Bol u križima i bol u vratu među najčešćim su razlozima posjeta zdravstvenim ustanovama. Bol je obično uzrokovana problemima s mišićno-koštanim sustavom— posebno kralježnicom, uključujući kralješke, diskove te mišiće i ligamente koji ih podupiru. Povremeno, bol u donjem dijelu leđa je posljedica poremećaja koji ne uključuje mišićno-koštani sustav.
Bol u donjem dijelu leđa( kriožobolja) postaje sve češća kako ljudi stare, a pogađa više od polovice ljudi starijih od 60 godina. To rezultira značajnim troškovima u smislu isplata zdravstvene skrbi, invalidnosti i propuštenog rada.
Kičma (kralježnica) se sastoji kralježaka. Između kralježaka se nalaze diskovi koji imaju ulogu amortizera( apsorbiraju šok). Disk ima čvrsti pokrov i mekanu, želatinoznu unutrašnjost. Svaki od kralježaka ima dva zgloba koji se nalaze iza diskova. Oni se nazivaju fasetni zglobovi. Fasetni zglobovi jednog kralješka naslanjaju se na fasetne zglobove kralješka ispod njega, tvoreći zglob. Fasetni zglobovi, a time i kralježnica stabilizirani su ligamentima i slijedećim mišićima:
-
Dva mišića iliopsoasa, koji se pružaju duž obje strane kralježnice
-
Dva spinalna ertektora, koji se protežu po dužini kralježnice te iza nje
-
Mnogi kratki paraspinalni mišići, koje se protežu između kralježaka
Trbušni mišići, koji se pružaju od prsnog koša do zdjelice, također pomažu u stabilizaciji kralježnice podržavajući sadržaj trbušne šupljine. Glutealni mišići( mišići stražnjice) također pomažu u stabilizaciji kralježnice. Svi zajedno ovi se mišići nazivaju jezgrenim mišićima.
U kralježnici je zatvorena leđna moždina. Duž kralježnične moždine spinalni živci izlaze sa njezinih strana kroz prostore između kralješaka kako bi se povezali sa živcima u cijelom tijelu. Dio spinalnog živca koji je najbliži kralježničnoj moždini naziva se korijen spinalnog živca. Zbog svog položaja, korijeni živaca mogu biti stisnuti (komprimirani) ako se kralježnica ozlijedi, što uzrokuje bol.
Donji dio kralježnice (lumbalna kralježnica) povezan je sa gornjim dijelom kralježnice (torakalna kralježnica), a dolje se nastavja na zdjelicu s kojom je povezuje sakrum. Donji( lumbalni) dio kralježnice je fleksibilan te stoga dopušta rotacije( okretanje), uvijanje i savijanje te jednako tako osigurava snagu potrebnu za stajanje, hodanje i podizanje. Stoga, donji dio leđa je uklučen u gotove sve aktivnosti svakodnevnog života. Bol u donjem dijelu leđa ograničava mnoge aktivnosti i stoga reducira kvalitetu života.
Vrste boli u leđima
Uobičajene vrste boli u leđima su lokalizirana, iradirajuća i prenesena.
Lokalizirana bol pojavljuje se u određenom dijelu križa. To je najčešći tip boli u leđima. Uzrok je obično manja ozljeda diska, artritis i rjeđe istegnuće ligamenata ili ozljeda mišića i tetiva. Bol može biti konstantna i tupa, a ponekad može biti povremena i oštra. Iznenadna bol se može osjetiti kada je uzrok ozljeda. Lokalizirana bol se može pogoršati ili olakšati promjenom položaja. Donji dio leđa može biti bolan na dodir. Može doći do mišićnog spazma( grča).
Iradirajuća bol je bol koja se spušta od donjeg dijela leđa duž noge. Bol može biti tupa ili oštra i intenzivna. Obično se javlja samo u bočnom ili stražnjem dijelu noge te se moće širiti sve do stopala ili samo do koljena. Iradirajuća bol karakteristično ukazuje na kompresiju živčanog korijena uzrokovanu poremećajima kao što su hernija diska, ishijalgija( išijas), osteoartritis i spinalna stenoza. Kašalj, kihanje, naprezanje ili saginjanje pri čemu su noge ispružene može izazvati bol. Ako postoji pritisak na korijen živca, bol može biti udružena sa slabošću mišića noge, trncima ili čak gubitkom osjeta. Rijetko, ljudi gube kontrola mjehura (urinarna inkontinencija) ili kontrolu crijeva (fekalna inkontinencija).
