Pojedine skupine ljudi poput vrlo mladih, starih i bolesnih, trudnica i dojilja češće su izloženi neželjenim reakcijama uzrokovanim lijekovima, uključujući lijekove iz slobodne prodaje. Kada ti pojedinci koriste lijekove, potrebno je poduzeti posebne mjere opreza, koje mogu uključivati i liječnički nadzor.
Da bi se izbjegla opasnost interakcije lijek-lijek, potrebno je konzultirati se s ljekarnikom ili liječnikom prije istodobnog uzimanja lijekova na recept i lijekova bez recepta. Osobe s kroničnim bolestima također se trebaju posavjetovati s ljekarnikom ili liječnikom. Bezreceptni lijekovi nisu namijenjeni liječenju ozbiljnih poremećaja, a pojedine mogu i pogoršati. Neočekivana reakcija, kao što je osip ili nesanica, signal je da se odmah prestane uzimati lijek i potraži liječnički savjet.
Djeca
Dječja tijela metaboliziraju i reagiraju na lijekove drugačije od tijela odraslih. Veliki broj ljudi može koristiti lijek niz godina prije nego što se otkriju opasnosti za djecu. Primjerice, prošlo je mnogo godina prije nego što su istraživači potvrdili da je rizik od Reyeva sindroma bio povezan s upotrebom aspirina u djece koja su imala vodene kozice ili gripu. Liječnici i roditelji često se iznenade kada saznaju da većina bezreceptnih lijekova, čak i onih lijekova s preporučenim dozama za djecu, nisu bili temeljito testirani na djeci. Učinkovitost nekih lijekova protiv kašlja i prehlade nije dokazana, osobito kod djece, tako da primjena tih lijekova može djecu nepotrebno izlagati štetnim učincima lijeka te biti gubitak novca.
Primjena ispravne doze lijeka kod djece može biti komplicirana. Iako su dječje doze često izražene u rasponu dobi (npr. djeca od 2 do 6 ili 6 do 12 godina), dob nije najbolji kriterij. Djeca se mogu uvelike razlikovati po veličini unutar bilo koje dobne skupine, tako da stručnjaci savjetuju korištenje težine djeteta za određivanje doza lijekova iz slobodne prodaje.
Ako oznaka ne daje upute o tome koliko lijeka dati djetetu, roditelj ne bi trebao nagađati. U slučaju dvojbe, potrebno je posavjetovati se s ljekarnikom ili liječnikom. Takvo savjetovanje može spriječiti davanje opasnog lijeka ili opasno visoke doze djetetu.
Mnogi lijekovi za liječenje djece dolaze u tekućem obliku. Iako bi uputa trebalo dati jasne smjernice o dozi, dijete može dobiti pogrešnu dozu ako odrasla osoba koristi običnu žličicu. Jedine kuhinjske žlice koje su dovoljno precizne za mjerenje tekućih lijekova su mjerne žlice (na kojima su točno označeni mililitri, op.prev.). Međutim, cilindrična mjerna žlica mnogo je bolja za mjerenje doze lijeka, a štrcaljka za usta je još poželjnija za mjerenje i primjenu precizne količine lijeka u usta male djece i dojenčadi. Prije uporabe štrcaljke, potrebno je ukloniti poklopac s vrha. Dijete se može ugušiti ako se poklopac slučajno zaglavi u dušniku. Lijekovi namijenjeni liječenju djece ponekad u pakiranju imaju i mjericu. U tom slučaju, za mjerenje odgovarajuće doze potrebno je koristiti priložanu mjericu.
Neki su dječji lijekovi dostupni u više različitih oblika. Svaki put kada se koristi novi lijek, odrasli moraju pažljivo čitati uputstva.
Bezreceptni lijekovi za liječenje kašalja i prehlade u dječjoj dobi
|
U dječjoj dobi se vrlo često javlja kašalj i prehlada, što može biti vrlo neugodno da za dijete. Roditelji i njegovatelji, razumljivo, žele ublažiti simptome i pomoći djeci da se osjećaju bolje. Međutim, ograničen je broj istraživanja koja potvrđuju učinkovitost i sigurnost lijekova protiv kašlja i prehlade kod djece mlađe od 4 godine.
