Urednik sekcije: Željko Ivančević, dr. med.
Prijevod: Željko Ivančević, dr. med.
Anamneza
Liječnika najprije zanimaju simptomi na koje se pacijent žali. Stezanje (pritisak) ili bol u prsima, zaduha (dispneja) bilo u mirovanju ili pri naporu, kašalj, iskašljavanje sluzi ili krvi (hemoptiza) te piskanje (zviždanje) u plućima može ukazivati na bolest pluća ili dišnih putova. Opći simptomi, kao što su vrućica, slabost, umor ili osjećaj bolesti ili malaksalosti, ponekad također mogu biti posljedica bolesti pluća ili dišnih putova.
Zatim liječnik pacijentu postavlja pitanja o:
-
ranije preboljelim bolestima i infekcijama pluća
-
ostalim sadašnjim i ranijim zdravstvenim problemima i provedenim liječenjima
-
ranijem izlaganju kemikalijama, prašini, plijesni ili životinjama
-
uzimanju lijekova, droga, alkohola i duhana
-
kućnom i radnom okruženju
-
putovanjima
-
rekreacijskim aktivnostima
Liječnik pita je li netko od članova obitelji bolovao od plućnih bolesti ili bolesti dišnih putova, odnosno od drugih bolesti koje mogu zahvatiti pluća ili dišne putove (kao što su poremećaji zgrušavanja krvi i sistemske upalne bolesti) Liječnik također pita o drugim čestim simptomima i bolestima, čak i onima koje naizgled nisu povezane s dišnim sustavom.
Fizikalni pregled
Prilikom fizikalnog (tjelesnog) pregleda liječnik mjeri tjelesnu težinu bolesnika i obraća pažnju na njegov opći izgled. Utvrđuje se kakvo je opće raspoloženje i kako se pacijent osjeća, jer bolesti pluća ili dišnih putova mogu utjecati i na te aspekte. Liječnik može od osobe zatražiti da se malo prošeta ili se popne uz stepenice kako bi provjerio izaziva li neka od tih aktivnosti zaduhu. Te se aktivnosti mogu provoditi uz istodobno mjerenje zasićenosti arterijske krvi kisikom (pulsna oksimetrija), što omogućuje određivanje količine kisika u krvi. Pulsna oksimetrija omogućuje liječniku da utvrdi je li razina kisika u krvi niska ili se smanjuje pri naporu.
Procjena boje kože je važna jer koža plavkaste boje (cijanoza) može ukazivati na smanjenu količinu kisika u krvi. Pregledavaju se prsti kako bi se utvrdilo postoje li tzv. batićasti prsti (zadebljanje mekog tkiva oko jagodica prstiju).
Liječnik promatra prsni koš kako bi utvrdio jesu li brzina disanja i širenje prsnog koša pri disanju normalni. Pomoću stetoskopa liječnik osluškuje šumove disanja kako bi utvrdio je li protok zraka normalan ili otežan, ima li u plućima tekućine te čuju li se bilo kakvi nenormalni zvukovi. Laganim lupkanjem (perkutiranjem) prsnog koša i/ili osjećajući kako se vibracije nastale govorom prenose na zid prsnog koša, liječnik često može utvrditi jesu li pluća ispunjena zrakom ili kolabirana (ispuhana) te ima li u prostoru oko pluća tekućine.
Osim pregleda prsnog koša, možda će biti potreban i kompletan fizikalni (tjelesni) pregled jer bolesti pluća mogu utjecati i na druge dijelove tijela. Osim toga, neki simptomi koji naizgled upućuju na bolest pluća mogu zapravo biti posljedica bolesti drugih organa. Na primjer, zaduha može biti posljedica bolesti bubrega ili srca.