Pregled koronarne arterijske bolesti (CAD)

    Autor: The Manual's Editorial Staff
    Urednici sekcije: prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić, dr. med. i prof. dr. sc.Marko Boban dr. med.
    Prijevod: Jurica Petranović dr. med.

    Što je koronarna arterijska bolest?

    Srce je mišić koji pumpa krv. Kao i svi mišići, srcu je potrebna stalna zaliha krvi za rad. Krv koja prolazi kroz srce ne hrani srčani mišić. Umjesto toga, srčani mišić hrani se svojim vlastitim arterijama. Ove arterije se nazivaju koronarne arterije. Koronarno znači da pripada srcu.

    Koronarna arterijska bolest (srčana bolest) nastaje kada je protok krvi kroz koronarne arterije djelomično ili potpuno začepljen.

    • Koronarna arterijska bolest je glavni uzrok angine, nestabilne angine, i srčanog udara

    • Ako ste stariji, muškog spola, ili imate roditelja ili djeda ili baku s poznatom koronarnom arterijskom bolešću prije 50-te godine života, veća je vjerojatnost da ćete imati koronarnu bolest srca

    • Najčešći uzrok je zadebljanje arterija (ateroskleroza)

    Nestabilna angina i srčani udar mogu uzrokovati abnormalni srčani ritam ili uzrokovati srčani zastoj. Možete umrijeti ukoliko vam nije brzo pružena liječnička pomoć. Također, srčani udar uzrokuje trajno oštećenje srca.

    Opskrbljivanje srca krvlju

    Kao i svako drugo tkivo u tijelu, srčani mišić mora primiti krv bogatu kisikom i otpadne proizvode iz krvotoka. Desna koronarna arterija i lijeva koronarna arterija, koje se odvajaju od aorte odmah nakon na njezinu izlazu iz srca, dovode u srčani mišić krv bogatu kisikom. Desna koronarna arterija grana se u marginalnu arteriju i stražnju interventrikularnu (između klijetki) arteriju, smještenu na stražnjoj površini srca. Lijeva koronarna arterija (koja se obično naziva deblo lijeve koronarne arterije) grana se u cirkumfleksnu i lijevu prednju silaznu arteriju. Srčane vene sakupljaju krv koja sadrži otpadne produkte i ispuštaju je u veliku venu na stražnjoj površini srca zvanu koronarni sinus, koji vraća krv u desnu pretklijetku.

    Što uzrokuje koronarnu arterijsku bolest?

    Najčešći uzrok koronarne bolesti srca je ateroskleroza, obično poznata kao zadebljavanje arterija. U aterosklerozi, kolesterol i druge masne nakupine polako se nakupljaju u vašim arterijama. Ova nakupina se naziva aterom ili plak. Plak može:

    • Sužavati arteriju, djelomično blokirajući protok krvi do vašeg srca

    • Iznenada rupturirati uzrokujući krvni ugrušak koji začepljava arteriju i uzrokuje srčani udar

    Manje česti uzroci uključuju iznenadni suženje koronarne arterije radi grča mišića u stijenci žile, obično zbog upotrebe droga kao što je kokain. Tijekom grča mišića stijenke arterije, arterija se naglo stisne i suzi lumen. Ako lumen arterije dovoljno dugo ostane zatvoren, možete dobiti srčani udar. Obično grč mišića stijenke arterije prestane i arterija se ponovno otvori.

    Koji su čimbenici rizika za koronarnu arterijsku bolest?

    Čimbenici rizika na koje možete utjecati ili ih izbjeći:

    • Pušenje cigareta

    • Visoka koncentracija takozvanog lošeg kolesterola u krvi

    • Visoki kevin tlak

    • Šećerna bolest

    • Pretilost

    • Neredovita tjeložba

    • Unos previše zasićenih masnih kiselina u prehrani, kao što je maslac, a nedovoljno voća i povrća

    Važni čimbenici na koje je nemoguće utjecati:

    • Koronarna arterijska bolest srca kod bliskih rođaka prije 55. godine života

    • Muški spol

    • Starenje

    Kako liječnici mogu znati imam li ja koronarnu arterijsku bolest?

    Liječnik će vam postaviti pitanja o vašim simptomima i učiniti fizikalni pregled i analizu krvi.