Preparati protiv kašlja ili prehlade ne bi se trebali davati djeci mlađoj od 4 godine bez preporuke liječnika i posebnih uputa za doziranje.
Njegovatelji trebaju biti sigurni da koriste samo proizvode primjerene djetetovoj dobi i težini.
|
Stariji ljudi
Uobičajeno starenje uzrokuje promjenu u brzini i načinu na koji tijelo metabolizira lijekove (vidi Starenje i lijekovi), a usto stariji ljudi češće imaju više bolesti i uzimaju više različitih lijekova istovremeno. Zbog navedenog, starije osobe češće nego mlađe mogu doživjeti nuspojave ili interakcije lijekova. Sve se više u uputstvima lijekova na recept navodi potreba za prilagodbom doze kod starijih, no takve informacije su rijetke kod bezreceptnih lijekova.
Mnogi bezreceptni lijekovi potencijalno su opasni za starije osobe. Rizik se povećava kada se lijekovi uzimaju redovito u maksimalnoj dozi. Na primjer, starija osoba koja ima artritis može često koristiti analgetik ili protuupalni lijek s potencijalno ozbiljnim posljedicama, kao što je krvareći želučani vrijed. Takav je vrijed po život opasan za starije osobe i može se pojaviti bez prethodnog upozorenja.
Većina antihistaminika, kao što je difenhidramin, označeni su kao "sedativni" antihistaminici i mogu predstavljati poseban rizik za starije osobe. Pojedina sredstva za ublažavanje boli, lijekovi protiv kašlja, prehlade i alergije i pomagala za spavanje sadrže antihistaminike. Antihistaminici mogu uzrokovati pospanost ili umor i mogu pogoršati neke poremećaje česte među starijim ljudima, kao što su glaukom zatvorenog kuta i uvećana prostata. Oni također mogu uzrokovati vrtoglavicu ili nestabilnost u hodu, što potencijalno dovodi do pada i prijeloma kostiju. Antihistaminici, osobito u visokim dozama ili u kombinaciji s drugim lijekovima, ponekad mogu uzrokovati zamagljen vid, ošamućenost, suha usta, poteškoće s mokrenjem, zatvor i zbunjenost kod starijih osoba. Feksofenadin i loratadin se smatraju "nesedirajućima" te pojava pospanosti ili drugih opisanih nuspojava nije vjerojatna.
Stariji ljudi mogu biti osjetljiviji na moguće nuspojave antacida. Antacidi koji sadrže aluminij imaju veću vjerojatnost da uzrokuju zatvor, a antacidi koji sadrže magnezij imaju veću vjerojatnost da uzrokuju proljev i dehidraciju.
Tijekom posjeta liječniku, starije osobe trebaju navesti sve bezreceptne lijekove koje uzimaju, uključujući i vitamine, minerale i ljekovito bilje. Ove informacije pomažu liječniku da procijeni potrebu za svim lijekovima i utvrdi mogu li bezreceptni lijekovi biti odgovorni za određene simptome.
Prepoznavanje sedativnih antihistaminika
|
Mnoge različite vrste lijekova u slobodnoj prodaji (kao što su lijekovi protiv prehlade i alergija, lijekovi protiv bolesti kretanja i sredstva za spavanje) sadrže antihistaminike. Brojni antihistaminici (tj. sedativni antihistaminici) smanjuju budnost i imaju mnoge druge nuspojave, a mogu biti i opasni za osobe s određenim poremećajima. Iz tog je razloga je korisno odrediti koji proizvodi sadrže te antihistaminike. Antihistaminici su u bezreceptnim lijekovima navedeni pod aktivnim sastojcima na pakiranju. Antihistaminici koji imaju takve nuspojave uključuju sljedeće:
|
Trudnice i dojilje
Lijekovi mogu iz tijela trudnice prijeći u plod (prvenstveno putem posteljice — vidi Dostava lijekova tijekom trudnoće) te putem mlijeka dojilje u dojenče. Neki takvi lijekovi mogu utjecati na plod ili dijete zbog čega trudnice i dojilje trebaju konzultirati svog liječnika ili ljekarnika prije uzimanja bilo kojeg bezreceptnog lijeka ili ljekovitog bilja. Treba provjeriti uputstva bezreceptnih lijekova jer sadrže upozorenja protiv uporabe tijekom trudnoće i dojenja ukoliko je lijek neprikladan.