Prenesena bol ona je koja se osjeća na mjestu udaljenom od mjesta stvarnog izvora boli. Primjerice, neki ljudi koji imaju srčani udar osjećaju bol u lijevoj ruci. Prenesena bol od srane unutarnjih organa u donji dio leđa ima tendenciju biti duboka i tupa, a točnu lokalizaciju boli je teško odrediti. Karakteristično, kretanje je ne pogoršava, za razliku od boli podrijetla mišićno- koštanog sustava.
Uzroci
Najčešći uzrok boli u leđima su poremećaji kralježnice koji uključuju i poremećaje zglobova, mišića, ligamenata i živčanih korijena uz kralježnicu te diskova između kralježaka. Često se u takvim slučajevima ne može jasno utvrditi specifični uzrok boli. Također, bilo koji bolni poremećaj kralježnice može uzrokovati refleksni grč (spazam) mišića oko kralježnice. Takav spazam dodatno pogoršava postojeću bol. Stres može pogoršati bolove u donjem dijelu leđa, ali je nejasno na koji način.
Povremeno, bol u leđima uzrokovana je poremećajima izvan kralježnice, kao što su tumori, ginekološki poremećaji (primjerice premenstrualni sindrom), poremećaji bubrega ( primjerice bubrežni kamenci) i poremećaji mokraćnog sustava ( primjerice infekcije bubrega, mokraćnog mjehura iprostate), poremećaji probavnog sustava ( primjerice divertikulitis) i poremećaji velikih arterija koje se nalaze u blizini kralježnice.
Česti uzroci
Ostali česti uzroci bolova u donjem dijelu leđa su
Ozljede se mogu dogoditi tijekom rutinskih aktivnosti (na primjer dizanje, vježbanje, neočekivana kretnja) ili kao posljedica traume poput pada ili sudara u automobilu. Često se specifične ozlijeđene strukture ne identificiraju slikovnim pretragama, ali liječnici pretpostavljaju da su pogođeni neki mišići i / ili ligamenti.
Osteoartritis (degenerativni artritis) uzrokuje trošenje zglobne hrskavice fasetnih zglobova i stvaranje koštanih izdanaka( osteofita). Smatra se da je ovaj poremećaj, barem djelomično, posljedica trošenja kroz godine upotrebe. Ljudi koji ponavljano vrše stres( opterećenje) na jedan zglob ili skupinu zglobova imaju veći rizik za razvoj osteoartritisa u tom području. Diskovi između kralježaka degeneriraju, a prostori između kralježaka se sužavaju, pritom povećavajući pritisak na fasetne zglobove koji se upale (artritis) i tvore koštane izdanke u otvorima za živčane korijene. Uz ozbiljnu degeneraciju i gubitak visine diska, osteofiti u otvorima kroz koje prolaze spinalni živci ( intervertebralni forameni) mogu komprimirati korijene spinalnih živaca. Sve ove promjene mogu uzrokovati bol u donjem dijelu leđa, kao i ukočenost.
Kompresivne frakture ( frakture kralježaka) općenito nastaju uslijed smanjenja gustoće kostiju zbog osteoporoze, što se karakteristično javlja sa starenjem. Kralješci su posebno osjetljivi na učinke osteoporoze. Kompresivne frakture (koje mogu uzrokovati iznenadnu, jaku bol u leđima) mogu biti udružene s pritiskom na korijen spinalnog živca (što može uzrokovati kronične bolove u leđima). Međutim, većina fraktura uzrokovanih osteoporozom javlja se u gornjem i srednjem dijelu leđa i stoga u tom dijelu uzrokuje bolove češće negoli u donjem dijelu leđa.
Hernija( ruptura) diska može uzrokovati bol u donjem dijelu leđa. Disk ima čvrsti vanjski sloj i mekanu, želatinoznu unutrašnjost. Ako je disk naglo stisnut kralješcima iznad i ispod njega (kao kod podizanja teškog predmeta), može doći do rascjepa( rupture) u vanjskom sloju diska što uzrokuje bol. Unutrašnjost diska može se protisnuti kroz pukotinu u vanjskom sloju te se na taj način ispupčiti prema van( herniirati). Herniirani disk može komprimirati, iritirati, pa čak i oštetiti korijen spinalnog živca uz njega, uzrokujući jače bolove i druge simptome u jednoj ili obje noge. . Ako hernija diska( ruptura diska) u donjem dijelu leđa zahvaća živčane strukture, u većini slučajeva uzrokuje ishijalgiju ( išijas). Međutim, slikovne pretrage poput magnetske rezonance (MRI) često pokazuju bulging( ispupčenje) diska, a da isti pritom ne uzrokuju simptome ili probleme.
