Cista je šupljina (lat. syrinx) ispunjena tekućinom koja se razvija u kralježničnoj moždini (što se naziva siringomijelija), u moždanom deblu (što se naziva siringobulbija), ili u oboje.
-
Ciste mogu biti prisutne pri rođenju ili se mogu razviti kasnije zbog ozljede ili tumora.
-
Oboljeli mogu postati manje osjetljivi na bol i temperaturu te osjetiti slabost u rukama i nogama, ili mogu imati vrtoglavicu i probleme s pokretima očiju, okusom i govorom.
-
Magnetska rezonancija može detektirati šupljinu (cistu).
-
Moguće je učiniti operativni zahvat radi dreniranja ciste, ali to možda neće ispraviti problem.
(Vidi također Pregled poremećaja kralježnične moždine.)
Ciste su rijetke. U otprilike polovice ljudi koji imaju cistu, ona je prisutna pri rođenju, a zatim se, iz slabo razumljivih razloga, ona povećava tijekom tinejdžerske ili mlade odrasle dobi. Često djeca koja imaju cistu pri rođenju također imaju i druge strukturne abnormalnosti mozga, leđne moždine ili spoja između lubanje i kralježnice.
Obično, ciste koje se razvijaju kasnije u životu jesu posljedica ozljeda ili tumora. Oko 30% tumora koji potječu iz kralježnične moždine s vremenom stvore šupljinu.
Ciste koje rastu u kralježničnoj moždini pritišću na nju iznutra. Imaju sklonost prvo zahvatiti živčana vlakna koja prenose informacije o boli i temperaturi od tijela do mozga. Kasnije, utječu na vlakna koja nose signale iz mozga kako bi stimulirala pokrete mišića.
Ciste se mogu pojaviti bilo gdje duž kralježnične moždine. No one često počinju u vratu i mogu se protezati prema dolje tako da zahvate čitavu moždinu. Ciste koje se protežu u ili počinju u donjem dijelu moždanog debla mogu pritisnuti puteve kralježnične moždine (koja prenosi živčane impulse između mozga i ostalih dijelova tijela) i kranijalnih živaca (koji vode izravno iz mozga u druge dijelove glave i vrata).
Simptomi
Simptomi ciste obično počinju suptilno između adolescencije i oko 45. godine života.
Ciste u vratu često čine ljude manje osjetljivim na bol i temperaturu, osobito u rukama, gornjem dijelu leđa, donjem dijelu vrata i šakama. Dakle, česte su posjekotine i opekline na rukama i šakama. Osobe mogu ne prepoznati ovu smanjenu osjetljivost godinama. Kako se šupljina širi i produljuje, može uzrokovati slabost i gubitak (atrofiju) mišića, obično s početkom u šakama. Kasnije, šupljina (syrinx) uzrokuje slabost i grčeve u nogama. Simptomi mogu biti ozbiljniji na jednoj strani tijela.
Ciste u moždanom deblu mogu uzrokovati vrtoglavicu, nistagmus (brzo pomicanje očiju u jednom smjeru, nakon čega slijedi sporiji povratak u početni položaj), gubitak osjeta u licu (s jedne ili obje strane), gubitak okusa, poteškoće u govoru, promuklost, i otežano gutanje. Mišići jezika mogu oslabiti i smanjiti se.
Dijagnoza
Liječnici mogu posumnjati na cistu kod malog djeteta ili tinejdžera koji ima tipične simptome.
Magnetska rezonancija (MR) cijele kralježnične moždine i mozga izvodi se nakon ubrizgavanja paramagnetskog kontrastnog sredstva, kao što je gadolinij. Gadolinij ocrtava cistu (i tumor ako je prisutan), pomažući liječnicima da ga identificiraju.
Liječenje
Neurokirurg može napraviti rupu u cisti kako bi je ispraznio i spriječio njeno širenje, ali operacija ne ispravlja problem uvijek. Čak i ako se šupljina isuši, živčani sustav može biti već nepovratno oštećen. Simptomi možda neće biti ublaženi ili se cista može ponovno vratiti.
Poremećaji koji su doprinijeli ili uzrokovali cistu (kao što su strukturne abnormalnosti ili tumori kralježnice) ispravljaju se kada je to moguće.