kreme za sunčanje

  • Talk (osim ako je udahnut)

  • Titanijev dioksid

  • Pasta za zube s fluorom ili bez floura

  • Triacetin (gliceril triacetat)

  • Vitamini (brojni s dodatkom ili bez željeza)

  • Vitamini (brojni bez željeza)

  • Vosak ili parafin

  • Cinkov oksid

  • Cirkonijev oksid

Tko je u opasnosti od trovanja?

Veći rizik od otrovanja imaju:

  • Mlađa djeca, jer imaju običaj stavljati stvari u usta

  • Stariji ljudi koji se mogu lako zbuniti i pomiješati svoje lijekove

  • Radnici čiji posao uključuje kemikalije

  • Osobe koje zloubotrebljavaju drogu, osobito opioidne lijekove kao što su oksikodon, heroin i fentanil

  • Suicidalni ljudi koji namjerno uzimaju otrove - ljudi koji to čine ili razmišljaju o tome trebali bi potražiti pomoć za svoje mentalno zdravlje

Koji su simptomi otrovanja?

Simptomi se razlikuju ovisno o vrsti i količini otrova. Simptomi također mogu ovisiti dobi i zdravlju bolesnika. Simptomi se mogu pojaviti odmah. Ili može biti potrebno nekoliko sati ili dana da bi se simptomi primijetili.

Mogući simptomi otrovanja:

  • Povraćanje

  • Problemi s disanjem

  • Zbunjenost, pospanost ili nesvjestica

  • Bolovi u trbuhu

Neki otrovi ne mogu uzrokovati simptome sve dok ne oštete određene dijelove tijela, poput bubrega ili jetre.

Što trebam učiniti ako je netko otrovan?

Ako vam se čini da je netko u jako teškom stanju i možda otrovan, pozovite hitnu medicinsku pomoć (911 u većini područja SAD-a ; napomena prevoditelja - u Hrvatskoj je broj hitnih službi 112).

Ako se osoba koja je možda bila otrovana ne čini u jako teškom stanju, nazovite centar za kontrolu otrova za savjet (1-800-222-1222 u Sjedinjenim Državama; napomena prevoditelja- broj Centra za kontrolu otrovanja u Hrvatskoj je 01/2348342). Često se bolesnici mogu liječiti kod kuće. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pruža popis svih centara za otrovanje na svijetu (poison centers).

Ako je netko otrovan:

  • Pokušajte saznati o kojem se otrovu radi

  • Saznajte koliko je otrova progutano

  • Ako je otrov sredstvo za čišćenje ili lijek, donesite originalni spremnik sa sobom u bolnicu kako bi ga liječnici mogli pogledati

Nemojte pokušajti natjerati bolesnika na povraćanje ukoliko vam to ne kaže liječnik ili centar za kontrolu otrovanja.

Za kemijsko izlijevanje:

  • Uklonite svu odjeću, cipele ili nakit koji su dodirnuli kemikaliju

  • Dobro operite kožu sapunom i vodom

  • Ako otrov utječe na oči, isperite ih vodom ili slanom vodom (nezagađena slana voda)

Ako ste otrovani otrovnim plinom, odmah odite na svježi zrak. Ako pomažete nekome tko je otrovan otrovnim kemikalijama ili plinovima, izbjegavajte se i sami otrovati. Samo profesionalci koji imaju zaštitnu opremu trebaju ući u područje s otrovnim kemikalijama ili plinovima.

Kako liječnici dijagnosticiraju otrovanje?

Liječnici će postavljati pitanja kako bi otkrili o kojem se otrovu radi i koja je količina progutana.

Ako ne možete pronaći originalni spremnik, liječnici možda mogu prepoznati tablete po boji iili oznakama na preostalim tabletama.

Kako liječnici liječe otrovanje?

Većina bolesnika koji su otrovani će se oporaviti. Neki bolesnici možda trebaju bolničku skrb.

Tijekom vremena, tijelo eliminira većinu otrova. Ovisno o vrsti otrova, liječnici mogu:

  • Dati lijek koji će vratiti uredan ritam srca i krvni tlak

  • Postaviti bolesnika na aparat za disanje (respirator) kako bi mogao disati

  • Dati aktivni ugljen koji se može vezati za otrove koji su progutani te spriječiti ulazak u krv

  • Dati lijek koji djeluje protiv određenog otrova (protuotrov)

  • Koristiti poseban filter za uklanjanje otrova iz krvi (postupak koji se zove hemodijaliza)

Za razliku od filmova i serija na televiziji, samo nekolicina otrova ima antidote. Srećom, postoji antidot za opijate (kao što je heroin). Taj protuotrov, nalokson, može spasiti život nekome tko se predozirao opioidima.

Kako mogu spriječiti otrovanje?

  • Držite lijekove u originalnim spremnicima kako biste spriječili zamjene i zabune

  • Čuvajte sredstva za čišćenje kućanstva, lijekove i druge moguće otrove na mjestima do kojih djeca ne mogu doći

  • Nikada ne stavljajte otrovne proizvode u čaše ili boce za piće

  • Slijedite upute o lijekovima i proizvodima za kućanstvo

  • Bacite lijekove kojima je istekao rok trajanja ili ih ne koristite, pomiješajte ih s majčim pijeskom ili nekom drugom, neptivlačnom tvari ili nazovite svoju ljekarnu za savjet o odlaganju

Politika privatnosti