Refrakcijske greške mogu se korigirati staklenim ili plastičnim lećama ugrađenim u okvir (naočale) ili malim plastičnim lećama koje lebde ili leže na rožnici (kontaktne leće). Dobra korekcija vida je moguća i s naočalama i s kontaktnim lećama. Za većinu ljudi, izbor pomagala je stvar osobnog izgleda, praktičnosti, cijene, rizika i udobnosti.
Što su pomagala za slabovidne osobe?
|
Pomagala za slabovidne mogu biti od neizmjerne pomoći ljudima s oštećenim vidom. Pomagala za slabovidne koja se koriste se za čitanje, pisanje, gledanje televizije ili za aktivnosti u prirodi su:
-
Knjige s velikim tiskom
-
Uređaji s velikim brojevima poput telefona, satova, ručnih satova ili termometara
-
Digitalno povećalo
-
Elektronički satovi i drugi uređaji koji "govore"
-
Računalni programi koji mogu skenirati tekst, a zatim proizvesti veći tekst ili pročitati tekst naglas
-
Svjetlosni filtri za poboljšanje kontrasta
-
Bojama označene kutijice tableta
-
Ručna povećala
-
Sunčane naočale za smanjivanje odsjaja
-
Ručni dvogled
Očni liječnici ili okulisti surađujući s drugim liječnicima i medicinskim osobljem mogu procijeniti kako gubitak vida utječe na osobu te preporučiti kombinaciju pomagala za slabovidne za koje vjeruju da će najbolje pomoći osobi u obavljanju svakodnevnih zadataka.
|
Naočale
Naočalne leće mogu biti plastične ili staklene.
Plastične leće za naočale su lakše, ali podložnije ogrebotinama. Ove leće češće se koriste od staklenih jer su tanje, a mogu se premazati tvarima koje ih čine otpornima na ogrebotine.
Staklene leće za naočale su trajnije od plastičnih, ali se lakše lome što može uzrokovati ozljede.
I staklene i plastične leće mogu se obojiti ili obraditi sa kemikalijom koja ih automatski zatamnjuje pri izlaganju svjetlu. Leće se također mogu obložiti tvarima koje smanjuju količinu potencijalno štetnih ultraljubičastih zraka koje dopiru do oka.
Bifokali su naočale koje sadrže dvije vrste leća - gornju leću koja omogućava bolji vid udaljenijih objekata i donju leću koja omogućava bolji vid bliskih objekata, kao što su npr. novine. Međutim, ljudima je ponekad potrebno usredočiti se na objekte koji se nalaze na srednjoj udaljenosti, poput rada na računalu. Trifokali su naočale koje zadovoljavaju i ovu potrebu jer sadrže treću leću za gledanja objekata koji se nalaze na srednjoj udaljenosti. Leće s kontinuirano promjenjivom žarišnom udaljenosti (progresivne leće) također omogućuju usredotočavnje na srednje udaljenosti te imaju kozmetičku prednost zato što nema linije ili oštre podjele između različitih leća.
Kontaktne leće
Mnogi ljudi misle da im kontaktne leće omogućuju veću atraktivnost ili više fizičke aktivnosti u odnosu na naočale. Neki ljudi misle da je vid prirodniji s kontaktnim lećama. Međutim, kontaktne leće zahtijevaju više brige od nošenja naočala te ponekad mogu oštetiti oči. Neki ljudi, osobito stariji ljudi ili npr. osobe s artritisom, mogu imati problema s rukovanjem kontaktnim lećama i postavljanjem leća na oči.
Kontaktne leće mogu pružiti bolji vid (oštrinu vida) te periferni vid (koliko se vidi u rubovima vidnog polja) u odnosu na naočale.
Kontaktne leće mogu se izraditi tako da ispravljaju različite vidne probleme (kao što su vid na daljinu i vid na blizinu) u različitim dijelovima leće. To su tzv. bifokalne ili multifokalne kontaktne leće.
Kontaktne leće mogu ispraviti
-
kratkovidnost
-
dalekovidnost
-
astigmatizam
-
anizometropiju
-
anizeikoniju (razlika u veličini slike)
-
afakija (stanje u kojem se tokom operativnog zahvata uklanjanja mrene nije postavila umjetna leća na mjesto normalne leće oka)
-
keratokonusa (stožasto oblikovana rožnica)
Za ispravljanje kratkovidnosti ili dalekovidnosti koriste se ili meke ili tvrde (krute) kontaktne leće. Meke torične leće ili tvrde kontaktne leće mogu ispraviti astigmatizam, ali za postavljanje i odabir zahtjevaju stručnu pomoć.
Dalekovidost se također može ispraviti kontaktnim lećama. Postupkom koji se naziva monovizija jedno oko se koristi za gledanje bliskih objekata kao što je npr čitanje, a drugo oko se koristi za gledanje udaljenih objekata. Međutim, neki se ljudi teško prilagođavaju monoviziji. Alternativni pristupa znači nošenje bifokalnih ili multifokalnih kontaktnih leća u oba oka.
Niti krute niti mekane kontaktne leće ne pružaju očima zaštitu od ozljeda nastalim tupim ili oštrim predmetima, kao što to čine naočale.
Tvrde kontaktne leće
Tvrde kontaktne leće, koje su obično plinopropusne, su tanke pločice od tvrde plastike. One su manje od mekih kontaktnih leća i prekrivaju samo dio rožnice. Kisik, koji je rožnici potreban za rad, ne prolazi lako kroz plastični materijal starijih modela tvrdih kontaktnih leća. Moderne plinopropusne kontaktne leće (PKL) su načinjene od novijih plastičnih materijala poput fluorosilikonskih akrilatnih spojeva, koji dopuštaju većoj količini kisika dolazak do rožnice. Tvrde kontaktne leće koristite se za ispravljanje kratkovidosti, dalekovidnosti te nepravilnosti rožnice (astigmatizam i keratokonus).