Određene vrste lijekova su posebno problematične. Oni uključuju antihistaminike (mogu se naći u lijekovima protiv kašlja, prehlade i alergije, lijekovima za bolest kretanja i sredstvima za spavanje) i nesteroidne protuupalne lijekove (NSAR). NSAR se ne smiju koristiti tijekom posljednja 3 mjeseca trudnoće, osim prema uputi liječnika jer mogu uzrokovati štetu plodu ili komplikacije tijekom poroda.
Osobe s kroničnim bolestima
Brojne kronične bolesti mogu se pogoršati ako se bezreceptni lijek uzima neprimjereno. Budući da su takvi lijekovi namijenjeni prvenstveno za povremeno korištenje od strane ljudi koji su u osnovi zdravi, osobe s kroničnim ili ozbiljnim bolestima ili osobe koje planiraju bezreceptne lijekove koristiti svakodnevno, trebale bi se prethodno konzultirati s liječnikom. U takvim slučajevima, uporaba lijeka je izvan uobičajenih granica samopomoći i zahtijeva savjet stručnjaka.
Kronične bolesti i lijekovi u slobodnoj prodaji
|
Bolest
|
Lijekovi u slobodnoj prodaji
|
Mjere opreza
|
|
NSAR = nesteroidni antireumatici (nesteroidni protuupalni lijekovi); OTC = na šalteru.
|
|
Alkoholizam
|
Lijekovi za prehladu
|
Liječeni alkoholičari moraju biti oprezni u primjeni lijekova koji sadrže alkohol, uključujući ljekove protiv prehlade. Neki proizvodi sadrže čak 25% alkohola.
|
|
Šećerna bolest
|
Dekongestivi
|
Osobe sa šećernom bolešću trebaju se posavjetovati s liječnikom prije primjene dekongestiva jer mogu pogoršati šećernu bolest i imati opasne nuspojave.
|
|
|
Sirupi za kašalj
|
Osobe sa šećernom bolešću potrebno je savjetovati o lijekovima koji ne sadrže šećer, uključujući sirup protiv kašlja.
|
|
Uvećana prostata
|
Antihistaminici
Dekongestivi
|
Osobe s uvećanom prostatom trebaju konzultirati liječnika ili ljekarnika prije uzimanjau antihistaminika i dekongestiva jer njihove nuspojave mogu biti opasne.
|
|
Glaukom
|
Antihistaminici
Dekongestivi
|
Uzimanje antihistaminika ili dekongestiva može zakomplicirati određene vrste glaukoma.
|
|
Srčana bolest
|
Antacidi
Lijekovi za prehladu
Analgetici
|
Osobe sa srčanim bolestima trebaju se posavjetovati s liječnikom ili ljekarnikom kako bi im pomogli u odabiru antacida ili lijekova protiv prehlade koji nemaju interakcija s lijekovima na recept koje koriste. Određeni analgetici kao što su NSAR mogu pogoršati zatajivanje srca.
|
|
|
Dekongestivi
|
Osobe sa srčanim bolestima trebaju konzultirati liječnika ili ljekarnika prije uzimanja dekongestiva jer njihove nuspojave mogu biti opasne.
|
|
Visoki krvni tlak (hipertenzija)
|
Analgetici
Antacidi
|
Osobe s povišenim krvnim tlakom trebaju konzultirati liječnika ili ljekarnika prije odabira analgetika ili antacida.
