Zajedno s kižoboljom, bol u vratu je vrlo čest razlog posjeta zdravstvenim ustanovama. Bol obično nastaje zbog problema s mišićno-koštanim sustavom - kralježnicom, uključujući kosti kralježnice ( kralješke) te mišiće i ligamente koji ih podržavaju. Neki poremećaji uzrokuju samo bol u vratu. Drugi mogu uzrokovati bol u vratu i donjem dijelu leđa. Povremeno je bol u vratu posljedica poremećaja koji ne uključuju mišićno- koštani sustav, kao što je meningitis.
Fleksibilnost vrata čini ga osjetljivim na postupno trošenje te na ozljede koje su posljedica pretjeranog istezanja, kao što je trzajna ozljeda vrata. Također, vrat ima zahtjevan zadatak držanja glave. Loše držanje čini taj "posao" težim. Tako je bol u vratu, poput bolova u leđima, uobičajena i postaje češća kako ljudi stare. Za bol u prednjem dijelu vrata vidi Grlobolja.
Dio kralježnice koji se nalazi u vratu naziva se vratna kralježnica. Ona se sastoji od sedam kralježaka, koji su odvojeni diskovima koji su građeni od želatinoznog materijala i hrskavice. Vratna kralježnica sadrži kralježičnu (leđnu) moždinu. Duž duljine kralježnične moždine izlaze spinalni živci koji prolaze kroz otvore između kralježaka kako bi se povezali sa živcima u cijelom tijelu. Dio spinalnog živca koji je najbliži kralježničnoj moždini naziva se korijen spinalnog živca. Mišići i ligamenti u vratu podupiru kralježnicu.
Bol u vratu može biti uzrokovana oštećenjem kostiju, mišića, diskova ili ligamenata, ali i oštećenjem živaca ili kralježične moždine. Kod ozljede kralježnice može doći do kompresije korijena spinalnih živaca što dovodi do boli i ponekad slabosti, utrnulosti i trnjenja u ruci. Kompresija kralježične moždine može uzrokovati utrnulost i slabost u obje ruke te ponekad gubitak kontrole nad mokrenjem (urinarna inkontinencija) i nad stolicom (fekalna inkontinencija).
Uzroci
Većina poremećaja koji mogu uzrokovati bol u donjem dijelu leđa također može uzrokovati bolove u vratu, a većina zahvaća kralježnicu, tkiva koja je podržavaju, ili oboje.
Česti uzroci
Česti uzroci boli u vratu su
Spazam( grč) mišića vrata je čest te se može javiti izolirano ili nakon ozljede, čak i manje.
Kod cervikalne spondiloze, dolazi do degeneracije kralježaka u vratnom dijelu kralježnice te diskova između njih, obično zbog osteoartritisa. Kao rezultat toga, živci koji izlaze kroz otvore( foramene) između kralježaka mogu biti stisnuti. Ponekad je spinalni kanal sužen (cervikalna spinalna stenoza), a kralježična moždina stisnuta.
Cervikalna spinalna stenoza je stanje kod kojeg je sužen prostor unutar spinalnog kanala. U vratnoj kralježnici zbog toga dolazi do kompresije tekalne vreće, kralježične moždine i / ili korijena spinalih živaca. Uobičajeni uzrok je kombinacija osteoartritisa, degeneracije diska i zadebljanja mekih tkiva u vratu.
Hernija diska može uzrokovati bol u vratu. Diskovi, koji se nalaze između svakog od kralježaka, imaju čvrst vanjski prsten i mekanu, želatinoznu unutrašnjost. Ako je disk naglo stisnut kralješcima iznad i ispod njega, može nastati rascjep u vanjskom prstenu diska, uzrokujući bol. Unutrašnjost diska može se izbočiti( herniirati) kroz nastali rascjep. ([XRef]). Ispupčen disk može gurnuti ili čak oštetiti korijen spinalnog živca pokraj njega. Rijetko, disk komprimira kralježičnu moždinu.
Ozljede se mogu dogoditi tijekom rutinskih aktivnosti (na primjer dizanje, vježbanje, kretanje na neočekivani način) ili kao posljedica traume poput pada ili sudara u automobilu. Često se specifične ozlijeđene strukture ne identificiraju slikovnim pretragama, ali liječnici pretpostavljaju da su pogođeni neki mišići i / ili ligamenti.
