Aortna stenoza

Autor: The Manual's Editorial Staff
Urednici sekcije: prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić, dr. med. i prof. dr. sc.Marko Boban dr. med.
Prijevod: Dinko Keserović dr. med.

Što je aortna stenoza?

Aorta je glavna i najveća arterija u tijelu kojom krv ide od srca do ostatka tijela.

Četiri srčana zalistka kontroliraju protok krvi kroz srce. Zalisci su poput jednosmjernih ventila koji usmjeravaju protok krvi u pravom smjeru.

Aortni zalistak razdvaja vaše srce od aorte. U momentu kada se srce kontrahira i krene pumpati krv iz srca ovaj zalistak se otvara kako bi propustio krv iz vašeg srca u aortu, a zatim dalje u ostatak tijela. Nakon svakog završenog srčanog otkucaja (kontrakcije), zalistak se zatvara sprječavajući povrat istisnute krvi natrag u srce.

Aortna stenoza se odnosi na aortni zalistak koji se ne može u potpunosti otvoriti. Tako suženi zalistak otežava srcu pumpanje krvi.

  • Određeni poremećaji mogu uzrokovati da aortni zalisci postanu kruti i zadebljani

  • Uzroke aortne stenoze uključuju prirođene srčane greške i promjene koje se javljaju tijekom starenja

  • Što je zalistak više sužen, to je vašem srcu teže pumpati dovoljnu količinu krvi

  • Kad je aortni zalistak jako sužen, zbog opterećenja srca uslijed otežanog pumpanja dolazi do razvoja srčanog zatajenja

  • Možete osjećati stezanje u prsnom košu i nedostatak zraka ili može doći do pojave nesvjestice

  • Liječnici mogu čuti srčani šum prilikom slušanja srca stetoskopom, nakon čega će učiniti ultrazvuk srca da bi postavili dijagnozu aortne stenoze

  • Liječnici će možda morati zamijeniti vaš aortni zalistak

(vidjeti Poremećaji srčanih zalistaka)

Što uzrokuje aortnu stenozu?

Kod osoba mlađih od 70 godina najčešći uzrok aortne stenoze je prirođena greška samog zalistka

Kod osoba starijih od 70 godina najčešći uzrok je zadebljanje zalistka u sklopu fiziološkog procesa starenja (aortna skleroza).

Najčešći uzrok aortne stenoze stanovništva zemalja u razvoju je neliječena reumatska vrućica. Reumatska vrućica je rijetka komplikacija kod djece neliječene streptokokom uzrokovane upale grla.

Koji su simptomi aortne stenoze?

Djeca koja imaju prirođenu aortnu stenozu obično ne razviju simptome dok ne odrastu.

Simptomi aortne stenoze:

  • Osjećaj stezanja u grudima prilikom vježbanja

  • Slabost i osjećaj nedostatka zraka

  • Iznenadna pojava nesvjestice bez prethodnih simptoma kao što su mučnina ili omaglice

Kako liječnici mogu znati da li imam aortnu stenozu?

Liječnici nakon što poslušaju vaše srce pomoću stetoskopa mogu posumnjati da imate aortnu stenozu. Zatim će učiniti ehokardiografiju (ultrazvuk vašeg srca) radi dokazivanja i procjene težine aortne stenoze

Ako imate aortnu stenozu, a nemate simptome u tom slučaju će vam doktor učiniti test opterećenja srca (ergometrija).

Ako rezultati testa opterećenja nisu uredni ili ako dođe do pojave simptoma tijekom testa, doktor će učiniti i kateterizaciju srca da se vidi da li uz uz aortnu stenozu imate i pridruženu koronarnu bolest . To je bitno jer ukoliko bude potreban operativni tretman aortne stenoze da se u istom aktu po potrebi operiraju i krvne žile srca.

Kako liječnici liječe aortnu stenozu?

Ako ste odrasla osoba s aortnom stenozom, a nemate simptome, trebali bi:

  • Redovito se kontrolirati kod svog liječnika.

  • Izbjegavati pretjerano naporno vježbanje

  • Učiniti ehokardiografiju (ultrazvuk srca)

Ako imate izražene simptome ili se počne razvijati srčano zatajenje, liječnici će operativno zamijeniti vašu aortni zalistak sa:

  • Plastičnim, mehaničkim zalistkom

  • Zalistkom porijeklom iz svinjskog ili kravljeg srca (bioprostetski/biološki zalistak)

Ako ste izrazito visoke životne dobi, teško bolesni ili imate neki drugi razlog zbog kojeg bi operativni zahvat zamjene zalistka ugrozio vas i vaše zdravlje liječnik će vam zamijeniti zalistak postupkom srčane kateterizacije. Operativni zahvat zamjene zalistka je bolji, ukoliko to vaše opće stanje dozvoljava.

Ukoliko vam se ugradi mehanički zalistak, do kraja života ćete morati uzimati lijekove za razrjeđivanje krvi (antikoagulansi). Trajnost mehaničkog zalistka je nekoliko desetljeća. Kod ugradnje biološkog zalistka lijekovi za razrjeđivanje krvi uzimaju se samo nekoliko mjeseci, ali trajnost zalistka je od 10 do 12 godina.

Ponekad u djece i mladih odraslih osoba koje su rođene s prirođenom greškom aortnog zalistka može se učiniti balon valvotomija. Liječnik plasira tanku cjevčicu (kateter) koja na svom vrhu ima mali balon, putem vene ili arterije. Nakon što s kateterom dospije do mjesta suženja, polako se napuhuje balon koji se nalazi na vrhu katetera i na taj način se pokušava proširiti suženi zalistak. Balon valvotomija ne daje dobre rezultate kod starijih osoba.

Osobe s oštećenim ili zamijenjenim srčanim zalistkom, trebaju antibiotike za sprječavanje nastanka infekcije srčanih zalistaka kod:

  • Stomatoloških intervencija

  • Određenih medicinskih procedura