Lumbalna spinalna stenoza je suženje spinalnog kanala, koji prolazi centralnim dijelom kralježnice i u kojemu se nalazi kralježična moždina i snopovi živaca koji se pružaju prema dolje od dna kralježične moždine u donjem dijelu leđa. Ona je čest uzrok boli u donjem dijelu leđa kod starijih osoba. Spinalna stenoza također se razvija kod ljudi srednjih godina koji imaju prirođeno uski spinalni kanal. Spinalna stenoza može biti uzrokovana poremećajima kao što su osteoartritis, spondilolisteza, ankilozantni spondilitis i Pagetova bolest kostiju.
Spinalna stenoza može uzrokovati ishijalgiju( išijas), kao i bol u donjem dijelu leđa.
Spondilolisteza označava pomak kralješka u odnosu kralježak razine niže, za dio njegove duljine. U adolescenciji ili mlađoj odrasloj dobi (često kod sportaša) može nastati uslijed manje ozljede koja uzrokuje frakturu dijela kralješka. Ukoliko se zahvaćene obje stane kralješka, kralježak može skliznuti prema naprijed u odnosu na onaj ispod njega. Spondilolisteza se može javiti i kod starijih osoba kao posljedica degenrativnih promjena. Osobe sa spondilolistezom u odrasloj dobi izložene su povećanom riziku razvoja lumbalne spinalne stenoze.
Fibromialgija je čest uzrok difuznih bolova u tijelu, ponekad uključujući i bol u križima( donjem dijelu leđa). Ovaj poremećaj uzrokuje kroničnu difuznu bol u mišićima i drugim mekim tkivima u područjima izvan donjeg dijela leđa. Fibromijalgiju karakterizira i slab san i umor.
Manje česti uzroci
Rjeđi uzroci bolova u donjem dijelu leđa su:
Procjena
Liječnik nastoji identificirati bilo kakve ozbiljne poremećaje. Budući da bol u križima često ima više uzroka istovremeno, točna etiološka dijagnoza možda neće biti moguća. Liječnici mogu samo reći da je uzrok mišićno- koštani poremećaj i koliko je on ozbiljan.
Znakovi upozorenja
Kod osoba s bolovima u donjem dijelu leđa, određeni simptomi i karakteritike razlog su za zabrinutost. Oni uključuju
Tumor u anamnezi
Korištenje lijekova koji suprimiraju imunološki sustav, HIV infekcija ili AIDS, korištenje intravenskih droga, nedavni operativni zahvat ili rana—stanja koja povećavaju rizik od infekcije
Utrnulost, slabost u jednoj ili obje noge, poteškoće s pražnjenjem mjehura (retencija urina) ili gubitak kontrole na mokrenjem i defekacijom (urinarna ili fekalna inkontinencija)—simptomi koji ukazuju na oštećenje živaca ili kompresiju kralježične moždine
Povišena temperatura
Gubitak težine
Jaka noćna bol
Poteškoće s disanjem, bljedoća, ošamućenost, iznenadno znojenje, lupanje srca ili gubitak svijesti - simptomi koji ukazuju na aneurizmu abdominalne aorte
Povraćanje, jaki bolovi u trbuhu ili crna ili krvava stolica - simptomi ukazuju na probavni poremećaj
Poteškoće s mokrenjem, krv u mokraći ili jaki grčevi na jednoj strani koja se šire u preponu - simptomi koji upućuju na poremećaj urinarnog trakta
Kada posjetiti liječnika
Liječnika treba odmah posjetiti u slučaju temperature ili prisutnosti bilo kojeg od znakova upozorenje koji ukazuje na oštećenje živca, aneurizmu abdominalne aorte, probavni poremećaj ili poremećaj mokraćnog sustava. Osobe s većinom drugih znakova upozorenja trebaju se javiti liječniku u roku od jednog dana. Ako bol nije jaka i nisu prisutni znakovi upozorenja osim boli koja traje dulje od 6 tjedana, nije potrebno hitno se obratiti liječniku.
Što liječnik radi
Liječnici prvo postavljaju pitanja o simptomima i povijesti bolesti. Tada obavljaju fizikalni pregled. Podatci iz anamneze i nalaz fizikalnog pregleda često sugeriraju uzrok smetnji i temelj su za daljnje indiciranje pretraga koje je potrebno napraviti(vidi tablicu).
Liječnici postavljaju pitanja o boli:
Kakva je bol?
Koliko je ozbiljna?
Gdje je lokalizirana i dali se širi?
Što je ublažava ili pogoršava (primjerice, promjena položaja ili opterećenje)?
Kada i kako je počela?
Postoje li drugi simptomi (poput utrnulosti, slabosti, retencije urina ili inkontinencije)?
Neke karakteristike boli mogu dati naznake mogućih uzroka:
Ako je bol prisutna u području koje je osjetljivo na dodir te se pogoršava promjenom položaja ili opterećenjem, obično se radi o lokaliziranoj boli.