Fibromialgija je čest uzrok boli, ponekad uključujući i bol u vratu. Ovaj poremećaj uzrokuje kroničnu difuznu bol u mišićima i drugim mekim tkivima i u drugim područjima osim vrata.
Manje česti uzroci
Manje česti uzroci koji su ozbiljni uključuju
Kanal u stijenci arterije vrata (disekcija)
Meningitis
Spinalni tumor ili infekcija
Srčani udar ili angina (bol u prsima zbog neadekvatnog dotoka krvi u srčani mišić)
Spazmodični tortikolis također je manje čest uzrok, ali nije tako ozbiljan kao neki drugi uzroci. Riječ je o teškom tipu grčeva koji uzrokuju naginjanje i rotaciju glave u abnormalni položaj. Ponekad su grčevi ritmički, uzrokujući trzanje glave. Uzrok može biti nepoznat ili može biti posljedica uzimanja određenih lijekova ili nasljednih poremećaja.
Procjena
Sljedeće informacije mogu pomoći ljudima da odluče hoće li liječnička procjena biti potrebna i pomoći im da znaju što mogu očekivati tijekom evaluacije. U procjeni liječnici najprije pokušavaju identificirati ozbiljne poremećaje.
Znakovi upozorenja
Kod osoba s bolovima u vratu, određeni znakovi su razlog za zabrinutost. Oni uključuju
Gubitak snage ili osjeta u rukama i nogama - moguće simptom oštećenja živaca
Povišena temperatura
Noćno znojenje
Glavobolja
Letargija ili zbunjenost
Nelagoda u prsima
Iznenadno znojenje ili otežano disanje
Bol koja je potaknuta naporom ili se pogoršava tijekom napora
Kada posjetiti liječnika
Osobe s upozoravajućim znakovima ili poteškoćama ili boli pri gutanju trebaju odmah posjetiti liječnika.
Osobe koje nemaju znakove upozorenja, no imaju jake bolove (osobito ako oni ne popuštaju na paracetamol ili nesteroidne protuupalne lijekove [NSAR]), trebali bi posjetiti liječnika u roku od jednog dana.
Drugi mogu pričekati nekoliko dana ili nazvati svog liječnika kako bi razgovarali o tome kada bi ga ga trebali posjetiti.
Što liječnik radi
Liječnici prvo postavljaju pitanja o simptomima i povijesti bolesti. Nakon toga obavljaju fizikalni pregled. Često na temelju anamneze i fizikalnog pregleda mogu sumnjati na vjerojatni uzrok bolova i ovisno o tome planirati daljnje dijagnostičke pretrage (vidi tablicu).
Fizikalni pregled usredotočuje se na pregled kralježnice i živčanog sustava (neurološki pregled) kako bi se otkrili znakovi kompresije korijena spinalnog živca ili kralježične moždine. Znaci kompresije živčanog korijena uključuju slabost mišića, abnormalne reflekse (testirane lupkanjem tetiva oko lakta i ručnog zgloba), smanjen osjet u tijelu osim glave, nemogućnost mokrenja i inkontinenciju urina ili stolice. Liječnici mogu osobu zamoliti da pomakne vrat na određeni način.
Na osnovi informacija o boli, povijesti bolesti i rezultata fizikalnog pregleda, liječnici će možda moći odrediti najvjerojatnije uzroke:
Gubitak snage ili osjeta može ukazivati na oštećenje kralježične moždine ili živaca koji izlaze iz vratne kralježnice.
Bol na prednjoj ili jednoj strani vrata obično nije uzrokovana problemom s kralježičnom moždinom.
Bol koja se širi niz ruku obično je uzrokovana hernijom diska u vratnoj kralježnici ili spondilozom s kompresijom korijena spinalnog živca.
Bol u prsima koja putuje prema vratu može biti uzrokovana srčanim poremećajem poput angine ili srčanog udara.
Bol koja je konstantna, teška, progresivno se pogoršava i ne popušta odmorom, osobito ako osobu drži budnom noću i praćena je znojenjem, može ukazivati na tumor ili infekciju.
