Spondilolisteza

Autor: Peter J. Moley, MD
Urednik sekcije: prof. dr. sc. Srđan Novak, dr. med.
Prijevod: Mia Prebeg, dr. med.

Spondilolisteza je djelomični pomak kralježaka u slabinskom dijelu kralježnice.

  • Ozljede ili degenerativna stanja mogu uzrokovati ovaj poremećaj.

  • Bol se osjeća u donjem dijelu leđa i može se širiti niz jednu ili obje noge.

  • Dijagnoza se temelji uglavnom na rezultatima slikovne dijagnostike.

  • Liječenje uključuje mjere za ublažavanje boli.

Kralježnica se sastoji od kralježaka. Kod lumbalne spondilolisteze kralježak u donjem dijelu leđa klizi najčešće prema naprijed u odnosu na kralježak ispod njega. Ovaj poremećaj obično se javlja tijekom adolescencije ili mlađe odrasle dobi( često kod sportaša).. Obično je prirodođen ili je uzrokovan ozljedom koja dovodi do frakture( prijeloma) dijela kralješka. Ukoliko su zahvaćene obje strane kraješka, kralježak može skliznuti prema naprijed u odnosu na kralježak ispod njega. Spondilolisteza se javlja i u starijih, obično kao posljedica degenerativnih promjena. Ljudi koji razviju spondilolistezu u odrasloj dobi imaju rizik za razvoj spinalne lumbalne stenoze.

Simptomi

Blaga do umjerena spondilolisteza može uzrokovati blagu ili nikakvu bol, osobito kod mladih ljudi.

Kada se bol pojavi kod adolescenata, ona se osjeća samo na jednoj strani kralježnice i može se širiti niz nogu. Bol može biti uzrokovana frakturom( prijelomom).

Kada se bol pojavljuje kod odraslih osoba, ona se osjeća u određenom dijelu kralježnice i širi se niz obje noge. U tim slučajevima bol je rezultat degenerativnih poremećaja.

Bol se pogoršava stajanjem ili naginjanjem prema nazad. Može je pratiti utrnulost i slabost u nogama, ili oboje.

Dijagnoza

  • Slikovne pretrage

Liječnici temelje dijagnozu spondilolisteze na slikovnim pretragama, obično rendgenskim snimkama lumbalne kralježnice.

Mogu se učiniti i druge slikovne pretrage, kao što su magnetska rezonanca (MRI) ili ponekad računalna tomografija (CT).

Liječenje

  • Mjere za ublažavanje boli

Jedan do dva dana mirovanja u krevetu može olakšati bol. Duže mirovanje u krevetu slabi jezgrene mišiće i povećava ukočenost, što pogoršava bol u leđima i produžuje oporavak. Preporuča se spavanje u udobnom položaju na madracu srednje tvrdoće. Ljudi koji spavaju na leđima mogu postaviti jastuk ispod koljena. Ljudi koji spavaju na boku trebali bi koristiti jastuk kako bi poduprli glavu u neutralnom položaju ( a ne nagnutu dolje prema krevetu ili prema stropu). Trebalo bi postaviti još jedan jastuk između koljena s pritom lagano savijenim kukovima i koljenima, ako im to olakšava bol u leđima. Ljudi mogu i dalje spavati na trbuhu ako im je ugodno.

Primjena hladnoće (kao što su vrećice leda) ili topline ( kao što su grijače podloge) ili primjena analgetika koji su u slobodnoj prodaji( kao što su paracetamol i nesteroidni protuupalni lijekove [NSAR]) može olakšati bolove. Nekim ljudima mogu pomoći lijekovi koji smanjuju neurogenu bol, poput gabapentina, antikonvulzivnih lijekova ili određenih antidepresiva. Kod kronične boli, mogu se injicirati kortikosteroidi sa lokalnim anesteticima u epiduralni prostor - prostor između kralježaka i vanjske ovojnice leđne moždine (dure mater).

Fizikalna terapija te vježbe jačanja i istezanja mišića trbuha, stražnjice i leđa (jezgrani mišići) mogu biti od pomoći. (Vidi i Prevencija.)