Bol koja se širi duž noge, kao što je išijas, obično je uzrokovana kompresijom korijena spinalnog živca.
Bol koja je umjerena ili teška, nije pod utjecajem promjena u položaju leđa i nije praćena osjetljivošću na dodir može biti prenesena bol.
Bol koja je konstantna, jaka, progresivno se pogoršava i ne popušta odmorom, osobito ako osobu drži budnom noću, može biti uzrokovana hernijom diska, ali može ukazivati i na tumor ili infekciju.
Fizikalni pregled usredotočen je na pregled kralježnice i na procjenu živaca kako bi se pronašli znakovi kompresije živčanih korijena. Znaci kompresije živčanog korijena ovise o tome koji su korijeni živaca uključeni, a uključuju slabost jedne od mišićnih skupina u nozi, abnormalne reflekse (testirani lupkanjem tetiva ispod koljena i iza gležnja), smanjen osjet u području noge i, vrlo rijetko, retencijom urina i inkontinencijom urina ili stolice (fekalna inkontinencija).
Liječnici mogu zamoliti osobu da se kreće na određeni način kako bi odredili vrstu boli. Liječnici obično pitaju osobu da se nagne prema naprijed i natrag. Primjerice, mogu zamoliti osobu da leži na leđima sa opuštenim nogama na podlozi, a zatim podići nogu bez savijanja koljena. Liječnici također mogu pregledati trbuh kako bi ispitali osjetljivost ili palpirali pulsirajuću masu, osobo u osoba starijih od 55 godina, koji mogu imati aneurizmu abdominalne aorte. Također se može napraviti digitorektalni pregled u muškaraca zbog prostate ili ginekološki pregled u žena.
Uz informacije o boli, povijest bolesti i rezultate fizikalnog pregleda, liječnici će možda moći odrediti mogući uzrok.
Neki uzroci i značajke bolova u leđimaUzrok | Zajedničke značajke * | Testovi† |
* Značajke uključuju simptome i rezultate liječničkog pregleda. Navedene značajke, uključujući bol, tipične su, ali ne uvijek prisutne. †Ako bol nestane bez liječenja i nema znakova upozorenja, daljnja dijagnostička obrada neće biti potrebna. |
CT = kompjutorska tomografija; IV = intravenski; MRI = magnetska rezonancija. |
Česti uzroci |
|---|
Ozljede mišića i tetiva i istegnuća ligamenata | Bol koja se Često javlja u jednoj ili obje strane kralježnice Pogoršava se pokretom i popušta odmorom Obično nastaje prilikom dizanja, savijanja ili uvijanja
| Pregled liječnika |
Osteoartritis, ponekad s kompresijom korijena spinalnih živaca | Bol u određenom dijelu kralježnice, sa slijedećim karakteristikama Obično kod starijih osoba s bolovima i / ili deformitetima drugih zglobova | Rendgenske snimke Ponekad MRI ili CT (za osteoartritis koji je dovoljno ozbiljan da uzrokuje bol uslijed kompresije živčanih korijena) |
Kompresivne frakture | Bol u leđima, ponekad počinje iznenada Obično u osoba koje su starije ili koje imaju osteoporozu | Rendgenske snimke Ponekad CT ili MRI |
Hernija diska, obično sa kompresijom korijena spinalnih živaca | Bol u određenom dijelu kralježnice uobičajeno sa slijedećim značajkama: Širi se niz nogu Praćena je ukočenošću i / ili slabošću Pogoršava se kašljanjem, kihanjem, naprezanjem ili naginjanjem prema naprijed
| Pregled liječnika Ponekad MRI Rijetko CT |
Lumbalna spinalna stenoza | Bol u određenom dijelu lumbalne kralježnice sa slijedećim karakteristikama Pogoršava se ispravljanjem leđa (kao kod hodanja ili naginjanjem unazad) Popušta naginjanjem prema naprijed ili sjedenjem Može se širiti duž jedne ili obje noge
Obično kod starijih osoba | Pregled liječnika Ponekad MRI |
Spondilolisteza, ponekad sa kompresijom korijena spinalih živaca | Bol u leđima koji imaju slijedeće karakteristike Kod adolescenata, locirana je na jednoj strani kralježnice, može se širiti duž noge te biti prisutna i zbog pridružene frakture Kod odraslih osoba, javlja se u određenom dijelu kralježnice, širi se duž obje noge i uključuje degeneraciju tkiva Prati je ukočenost i / ili slabost Pogoršava se stajanjem ili naginjanjem unazad