Neki uzroci i značajke boli u vratuUzrok | Zajedničke značajke * | Testovi |
* Značajke uključuju simptome i rezultate liječničkog pregleda. Navedene značajke su tipične, ali ne uvijek prisutne. |
MRA = magnetska rezonancijska angiografija; MRI = magnetska rezonanca. |
Češći, ali manje ozbiljni uzroci |
|---|
Ozljede mišića i tetiva te istegnuće ligamenata | Bol koja | Pregled liječnika |
Mišićni spazmi( grčevi) | Stalna bol i ukočenost koja uzrokuje poteškoće ili bol kada se glava okrene u jednom ili drugom smjeru (ponekad u oba smjera) Nema simptoma oštećenja živčanog sustava (neurološki simptomi) | Pregled liječnika |
Osteoartritis (bez kompresije korijena spinalnog živca) | Bol koja Ponekad je konstantna Pogoršava se pokretom
Često kod osoba s artritisom zglobova prstiju, kukova i / ili koljena | Pregled liječnika Ponekad rendgenske snimke vrata |
Cervikalna spondiloza ( sa kompresijom korijena spinalnog živca) | Bol koja Ponekad slabost i / ili ukočenost u rukama | MRI vrata |
Hernija diska (tipično sa kompresijom korijena spinalnog živca) | Isto kao i kod cervikalne spondiloze, osim što bolovi u vratu mogu biti jednaki ili jači od bolova u ruci | MRI vrata |
Fibromialgija | Bol i ukočenost u mnogim dijelovima tijela (ne samo u vratu) Bolna područja koja su osjetljiva na dodir Često loš san Najčešće kod žena u dobi od 20 do 50 godina | Pregled liječnika |
Manje uobičajeni, ali ozbiljni uzroci |
|---|
Disekcija arterije vrata | Obično stalna bol u glavi, vratu ili licu Obično neurološki simptomi kao što su gubitak ravnoteže ili okusa, zbunjenost, slabost ruke i noge na istoj strani tijela te poteškoće pri gutanju, govoru i / ili vidu | MRA (MRI s kontrastom kako bi se prikazale arterije vrata) Angiografija |
Spinalni tumor | Progresivno pogoršanje, stalna bol (čak i noću), neovisna o položaju ili pokretu Ponekad noćno znojenje ili gubitak težine | MRI Ponekad biopsija |
Infekcija kostiju ili okolnih tkiva | Progresivno pogoršanje, stalna bol (čak i noću) neovisna o položaju ili pokretu Ponekad noćno znojenje, povišena temperatura / ili gubitak težine | MRI Obično kultura uzorka inficiranog tkiva |
Meningitis | Jaka glavobolja Bol u vratu koji se pogoršava kada je glava savijena prema naprijed, ali ne kada se rotira s jedne na drugu stranu Obično povišena temperatura, letargija i / ili zbunjenost | Lumbalna punkcija i analiza spinalne tekućine |
Srčani udar ili angina | Iznenadno i ponekad ponavljajuće znojenje, otežano disanje i / ili nelagoda u prsima Obično faktori rizika za bolesti srca Obilčno bolovi u prsima | Elektrokardiografija, testovi krvi za mjerenje tvari koje se nazivaju srčanim biljezima za provjeru oštećenja srca i / ili slikovni testovi kao što su kateterizacija srca ili stres testovi |
Testiranje
Često daljnja dijagnostika nije potrebna jer je većina bolova u vratu uzrokovana mišićnim spazmom( grčem) ili istegnućem, što liječnici obično mogu dijagnosticirati na temelju pregleda. Daljnja obrada se obično radi ako liječnici sumnjaju na neke druge poremećaje (vidi tablicu).
Ukoliko su prisutni simptomi malfunkcije neurološkog sustava( neurološki simptomi), kao što je slabost ili utrnulost, obično se rade magnetska rezonanca (MRI) ili kompjuterizirana tomografija (CT). MRI-em se jasnije prikazuju meka tkiva (uključujući diskove i živce) nego CT-om. CT bolje prikazuje kosti nego obični rendgenski snimci. Ipak, rendgenske snimke mogu često pokazati abnormalnosti kostiju( kao što je artritis), pa stoga ukoliko liječnici sumnaju na takve abnormalnosti prvo se trebaju napraviti rendgenske snimke.
Povremeno se radi elektromioneurografija kako bi se procjenila mogućnost kompresije korijena živca ili odredio drugi mogući uzrok slabosti, trnjenja i utrnulosti.
Liječenje
Liječe se specifični poremećaji.
