Ahalazija je poremećaj u kojem su ritmičke kontrakcije jednjaka (peristaltika) odsutne ili nepravilne, donji jednjačni sfinkter se ne opušta adekvatno, a pritisak na njega u stanju mirovanja je povećan.
-
Uzrok ovog poremećaja nije poznat, no uočeno je da se javlja nakon izlaganja nekim virusima.
-
Glavni simptomi ahalazije su otežano gutanje, regurgitacija hrane i tekućine, bol u prsima i mršavljenje.
-
Dijagnoza se postavlja manometrijom i pasažom jednjaka.
-
Liječenje je usmjereno na ublažavanje simptoma širenjem donjeg jednjačnog sfinktera balonom ili presjecanjem njegovih mišićnih vlakana, a ponekad i ubrizgavanjem botulinum toksina.
Jednjak je šuplja cijev koja spaja grlo (ždrijelo) i želudac. (Vidi: Građa i funkcija jednjaka.) Donji sfinkter jednjaka je mišićni prsten koji dno jednjaka drži zatvorenim kako se hrana i želučana kiselina ne bi vraćale natrag u jednjak. Kada osoba guta, ovaj sfinkter se opušta (relaksira) kako bi hrana stigla do želudca.
Što radi jednjak
|
Kad osoba guta, hrana se kreće od usta do grla, koje se također zove ždrijelo ili farinks (1). Gornji jednjačni sfinkter (2) se otvara i omogućava hrani ulazak u jednjak, od kuda ju prema dolje potiskuju valovi mišićnih kontrakcija - peristaltika (3). Hrana zatim prolazi kroz dijafragmu (4) i donji jednjačni sfinkter (5), te naposljetku ulazi u želudac.
|
Ahalazija se može pojaviti u bilo kojoj dobi, no počinje neprimjetno u dobi između 20 i 60 godina te postupno napreduje tijekom vremena.
Uzroci
Uzroci ahalazije
Ahalazija nastaje zbog poremećaja funkcije živčanih stanica (denervacija) koje su zadužene za ritmičke kontrakcije jednjaka. Iako uzroci denervacije obično nisu poznati, postoji opravdana sumnja da se javlja kao posljedica virusnih i autoimunih uzroka. Određeni tumori mogu uzrokovati poremećaj sličan ahalaziji suženjem (konstrikcijom) donjeg jednjačnog sfinktera ili infiltracijom živčanih vlakana jednjaka. Chagasova bolest je infekcija parazitom koji uništava nakupine živčanih stanica (autonomni gangliji) te se također može prezentirati ahalazijom.
Simptomi
Simptomi ahalazije
Povišen tlak u donjem jednjačnom sfinkteru dovodi do proširenja dijela jednjaka iznad njega. Upravo to proširenje zaslužno je za pojavu niza simptoma, među kojima je najčešće otežano gutanje (disfagija) krute i tekuće hrane. Bol u prsištu bez jasnog uzroka ili bol u prsištu povezana s gutanjem nešto je rjeđa prezentacija. Otprilike jedna trećina ljudi s ahalazijom ima problema s vraćanjem neprobavljene hrane u usnu šupljinu (regurgitacija), a sve uslijed zastoja koji nastaje u jednjaku. Ako se regurgitacija dogodi za vrijeme sna, osoba može udahnuti komadiće hrane, što može izazvati kašalj, infekciju dišnih puteva, bronhiektazije ili aspiracijsku pneumoniju.
Također se javlja blagi do umjereni gubitak težine. Ukoliko starije osobe s brzim napredovanjem disfagije izgube i značajan udio tjelesne težine, liječnici sumnjaju na razvoj tumora gastroezofagealnog spoja (mjesto gdje se spajaju jednjak i želudac) te započinju obradu u tom smislu.
Dijagnoza
Dijagnoza ahalazije
Kako bi se izmjerio tlak u jednjaku i donjem jednjačnom sfinkteru, u njih se ubacuje uska cijev s mjernim instrumentom (ezofagealna manometrija). Jednjak se može pregledati i uz pomoć fleksibilne cijevi s kamerom (ezofagoskopija). Tijekom ezofagoskopije liječnik može napraviti biopsiju (uzimanje uzoraka tkiva za pregled pod mikroskopom), kako bi se isključila mogućnost raka na donjem kraju jednjaka.
Rendgenske snimke jednjaka koje su uslikane dok osoba guta barij (barijevu kašu) pokazuju izostanak normalnih ritmičkih kontrakcija jednjaka. Jednjak je uglavnom umjereno proširenog lumena, rjeđe golemih dimenzija, no uzak bude na mjestu donjeg jednjačnog sfinktera.
Planimetrija impedancije je novija vrsta pretrage jednjaka. U ovom testu, balon napunjen slanom vodom (fiziološka otopina) koristi se za istodobno mjerenje površine i tlaka unutar jednjaka. Ova mjerenja pomažu liječnicima u daljnjoj disfagije.
Neki poremećaji, kao što je rak na gastroezofagealnom spoju, mogu uzrokovati simptome slične ahalaziji. Kako bi se takvo stanje isključilo potrebno je učiniti dodatne dijagnostičke pretrage poput računalne tomografije (CT) prsnog koša i trbuha ili endoskopskog ultrazvuka (ultrazvučna sonda na vrhu endoskopa kojom se prolazi kroz usta u želudac).
Liječenje
Liječenje ahalazije
Niti jednom terapijom se ne može povratiti peristaltika jednjaka. Cilj liječenja je ublažavanje simptoma postupcima koji smanjuju tlak u donjem ezofagealnom sfinkteru.
Postoje dva glavna načina liječenja koja imaju podjednaku učinkovitost i rezultate.
Balonska dilatacija podrazumijeva mehaničko širenje sfinktera napuhavanjem balona u njegovom lumenu. Ovaj postupak pomaže u 85% slučajeva, iako mogu biti potrebne ponovne dilatacije. Puknuće jednjaka dovodi do teške upale dijela prsišta oko jednjaka (medijastinitis) koja, ukoliko se ne liječi na odgovarajući način, može završiti fatalno. Za zatvaranje razdora u stijenci potreban je hitni kirurški zahvat.
Miotomija je operativni zahvat kojim se presijecaju mišićna vlakna u donjem jednjačnom sfinkteru. Postupak se uglavnom vrši uz pomoć laparoskopa ili torakoskopa, u novije vrijeme i endoskopski. Miotomija ima sličnu stopu uspješnosti kao i balon dilatacija.
Nakon miotomije neki bolesnici imaju povećani rizik za vraćanje želučane kiseline iz želudca u jednjak (gastroezofagealna refluksna bolest). Zahvat kojim se sprječava nastanak refluksa (fundoplikacija) obično se obavlja u jednom aktu s miotomijom.
Botulinum toksin privremeno može uzrokovati paralizu mišića, stoga ga liječnici injiciraju u donji jednjačni sfinkter kako bi izazvali njegovo opuštanje. Ova je injekcija alternativa balonskoj dilataciji ili miotomiji te je gotovo jednako učinkovita. Međutim, učinci obično traju između 6 mjeseci i 1 godine, što je kraće nego s drugim tretmanima.
Drugi lijekovi, kao što su nitrati i blokatori kalcijevih kanala, mogu utjecati na pirenje krvnih žila, no do sada se nisu pokazali učinkovitima.