U adolescenata je često povezana s prijelomom, a kod odraslih s degenerativnim promjenama( dva različita procesa) | Rendgenske snimke MRI ili ponekad CT |
Fibromialgija | Bol i ukočenost u mnogim dijelovima tijela (ne samo u donjem dijelu leđa) Bolna područja koja su osjetljiva na dodir Često loš san Najčešće kod žena u dobi od 20 do 50 godina | Pregled liječnika |
Manje česti uzroci |
|---|
Ankilozantni spondilitis (upalna bolest kralježnice i velikih zglobova) | Ukočenost, često izraženija odmah nakon buđenja Progresivni gubitak fleksibilnosti leđa, često uzrokujući pogrbljivanje Ponekad bolno crveno oko i / ili bol u drugim zglobovima Često kod mladih muškaraca | Rendgenske snimke ili ponekad MRI Krvni testovi |
SIndrom caude equine | Utrnulost u preponama i oko anusa Gubitak kontrole mjehura i / ili gubitak kontrole crijeva (inkontinencija) | MRI |
Herpes zoster | Bol kože pojasaste distrubucije na desnoj ili lijevoj strani, ali ne obostrano Obično se nekoliko dana nakon pojave boli javljaju mjehurići na zahvaćenom dijelu kože | Pregled liječnika |
Tumor | Postupno pogoršavanje boli, bez obzira na položaj ili aktivnost Ponekad gubitak apetita i / ili težine | Obično rendgenske snimke MRI ili CT |
Infekcija | Progresivno pogoršanje, stalna bol, bez obzira na položaj ili aktivnost Ponekad povišena temperatura i / ili noćno znojenje Često kod ljudi koji su operirali kralježnicu, koji imaju imunološke poremećaje, koji uzimaju lijekove koji suprimiraju imunološki sustav ili koji uzimaju intravenske droge | Obično rendgenske snimke MRI ili CT Krvni testovi |
Testiranje
Obično, nisu potrebne nikakve dodatne pretrage jer je većina bolova u leđima rezultat osteoartritisa, pzljeda mšića i tetiva , istegnuća ligamenata ili drugih manjih mišićno-koštanih poremećaja i rješava se unutar 6 tjedana. Često su potrebne slikovne pretage u slijedećim situacijama
Sumnja na drugi uzrok boli
Prisutni su znakovi upozorenja
Bolovi u leđima perzistiraju
Ljudi koji nisu reagirali na početno liječenje ili oni čiji su se simptomi pogoršali ili promijenili, također mogu biti podvrgnuti daljnjoj dijagnostici.
Rendgenske snimke donjeg( lumbalnog) dijela leđa pokazuju samo kosti. One detektiraju degenerativne promjene u sklopu osteoartritisa, vertebralne kompresivne frakture, spondilolistezu i ankilozantni spondilitis. Međutim, magnetska rezonanca (MRI) ili kompjuterizirana tomografija (CT) omogućuju jasniji prikaz kostiju i, osobito MRI, prikaz mekotkivnih struktura ( uključujući diskove i neke živce). MRI ili CT obično su potrebni kada liječnici tragaju za poremećajima koji uzrokuju diskretne promjene na kostima ili za poremećajima mekih tkiva. Pimjerice, MRI ili CT mogu potvrditi ili isključiti dijagnozu hernije diska, spinalnu stenozu, tumor ili obično infekciju. Ovie pretrage mogu također pokazati kompresiju na živce.
Ako se sumnja na kompresiju kralježične moždine, odmah se radi MRI. Rijetko, kada su rezultati MRI nejasni, potrebno je napraviti mijelografiju sa CT-om. Rijetko, ako se sumnja na tumor ili infekciju, potrebno je uklanjanje tkiva (biopsija). Ponekad se radi elektomioneurografija kako bi se potvrdila prisutnost, mjesto i ponekad trajanje i težina kompresije živčanog korijena.
Prevencija
Ljudi mogu smanjiti rizik za razvoj bolova u donjem dijelu leđa ukoliko rade slijedeće:
Tjelovježba
Vježbe istezanja i jačanja mišića
Održavanje primjerene tjelesne težine
Pravilno držanje
Korištenje pravilnih tehnika dizanja
Najučinkovitiji način da se spriječi bol u donjem dijelu leđa je redovito vježbanje. Aerobna tjelovježba i specifične vježbe za jačanje i istezanje mišića mogu pomoći.
Aerobna tjelovježba, kao što je plivanje i hodanje, poboljšava opću kondiciju i općenito jača mišiće.
Specifične vježbe za jačanje i istezanje mišića trbuha, stražnjice i leđa (jezgreni mišići) mogu pomoći stabilizirati kralježnicu i smanjiti opterećenje diskova, koji imaju ulogu amortizera između kralježaka, te ligamente koji kralješke drže na mjestu.