Opće mjere
Mjere uključuju
Uzimanje lijekova za ublažavanje boli
Primjena topline ili hladnoće na bolno područje
Prilagodba aktivnosti
Lagana tjelovježba koliko se tolerira
Najčešći je uzrok boli u vratu ozljeda mišića i tetiva, mišićni spazam( grč) ili druga ozljeda mišićno- koštanog sustava, a liječi se isključivo primjenom analgetika u slobodnoj prodaji, kao što su paracetamol ili NSAR. Simptomi se obično potpuno povlače. Ukoliko ne postoji upala koja pridonosi boli (kao kod istegnuća, spazma i drugih ozljeda), obično se preporučuje paracetamol jer se smatra sigurnijim od NSAR. Led ili toplina isto mogu biti od pomoći().
Ukoliko se navedenim bol dovoljno ne ublaže, liječnik može prepisati opioidne analgetike, no oni se trebaju uzimati samo kratkoročno jer njihova dugotrajna uporaba povećava osjetljivost na bol i uzrokuje nuspojave, kao što su suhoća ustiju, zbunjenost i konstipacija te povećava rizik od navikavanja. Ponekad se koriste mišićni relaksansi, kao što su karisoprodol, ciklobenzaprin, diazepam, metaksalon ili metokarbamol, ali njihova je korisnost kontroverzna. Mišićni relaksansi se ne preporučuju starijim osobama, koje imaju veći rizik razvoja nuspojava.
Izbjegavanje aktivnosti koje pogoršavaju bolove, kao što je dulje sjedenje (osobito kada se koristi računalo, telefon ili drugi elektronički uređaj), može biti od pomoći. Pravilno držanje i mehanika tijela tijekom stajanja, sjedenja i ležanja ili obavljanja aktivnosti je važna. Ljudi se uče kako stajati, sjediti i spavati na način koji ne opterećuje vrat. Osobe koje spavaju na boku trebaju koristiti jastuk za potporu glave i vrata u neutralnom položaju ( a ne nagnuti prema krevetu ili prema stropu). Oni koji spavaju na leđima trebaju koristiti jastuk za potporu, ali ne i za podizanje glave i vrata. Treba izbjegavati spavanje na trbuhu. Ljudi također mogu nositi ovratnik koji onemogućava pomicanje vrata i tako pomaže u ublažavanju boli Doktori i fizioterapeuti mogu preporučiti vježbe istezanja i jačanja, uključujući vježbe jačanja za gornji dio leđa.
Druge mjere za ublažavanje boli
Osobe s boli koja se širi u jednu ruku i imaju simptome oštećenja živaca, kao što su slabost ruku i nogu, mogu zahtijevati intenzivniji tretman. Trakcija može biti od pomoći. Kortikosteroidi koji se daju oralno i povremeno epiduralno koriste se za smanjenje simptoma.
Kod spazmodičnog tortikolisa, fizikalna terapija ili masaža ponekad mogu privremeno zaustaviti spazme( grčeve). Lijekovi (uključujući antikonvulzivne lijekove karbamazepin i neke blage sedative, kao što je klonazepam, uzimani oralno ili ubrizgavanjem) obično mogu ublažiti bol. No, lijekovi kontroliraju spazme( grčeve) samo u jedne trećine ljudi. Ako je bol jaka ili ako je držanje nepravilno, botulinum toksin (bakterijski toksin koji se koristi za paralizu mišića) može se ubrizgati u zahvaćene mišiće.
Kirurško liječenje boli u vratu
Osobe sa kompresijom kralježične moždine ili spinalnih živaca zbog hernije diska u vratu te jakom slabosti ili boli mogu zahtjevati operativno liječenje. Kirurško uklanjanje diska (discektomija) i operativno spajanje kralježaka ( nazvano spinalna ili cervikalna fuzija) najčešći su tretmani. Stope uspješnosti relativno su visoke i kod pacijenata koji se liječe konzervativno i operativno. Učinkovitost operativnog liječenja boli u vratu zbog drugih poremećaja ovisi o uzroku.
Ključne točke
Većina bolova u vratu je uzrokovana ozljedom mišića i tetiva te mišićnim spazmom( grčem) i u potpunosti se rješava.
Većina poremećaja koji mogu uzrokovati bol u donjem dijelu leđa može uzrokovati bolove u vratu.
Osobe sa znakovima upozorenja, kao što su ukočenost ili slabost ruku i nogu, trebaju odmah posjetiti liječnika.
Većina bolova u vratu može popustiti primjenom analgetika u slobodnoj prodaji i modifikacijom aktivnosti.