    Ukoliko imate simptome začepljene arterije, vaš liječnik može napraviti testove:

    • Stres test ergometriju- test kako bi se vidjelo dobiva li vaše srca dovoljno krvi u opterećenju (stres test), kao kad vježbate

    • EKG / EKG- zapis koji bilježi električnu aktivnost vašeg srca, koji može biti abnormalan u koronarnoj arterijskoj bolesti

    • Kateterizacija srca— test koji omogućava liječnicima uvid u stanje vaših koronarnih arterija te ovisno o tome ako su začepljene arterije, postavljanje tankog katetera (savitljive cjevčice) u arterije vaše ruke ili noge s provođenjem do srca i u vaše koronarne arterije

    • CT koronarografija- slikovna pretraga kojom se vizualiziraju zadebljanja koronarnih arterija

    Kako liječnici liječe koronarnu arterijsku bolest?

    Liječnici liječe problem koji uzrokuje koronarnu arterijsku bolest, koja je obično zadebljanje arterija. Oni mogu:

    • Dati vam lijek za smanjivanje opterećenja srca, kao što je lijek za krvni tlak

    • Daje vam lijek za snižavanje razine kolesterola

    • Zamolite vas da promijenite svoj nezdravi stil života koji može štetno utjecati na vaše srca- na primjer, pušenje, manjak tjelovježbe i loša prehrana

    • Ponekad se radi procedura za otvaranje začepljene arterije

    Ovisno o tome koliko su vaše koronarne arterije blokirane, liječnici mogu napraviti postupak za otvaranje vaše arterije. Mogu učiniti angioplastiku ili operaciju premosnice (nazivaju se i premosnicama koronarnih arterija sa aortom ili operacija koronarnih premosnica).

    za vrijeme angioplastike:

    • Liječnik stavlja malu, fleksibilnu cjevčicu (kateter) u arteriju u natkoljenici (preponi) ili u zapešću

    • Kateter se postavlja do srca, a zatim u jednu od vaših koronarnih arterija

    • Mali balon na vrhu katetera je ispuhan

    • Napuhani balon otvara začepljenje

    • Tada liječnik stavi žičanu mrežastu potpornicu (stent) s kraja katetera u začepljeno područje

    • Mrežasta potpornica (stent) uspostavlja prokrvljenost dotada začepljenog područja

    za vrijeme operacije premosnice:

    • Liječnici uzimaju dio zdrave arterije ili vene s drugog dijela vašeg tijela

    • Šivaju jedan kraj tog dijela arterije ili vene na vašu aortu (glavna arterija koja odvodi krv iz vašeg srca do ostatka tijela)

    • Šiju drugi kraj na vašu blokiranu arteriju nakon mjesta začepljenja

    • Vaša krv tada teče kroz ovaj novi put, zaobilazeći začepljenje

    Kako mogu spriječiti ili izliječiti koronarnu arterijsku bolest?

    Promijenite ponašanja koja mogu štetno djelovati na vaše srca

    • Prestanite pušiti - to je najvažniji način za sprečavanje ili liječenje koronarne arterijske bolesti

    • Jedite zdravu hranu, kao što je svježe voće i povrće i drugu hranu bogatu vlaknima

    • Jedite manje mesnih masti, mliječnih proizvoda i prerađene hrane (kao što je smrznuta pizza ili večera iz mikrovalne pećnice) - razgovarajte sa svojim liječnikom o tome koliko i koje vrste masti biste trebali jesti

    • Smršavite ako ste pretili

    • Ostanite aktivni vježbajući s utezima ili hodajući.

    • Prestanite koristiti droge - moguće je teško prekidanje uzimanja, stoga razgovarajte sa svojim liječnikom ili savjetnikom o tome kako dobiti pomoć

    Pravilno uzimajte lijekove

    • Sjetite se uzeti sve lijekove koji su dam prepisani od strane vašeg doktora, kao što su lijekovi za visoki kolesterol, visoki krvni tlak, ili šećernu bolest

    • Ako imate 50 ili više godina, pitajte svog liječnika o uzimanju male doze aspirina svaki dan kako biste spriječili nastanak srčanog i moždanog udara

    Politika privatnosti