Vježbe za jačanje mišića uključuju naginjanje zdjelice i trbušnjake. Vježbe istezanja uključuju povlačenje koljena do prsa. Vježbe istezanja kod nekih ljudi mogu povećati bolove u leđima i stoga ih treba pažljivo provoditi. Kao opće pravilo, svaku vježbu koja uzrokuje ili povećava bol u leđima treba prekinuti. Vježbe treba ponavljati sve dok se mišići lagano ne zamore, ali ne i premore. Disanje tijekom svake vježbe je važno. Osobe koje imaju bolove u leđima trebaju se posavjetovati s liječnikom prije početka vježbanja.
Vježbe za sprječavanje bolova u donjem dijelu leđaNagib zdjelice Ležite na leđima sa savijenim koljenima, petama na podu i težinom u petama. Pritisnite donji dio leđa na pod, napnite mišiće stražnjice (odignite stražnjicu od poda) i napnite trbušne mišiće. Držite ovu poziciju dok ne nabrojite do 10. Ponovite vježbu 20 puta. | |
Trbušnjaci Ležite na leđima sa savijenim koljenima i nogama na podu. Stavite ruke preko prsa. Napnite trbušne mišiće, polako podižući ramena oko 25 cm od poda pritom držeći glavu straga (brada ne smije dirati prsa). Zatim opustite trbušne mišiće, polako spuštajući ramena. Napravite 3 seta po10 ponavljanja. | |
Potezanje koljena na prsa Ležite na leđima. Stavite obje ruke iza jednog koljena i povucite ga do prsa. Zadržite položaj dok ne nabrojite do 10. Polako spustite nogu i ponovite isto s drugom. Ponovite vježbu 10 puta. | |
Tjelovježba također pomaže u održavanju željene težine. Vježbe s težinama mogu pomoći ljudima da održe gustoću kostiju. Stoga vježbanje može smanjiti rizik od razvoja dva stanja koja mogu dovesti do boli u donjem dijelu leđa—gojaznosti i osteoporoze.
Održavanje pravilnog držanja pri stajanju i sjedenju smanjuje stres na leđa. Treba izbjegavati pogrbljivanje. Naslon stolice mora biti podešen na visini koja omogućuje da stopala budu na podu, s lagano savijenim koljenima, a donji dio leđa ravan naslonjen na stražnji dio stolice. Ako stolica ne podupire donji dio leđa, može se koristiti jastuk iza donjeg dijela leđa. Preporučuje se sjedenje s nogama na podu, a ne s prekriženim nogama. Ljudi trebaju izbjegavati stajanje ili sjedenje kroz dulje vrijeme. Ako je dugotrajno stajanje ili sjedenje neizbježno, često mijenjanje položaja može smanjiti opterećenje leđa.
Učenje pravilnog podizanja pomaže u sprječavanju ozljede leđa. Kukovi trebaju biti poravnati s ramenima (to jest, ne smiju biti rotirani na jednu ili drugu stranu). Trebalo bi se izbjegavati savijati se prema naprijed s gotovo ravnim nogama i ispruženim rukama kako bi se podignuo predmet. Umjesto toga, trebali bi se savijati u kukovima i koljenima. Savijanje mna taj način leđa se drže ravnima i ruke dovode do objekta s laktovima sa strane. Zatim, držeći objekt blizu tijela, predmet se podiže pritom ispravljajući noge. Na taj način predmet se podiže iz nogu, a ne iz leđa. Podizanje predmeta preko glave ili uvijanje tijekom podizanja povećava rizik od ozljede leđa.
Liječenje
Ako se može dijagnosticirati određeni uzrok, onda se on liječi. Na primjer, antibiotici se koriste za liječenje infekcije prostate. Međutim, ne postoji specifičan tretman za mišićno- koštanu bol radi ozljede mišića i tetiva ili istegnuća ligamenata, niti za mnoge druge mišićno-koštane uzroke. Ipak, mnoge opće mjere mogu biti od pomoći. Obično se one primjenjuju i onda kada postoji kompresija na korijen spinalnog živca.
Opće mjere
Mjere uključuju slijedeće
Prilagodba aktivnosti
Uzimanje lijekova koji ublažavaju bol
Primjena topline ili hladnoće na bolno područje
Lagana vježba kako se tolerira
Za bol u donjem dijelu leđa koja se nedavno razvila, liječenje započinje izbjegavanjem aktivnosti koje opterećuju kralježnicu i uzrokuju bol - poput dizanja teških predmeta i savijanja. Apsolutno mirovanje ne ubrzava rješavanje boli, a većina stručnjaka preporučuje nastavak lagane aktivnosti. Apsolutno mirovanje potrebno je jedino za ublažavanje jake boli, ali i onda treba trajati najviše 1 do 2 dana. Ukoliko se ono produlji dolazi do slabljenja jezgrenih mišića i povećava se ukočenost, što dodatno pogoršava bol u leđima i produljuje oporavak. Nošenje ortoza i trakcija nisu od pomoći. Trakcija može i produljiti oporavak.