PKL mogu biti dizajnirane tako da točno odgovaraju pojedinom oku. Za dugotrajno udobno nošenje ovih leća potrebno je 4 do 7 dana navikavanja samog oka na leću. Svakim danom se broj sati nošenja leće sve više povećava. Iako krute kontaktne leće mogu biti neudobne u početku, nošenje istih ne bi trebalo biti bolno. Osjet boli je znak da je leća nepravilno postavljena. Ljudi koji nose plinopropusne kontkatne leće mogu imati privremeno zamagljen vid ( manje od 2 sata) kada leće zamjene naočalama. Korištenjem tvrdih kontaktnih leća vid se doima oštrijim uspoređeujući ih sa mekim kontaknim lećama što je osobito naglašeno u osoba koje imaju astigmatizam.
Meke kontaktne leće
Meke hidrofilne kontaktne leće izrađene su od savitljive plastike te sadržavaju 30 do 79% vode. One su veće od tvrdih kontaktnih leća te prekrivaju cijelu rožnicu. Meke kontaktne leće mogu se koristiti za ispravljanje kratkovidnosti, dalekovidnosti, astigmatizma i staračke dalekovidnosti. Ne omogućavaju sve kontaktne leće jednostavan prolazak kisika do rožnice.
S obzirom na veličinu, manja je vjeroatnost ispadanja mekih kontkatnih leća iz oka te je otežano nakupljanje prašine i drugih čestica ispod same leće. Uz to, meke kontaktne leće obično su ugodne već pri prvom nošenju. Meke kontaktne leće zahtijevaju pažljiviju brigu, jer je rizik od infekcije veći nego kod tvrdih kontaktnih leća. Kada su suhe, mekane kontaktne leće su krhke i lako se lome.
Njega i komplikacije nošenja kontaktnih leća
Kontaktne leće treba svakodneno ukloniti sa oka te čistiti pomoću otopine za dezinfekciju kontaktnih leća. Nikada nemojte koristiti vodu iz slavine za čišćenje kontaknih leća što je osobito bitno kod čišćenja mekih i plinopropusnih kontaktnih leća. Nakon čišćenja, leće treba pohraniti u kutijicu s dezinficirajućom tekućinom te ostaviti preko noći. Nošenje kontaktnih leća duže od propisanog vremena ili duže nego što samo oko može podnjeti dovodi do crvenila oka, suzenja, i pretjeranje osjetljvosti na svjetlost (sindrom prekomjernog nošenja kontaktnih leća). Uklanjanjem leća simptomi uobičaje prestaju tokom dana, a dugotrajnije trajanje simptoma upućuje na pojavu infekcije.
Nakon što se idući dan leća postavi na oko prethodno iskorištenu dezinficirajuću tekućinu potebno je u potpunosti ukloniti. Kutijica za leće se nakon toga otvorena stavlja u ormarić ili ladicu te se suši na zraku. Kutijica se ne bi trebala ostaviti otvorena u blizini umivonika ili zahodske školjke jer sitne kapljice koje se rasprše mogu sadržavati mikroorganizme te uzrokovati infekciju ukoliko se nastane u kutijici. Kutijicu za leće bi trebalo mjenjati jednom mjesečno ili jednom u dva mjeseca.
Neke kontaktne leće zahtijevaju tjedno čišćenje s enzimskim čistačem (?). Jednokratne kontaktne leće se bacaju nakon jednodnevnog korištenja. Neke klasične ili jednokratne meke kontaktne leće su napravljene tako da se sa njima može i spavati. Većina se može držati na mjestu do 7 dana, ali su dostupne nove kontaktne leće koje se mogu držati na mjestu do 30 dana . Međutim, rizik od infekcije mnogo je veći kada se kontaktne leće nose preko noći. Stoga je najbolje ukloniti kontaktne leće prije spavanja.
Nošenje kontaktnih leća predstavlja rizik od ozbiljnih bolnih komplikacija koje ugrožavaju vid, uključujući nastanak čireva na rožnici. Čirevi rožnice mogu biti uzrokovani bakterijama, virusima, gljivicama ili amebama te mogu uzrokovati oštećenje vida. Ti se rizici uvelike smanjuju pravilnim korištenjenjem te poštivanjem uputa okuliste.
Rizik od ozbiljnih infekcija povećava se kada ljudi nose kontaktne leće za vrijeme plivanja ili tušranja ili kada čiste leće kućnim pripravkom slane otopine, slinom, vodom iz slavine ili destiliranom vodom. Spavanje sa bilo kojom vrstom kontaktnih leća također uvelike povećava rizik od ozbiljnih infekcija. Rizik od infekcije povećava za svaku noć u kojoj osoba spava s mekim kontaktnim lećama. Najbolji načini za smanjivanje rizika od infekcije su ne spavati s kontaktnim lećama, pravilno dezinficirati, te ne izlagati kontaktne leće vodi iz slavine. Ako osoba ima intenzivnu bolnost oka, prekomjerno suzenje , bolnost prilikom izlaganja svjetlu, promjene vida ili crvenilo oka, kontaktne leće treba odmah ukloniti. Ukoliko se simptomi ne prestanu brzo nakon uklanjanja leće, osoba bi se trebala javiti oftalmologu.