|
|
|
Dekongestivi
|
Osobe s povišenim krvnim tlakom trebaju konzultirati liječnika ili ljekarnika prije uzimanja dekongestiva jer njihove nuspojave mogu biti opasne.
|
|
Hipertireoza (prekomjerna aktivnost štitne žlijezde)
|
Dekongestivi
|
Osobe s hipertireozom trebaju konzultirati liječnika ili ljekarnika prije uzimanja dekongestiva jer njihove nuspojave mogu biti opasne.
|
|
Poremećaji bubrega
|
Antacidi
NSAR
|
Osobe s poremećajima bubrega trebaju konzultirati liječnika ili ljekarnika prije odabira antacida ili korištenja NSAR.
|
Interakcije lijek-lijek
Mnogi ljudi ne spomenu uporabu bezreceptnih lijekova svom liječniku ili ljekarniku. Lijekove koje uzimaju povremeno poput lijekova protiv prehlade, zatvora ili povremene glavobolje spominju još rjeđe. Mougće je da se zdravstveni djelatnici ne sjete upitati o korištenju bezreceptnih lijekova ili ljekovitog bilja prilikom propisivanja ili izdavanja lijekova na recept. Ipak, mnogi bezreceptni lijekovi i ljekovito bilje mogu stupiti u štetnu interakciju s brojnim drugim lijekovima (vidi Interakcije lijekova).
Neke od tih interakcija mogu biti ozbiljne, ometajući učinkovitost lijeka ili uzrokujući nuspojave. Primjerice, uzimanje aspirina s antikoagulantnim lijekom varfarinom može povećati rizik od pojačanog krvarenja. Antacid koji sadrži aluminij ili magnezij može smanjiti apsorpciju digoksina koji se uzima u srčanim bolestima. Uzimanje dodataka vitamina i minerala može utjecati na djelovanje nekih lijekova na recept. Primjerice, antibiotik tetraciklin može biti nedjelotvoran ako se primijeni s proizvodima koji sadrži kalcij, magnezij ili željezo.
Interakcije s bezreceptnim lijekovima nisu sustavno izučavane. Slučajno su otkriveni mnogi ozbiljni problemi, nakon što su zabilježene nuspojave ili smrti. Čak i kada su upozorenja o interakciji navedena na lijeku, navod može biti beznačajan za većinu ljudi. Na primjer, neki lijekovi protiv prehlade sadrže upozorenje o istovremenom korištenju pseudoefedrina s inhibitorima monoamino oksidaze (MAOI - povremeno se koriste u liječenju depresije i određenih drugih medicinskih stanja) ili tijekom 2 tjedna nakon prekida uzimanja MAOI-a. Za mnoge ljude koji ne znaju da je antidepresiv koji uzimaju MAOI (kao što je fenelzin i tranilcipromin), ovo važno upozorenje nije od pomoći.
Najbolji način za smanjenje rizika od interakcija lijek-lijek jest provjera s ljekarnikom. Osim toga, liječniku je potrebno navesti sve lijekove koji se uzimaju, kako na recept, tako i bezreceptne.
Preklapanje lijekova
Dodatni potencijalni problem je preklapanje lijekova. Bezreceptni lijekovi koji se koriste za liječenje različitih problema mogu sadržavati isti aktivni sastojak. Ukoliko ljudi ne pročitaju oznake na svemu što uzmu, mogu se slučajno predozirati. Na primjer, osoba koja uzima sredstvo za spavanje i lijek protiv prehlade, koji oboje sadrže difenhidramin, može uzeti dvostruku dozu u odnosu na onu koja se smatra sigurnom. Mnogi proizvodi sadrže paracetamol (acetaminofen). Osoba koja istovremeno uzima dva različita proizvoda koji sadrže paracetamol - jedan za glavobolju, a drugi za alergije ili probleme sa sinusima - može premašiti preporučenu dozu.
Više informacija