Paracetamol se občino preporuča za ublažavanje bolova, osim ako je prisutna upala. Ako je prisutna upala, nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAR), u slobodnoj prodaji ili na recept, mogu ublažiti bol i smanjiti upalu. Ako paracetamol ili NSAR ne mogu adekvatno suzbiti bol, tada se mogu pripisati opioidni analgetici, ali samo na kraće vrijeme budući da dugotrajno uzimanje povećava osjetljivost na bol, izaziva nuspojave i može uzrokovati navikavanje.
Mišićni relaksansi, kao što su karisoprodol, ciklobenzaprin, diazepam, metaksalon ili metokarbamol, ponekad se daju za ublažavanje mišićnih grčeva, ali njihova je korisnost kontroverzna. Ovi se lijekovi ne preporučuju starijim osobama koje imaju veću vjerojatnost pojave nuspojava. Liječnici se trude da ne prepisuju mišićne relaksanse ako ljudi nemaju vidljiv i opipljiv mišićni spazam. Ako se propišu, mišićni relaksansi trebaju se koristiti najviše 72 sata. Obično se preporučje uzeti ih prije spavanja.
Primjena topline ili hladnoće također može biti od pomoći (). Hladnoća se obično preferira tijekom prva 2 dana nakon ozljede. Led i hladni oblozi ne smiju se nanositi izravno na kožu. Pakiranje leda treba biti zatvoreno (na primjer, u plastici) i aplicirano preko ručnika ili tkanine. Led se uklanja nakon 20 minuta, zatim se ponovno nanosi tijekom 20 minuta i tako tijekom perioda od 60 do 90 minuta. Taj se postupak može ponoviti nekoliko puta tijekom prva 24 sata. Toplina, pomoću grijače podloge, može se primijeniti u istom vremenskom razdoblju. Budući da koža na leđima može biti neosjetljiva na toplinu, jastučići za grijanje moraju se koristiti oprezno kako bi se spriječile opekline. Ljudi ne bi trebali koristiti jastučić za grijanje prije spavanja kako bi izbjegli opasnost da zaspu s jastučićem koji je još uvijek na leđima.
Masaža može pružiti privremeno olakšanje bolova u donjem dijelu leđa. Neke studije upućuju na to da akupunktura može imati slične koristi, ali druge ukazuju na malu ili nikakvu korist. Spinalna manipulacija, koju obavljaju kiropraktičari ili neki drugi liječnici (kao što su osteopatski liječnici), također može ubrzati rješavanje boli zbog spazma mišića, istegnuća ili naprezanja. Međutim, spinalna manipulacija može povećati rizik od daljnje ozljede i stoga ju je potrebno izbjegavati u ljudi koji boluju od upalne reumatske bolesti, imaju probleme s vratom koji uzrokuju instabilitet vratnih kralježaka ili herniju diska.
Kada bol popusti, dozirana lagana aktivnost koju preporuči liječnik ili fizioterapeut, može ubrzati proces cijeljenja i oporavka. U nekim slučajevima, fizikalna terapija može biti od pomoći. Obično se preporučuju specifične vježbe za jačanje i istezanje leđa te za jačanje jezgrenih mišića, kako bi se spriječila kronična ili ponavljajuća bol u križima.
Preporuča se spavanje u udobnom položaju na madracu srednje tvrdoće. Ljudi koji spavaju na leđima mogu postaviti jastuk ispod koljena. Ako spavaju na boku trebaju koristiti jastuk kako bi poduprli glavu u neutralnom položaju (ne nagnutu prema dolje u smjeru kreveta ili prema stropu). Mogu postaviti još jedan jastuk između koljena s lagano savijenim kukovima i koljenima ukoliko im to to olakšava bol u leđima. Isto tako, mogu i dalje spavati na trbuhu ako im je taj položaj ugodan.
Ostale preventivne mjere (pravilno držanje, podizanje na ispravan način) trebaju se nastaviti provoditi ili se treba započeti s njihovim provođenjem. Kao odgovor na ove mjere, većina epizoda bolova u leđima rješava se unutar nekoliko dana do 2 tjedna. Bez obzira na liječenje, 80 do 90% takvih epizoda riješi se unutar 6 tjedana.
Liječenje kronične boli
Za liječenje kronične boli u donjem dijelu leđa potrebne su dodatne mjere. Aerobna tjelovježba može pomoći, a savjetuje se i redukcija tjelesne težine, ako je potrebna. Ako su analgetici neučinkoviti, mogu se razmotriti drugi modaliteti liječenja.
Transkutana električna stimulacija živaca (TENS). TENS uređaj proizvodi blagi osjećaj peckanja generirajući nisku oscilacijsku struju. Ova struja može blokirati prijenos nekih impulsa boli iz leđne moždine u mozak. Struja se može primijeniti na bolno područje nekoliko puta dnevno tijekom 20 minuta do nekoliko sati, ovisno o jačini boli.
Povremeno se može injicirati kortikosteroid (kao što je deksametazon ili metilprednizolon) u kombinaciji sa lokalnim anestetikom (kao što je lidokain) u fasetne zglobove kralježnice ili epiduralni prostor - prostor između kralježaka i vanjske ovojnice koja oblaže leđnu moždinu. Epiduralne injekcije učinkovitije su kod ishijalgije( išijasa) ([XRef]) uzrokovane hernijom diska ([XRef]) nego kod lumbalne spinalne stenoze. Međutim, nije jasno imaju li one dugoročnu korist. Obično su učinkovite samo nekoliko dana do tjedana. Njihova glavna uloga je olakšanje boli kako bi potom bilo moguće započeti s vježbanjem, koje donosi dugotrajno ublažavanje boli.
Operativno liječenje boli u leđima
Ako hernija diska uzrokuje neumoljiv ili kronični išijas, slabost, gubitak osjeta ili gubitak kontrole mjehura i crijeva, može biti potrebno kirurško uklanjanje diska (discektomija), a ponekad i dijela kralješka (laminektomija).
Kod teške spinalne stenoze može se kirurški ukloniti veliki dio kralješka kako bi se proširio spinalni kanal( laminektomija). Obično je potrebna opća anestezija. Boravak u bolnici obično traje 4 ili 5 dana. Pacijentima je obično potrebno 3 do 4 mjeseca prije povratka svim svojim aktivnostima. Oko dvije trećine pacijenata ima dobar ili potpun oporavak. Kod većine ostalih, takva operacija može spriječiti bol i sriječiti daljnje pogoršanje drugih simptoma.
Kada je kralježnica nestabilna (što može biti posljedica teške hernije diska, spondilolisteze ili nakon laminektomije zbog stenoze spinalnog kanala), može se napraviti operativni zahvat čiji je cilj spajanje kralježaka zajedno( što se zove lumbalna spinalna fuzija). Međutim, fuzija smanjuje pokretljivost i može stvarati dodatno opterećenje na ostatak kralježnice te uzrokovati daljnje probleme.
Vertebralni kompresivni prijelomi
Vertebralne kompresivne frakture dosta su česte u populaciji žena iznad 50 godina starosti. One se mogu liječiti konzervativno, što uključuje nošenje ortoza, uzimanje lijekova za ublažavanje bolova i eventualno kalcitonina u obliku spreja za nos, što ne pomaže u cijeljenju kosti, ali smanjuje bolove.
Ako bol nije adekvatno kontrolirana, dostupne su dvije kirurške opcije:
No, nedavna su istraživanja pokazala da, dugoročno, ti kirurški zahvati nisu učinkovitiji od konzervativnog liječenja.
Ključne točke
Bol u donjem dijelu leđa vrlo je česta pojava i obično je uzrokovana mišićno-koštanim poremećajima kralježnice i drugim čimbenicima kao što su umor, pretilost i nedovoljno vježbanje.
Kod mladih ljudi bol u donjem dijelu leđa je rijetko ozbiljna, a daljnja dijagnostika je obično nepotrebna ako simptomi ne traju tjednima.
Ljudi koji imaju znakove upozorenja ili su stariji od 55 godina trebaju se bez odgađanja obratiti liječniku.
Jačanje mišića trbuha i leđa specifičnim vježbama može pomoći u sprječavanju najčešćih vrsta boli u donjem dijelu leđa.
Za većinu bolova u donjem dijelu leđa dovoljno je izbjegavanje aktivnosti koje opterećuju leđa, uzimanje lijekova protiv bolova, a ponekad i primjena leda ili topline.
Dugotrajno mirovanje i trakcija mogu usporiti oporavak.
U ozbiljnim slučajevima, na primjer, kada ljudi imaju promjenjen osjet i slabost u nogama, može biti potrebna operacija.
Vertebralne kompresivne frakture mogu se liječiti konzervativno (s ortozama, lijekovima za ublažavanje bolova i kalcitoninom u obliku spreja za nos) ili agresivnije s operacijom.