Dermatitis (ponekad nazvan ekcem) je upala gornjih slojeva kože, koja uzrokuje svrbež, pojavu mjehura, crvenilo, oticanje i često secernira tekućinu i ljuska se.
-
Poznati uzroci su suha koža, kontakt s određenom tvari, određeni lijekovi, proširene vene i stalno grebanje.
-
Tipični simptomi su crveni osip praćen svrbežom, mjehuri, otvorene rane, vlaženje, stvaranje krasti i ljuskanje.
-
Dijagnoza se temelji na simptomima, a potvrđuje se rezultatima kožnih testova, prisutnošću određenih lijekova, iritansa ili infekcije u uzorcima kože.
-
Izbjegavanje poznatih iritansa i alergena smanjuje rizik od nastanka dermatitisa.
-
Liječenje ovisi o uzroku i specifičnim simptomima.
(Također vidi svrbež.)
Dermatitis je širok pojam koji ujedinjuje brojne poremećaje kojima je zajednička karakteristika crveni osip praćen osjećajem svrbeža. Ekcem je sinonim dermatitisa, ali pojam je koji se često koristi kao istoznačnica za atopijski dermatitis. Infekcije kože, poput infekcije gljivama, nisu klasificirane kao dermatitis.
Neke vrste dermatitisa javljaju se samo na određenim dijelovima tijela (poput kontaktnog dermatitisa, numularnog dermatitisa, hipostatičkog dermatitisa, ili dishidrotičnog dermatitisa), dok se drugi mogu pojaviti bilo gdje (poput atopijskog dermatitisa ili eksfolijativnog dermatitisa).
Neke vrste dermatitisa imaju poznat uzrok (poput alergijskog kontaktnog dermatitisa), dok drugi nemaju (poput numularnog dermatitisa).
Pojava dermatitisa može biti kratka reakcija na određenu tvar, koja traje samo nekoliko sati ili dan-dva.
Unatoč vrsti ili uzroku, dermatitis je uvijek reakcija kože na izrazitu suhoću, grebanje, iritirajuću tvar ili alergen. Obično, ta tvar dolazi u izravan dodir s kožom, iako je ponekad riječ i o progutanoj tvari.
Kronični dermatitis perzistira tijekom duljeg vremena. Ruke i stopala su posebno osjetljivi na kronični dermatitis, jer su ruke u čestom kontaktu s brojnim stranim tvarima, a stopala se nalaze u toplim, vlažnim uvjetima koje stvaraju čarape i cipele. Kronični dermatitis može predstavljati kontaktni dermatitis, dishidrotični dermatitis, ili neki drugi dermatitis koji je neadekvatno dijagnosticiran ili liječen, ili može biti jedan od nekoliko kroničnih poremećaja kože nepoznatog porijekla. U svim slučajevima, kontinuirano grebanje i trljanje može eventualno dovesti do zadebljanja kože (lihenifikacije).
Simptomi
Dermatitis uzrokuje:
Svrbež se često javlja. Otvorene rane (ulkusi) se mogu razviti.
Kronični dermatitis uzrokuje zadebljanje kože i pojavu pukotina i mjehura na koži. Bilo koja vrsta kroničnog dermatitisa može dovesti do razvoja bakterijske infekcije.
Dijagnoza
Liječnici temelje dijagnozu dermatitisa na simptomima koji se javljaju kod bolesnika, na izgledu osipa i područja na kojem se on javlja. Liječnici pokušavaju utvrditi je li osoba progutala ili primijenila bilo kakve lijekove na kožu, došla u kontakt s iritirajućom tvari, imala alergijsku reakciju ili infekciju.
Da bi potvrdili dijagnozu, liječnici indiciraju određene testove, kao što su: epikutani test ili isprobaju suspektnu tvar na malom području na koži bolesnika da vide hoće li se pojaviti osip test upotrebe) ili laboratorijsku obradu krvi. Mogu uzeti uzorke kože i poslati ih u laboratorij (biopsija).
Prevencija
Kako bi se smanjio rizik od nastanka dermatitisa, bolesnici bi trebali izbjegavati poznate alergene i iritanse (provocirajuće čimbenike).
Liječenje
-
Potporna njega (kao što su emolijensi i zavoji, antihistaminici za ublažavanje svrbeža)
-
Lokalni kortikosteroidi
-
Ponekad antibiotici ili drugi lijekovi
-
Ponekad fototerapija ultraljubičastim (UV) svjetlom
Liječenje dermatitisa ovisi o uzroku i o specifičnim simptomima. Na primjer, liječnici mogu preporučiti bolesnicima emolijense (hidratizirajuća sredstva) ili kortikosteroidne krema za ublažavanje svrbeža. Nekim bolesnicima se mogu preporučiti antibiotici ili u injekcijama ili neki drugi određeni lijekovi. Nekim bolesnicima može pomoći izloženost ultraljubičastom svjetlu (fototerapija).