Tjelesni rast dojenčadi i djece

Autor: Evan G. Graber, DO
Urednik sekcije: prof. prim. dr. sc. Joško Markić, dr. med.
Prijevod: Mara Jurić-Kavelj, dr. med.

Tjelesni rast odnosi se na povećanje tjelesne veličine (dužine ili visine i težine tj. tjelesne mase) i veličine organa. Od rođenja do dobi od 1 do 2 godine, djeca brzo rastu. Nakon tog vremena, rast se usporava. Kako se rast usporava, djeci je potrebno manje kalorija, a roditelji mogu primijetiti smanjenje apetita. Dvogodišnja djeca mogu imati vrlo neujednačene prehrambene navike koje ponekad čine roditeljima zabrinutima. Čini se da neka djeca gotovo ništa ne jedu, ali i dalje rastu i napreduju. Zapravo, oni obično jedu manje jedan dan, a zatim to nadoknade tako što sljedećeg dana pojedu više.

Tijekom predškolskih i školskih godina, rast u visini i težini (tjelesnoj masi) je postojan. Djeca imaju tendenciju da rastu sličan broj centimetara svake godine dok se ne pojavi sljedeći period ubrzanog rasta u ranoj adolescenciji.

Različiti organi rastu različitim brzinama. Primjerice, reproduktivni sustav ima kratak zamah rasta neposredno nakon rođenja, a zatim se vrlo malo mijenja do neposredno prije spolnog sazrijevanja (pubertet). Nasuprot tome, mozak raste gotovo isključivo tijekom prvih godina života. Bubrezi funkcioniraju na razini odrasle osobe do kraja prve godine života.

Djeca koja počinju hodati imaju nježnu strukturu, s trbuhom koji se izbočuje naprijed, a leđa su zakrivljena. Također se može činiti da su prilično krivonoga. Do 3 godine starosti, mišićni tonus se povećava i udio masnog tkiva se smanjuje, tako da tijelo počinje izgledati vitkije i mišićavije. Većina djece je u ovom trenutku uspostavila kontrolu sfinktera (crijeva i mjehur).

Liječnici izvještavaju o tome kako djeca rastu u odnosu drugu djecu njihove dobi i prate povećanje težine djece u usporedbi s njihovom visinom. Od rođenja do 2 godine, liječnici bilježe sve parametre rasta u krivuljama rasta (percentilnim krivuljama) korištenjem standardnih growth charts Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Nakon 2 godine, liječnici bilježe parametre rasta korištenjem growth charts iz Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

(Vidi također Nadzor nad zdravljem djeteta i Nenapredovanje u rastu.)

Dužina i visina

Duljina u djece koja su premlada da bi stajala mjeri se dok djeca leže na leđima na prikladnom uređaju, kao što je stol za mjerenje (koji se zove stadiometar). Visina djece koja mogu stajati mjeri se pomoću vertikalne mjerne ljestvice. Općenito, duljina u dojenčadi s normalnim trajanjem trudnoće povećava se oko 30% u dobi od 5 mjeseci i više od 50% u dobi od 12 mjeseci. Dojenčad obično raste oko 10 inča (25 centimetara) tijekom prve godine, a visina u dobi od 5 godina je otprilike dvostruko veća od porodne duljine. Kod dječaka, polovica konačne visine (one u odrasloj dobi) postiže se oko druge godine. Kod djevojčica, visina u dobi od 19 mjeseci iznosi oko polovice visine u odrasloj dobi.

Težina

Terminska novorođenčad obično izgubi 5 do 8% svoje porodne mase tijekom prvih nekoliko dana života. Oni povrate ovu težinu do kraja prva dva tjedna. Nakon tog razdoblja novorođenčad obično dobiva oko 25 grama dnevno tijekom prva 2 mjeseca i oko 450 grama mjesečno nakon toga. Ovaj porast tjelesne težine obično rezultira udvostručivanjem porođajne težine u dobi od 5 mjeseci i utrostručenju u dobi od 1 godinu. Posljednjih se godina sve više i više djece razvije gojaznost. Neka djeca postaju pretila u ranoj dobi.

Opseg glave

Opseg glave mjeri se na najvećem promjeru dječje glave. Liječnici smještaju traku iznad obrva i ušiju i oko stražnjeg dijela glave. Ovo mjerenje je važno jer veličina glave odražava veličinu mozga, a to mjerenje omogućuje liječnicima da znaju je li djetetov mozak raste normalnom brzinom. Opseg glave redovito se mjeri sve dok djeca ne napune 3 godine.

Na rođenju, mozak je na 25% svoje buduće odrasle veličine, a opseg glave je oko 14 inča (oko 35 centimetara). Do 1 godine starosti, mozak je na 75% svoje odrasle veličine. Do 3. godine, mozak je na 80% svoje odrasle veličine. Do 7. godine, mozak je na 90% svoje odrasle veličine.

Zubi

Vrijeme izbijanja zuba varira, uglavnom iz nasljednih (genetskih) razloga. Međutim, izbijanje zuba također može biti odgođeno zbog poremećaja kao što je rahitis, hipopituitarizam, hipotireoza, ili Downov sindrom.

Donji prednji zubi obično se pojavljuju u dobi od 5 do 9 mjeseci. Gornji prednji zubi obično se pojavljuju u dobi od 8 do 12 mjeseci. U prosjeku dojenčad ima 6 zuba u dobi od 12 mjeseci, 12 zuba u dobi od 18 mjeseci, 16 zuba u dobi od 2 godine, te svih 20 mliječnih zubi u dobi od 2½ godine. Dječji (mliječni) zubi zamjenjuju se stalnim (trajnim) zubima u dobi od 5 godina do 13 godina. Trajni zubi imaju tendenciju ranijeg pojavljivanja kod djevojčica.

Više informacija

  • Growth charts Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)

  • Growth charts iz Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC)