Kašalj je refleksna radnja kojom se naglo, snažno izbacuje zrak iz pluća. To je jedan od najčešćih razloga zbog kojeg ljudi posjećuju liječnika. Funkcija kašlja je uklanjanje materijala iz dišnih putova (čišćenje) i zaštita pluća od udahnutih čestica. Ljudi mogu kašljati namjerno (hotimično) ili spontano (nehotice). (Vidi također Kašalj kod djece.)
Kašalj se znatno razlikuje. Kašalj se može okarakterizirati kao suh (neproduktivan) ili vlažan (produktivan), kad se iskašljava krv ili sputum (koji se naziva i sluz). Sputum (iskašljaj) je mješavina sluzi, otpada i stanica izbačenih iz pluća. Može biti bistar (proziran), žut, zelen ili sukrvav (s primjesama krvi).
Ljudi koji jako kašlju mogu istegnuti mišiće rebara ili napregnuti hrskavicu, što uzrokuje bol u prsima, osobito kad udahnu, pomaknu se ili ponovno zakašlju. Kašalj može biti vrlo uznemirujući i ometati san. Međutim, ako se kašalj polako pojačava tijekom nekoliko desetljeća, kao što se može dogoditi i kod pušača, ljudi teško mogu biti toga svjesni.
Uzroci
Kašalj nastaje kada su dišni putovi nadraženi. Vjerojatni uzroci kašlja ovise o tome je li kašalj trajao manje od 3 tjedna (akutan) ili 3 tjedna ili duže (kroničan).
Česti uzroci
Najčešći uzroci akutnog kašlja su:
-
infekcija gornjih dišnih putova (gornja respiratorna infekcija = GRI), uključujući akutni bronhitis
-
postnazalni iscjedak (drenaža sekreta iz nosa niz grlo ili ždrijelo)
-
pogoršanje kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB)
-
upala pluća (pneumonija)
Najčešći uzroci kroničnog kašlja su:
-
kronični bronhitis
-
postnazalni iscjedak
-
nadražaj dišnih putova koji ostaje nakon infekcije dišnog sustava (poznat i kao post-infektivni kašalj)
-
gastroezofagealni refluks
-
reaktivna bolest dišnih putova/astma
Rjeđi uzroci
Rjeđi uzroci akutnog kašlja su:
-
krvni ugrušak u plućima (plućna embolija)
-
zatajenje srca (srčano popuštanje)
-
strano tijelo (npr. komadić hrane) koje je udahnuto (usisano)
Međutim, ljudi koji slučajno nešto udahnu obično znaju zašto kašlju i to kažu svom liječniku osim ako nemaju demenciju, moždani udar ili neku drugu bolest koja djeluje negativno na pamćenje, spoznajne funkcije ili komunikaciju.
Rjeđi uzroci kroničnog kašlja su:
-
uzimanje lijekova za krvni tlak koji se nazivaju inhibitori enzima koji pretvara angiotenzin (ACE ili inhibitori kovertaze angiotenzina) (vidi tablicu Antihipertenzivni lijekovi)
-
rak pluća
-
tuberkuloza
-
gljivične infekcije pluća
Osobe koje imaju demenciju ili su preboljele moždani udar često imaju problema s gutanjem. Zbog toga mogu usisati (aspirirati) malu količinu hrane i tekućine, sline ili želučanog sadržaja u svoj dušnik (traheju). Te osobe mogu višekratno udahnuti (aspirirati) malu količinu navedenih materijala bez znanja njegovatelja (skrbnika) i onda se može razviti kronični kašalj.
Astma može uzrokovati kašalj. Premda rijetko, glavni simptom astme može biti kašalj, a ne piskanje (zviždanje) u plućima. Ova vrsta astme naziva se astma s promjenjivim kašljem (varijantna astma).
Dijagnostička obrada
Ne zahtijeva svaki kašalj hitan liječnički pregled i dijagnostičku obradu. Sljedeće informacije mogu pomoći ljudima da odluče je li liječnički pregled potreban i da doznaju što mogu očekivati tijekom dijagnostičke obrade.
Znakovi upozorenja
Kod osoba koje kašlju, određeni simptomi i karakteristike kašlja izazivaju zabrinutost. U takve simptome spadaju:
-
zaduha (otežano disanje)
-
iskašljavanje krvi
-
gubitak težine (mršavljenje)
-
vrućica koja traje duže od 1 tjedna
-
čimbenici rizika za tuberkulozu, kao što su izloženost tuberkulozi, zaraza HIV-om ili uzimanje kortikosteroida ili drugih lijekova koji potiskuju djelovanje imunološkog sustava
-
čimbenici rizika za infekciju HIV-om, kao što su visokorizične seksualne aktivnosti ili uporaba intravenskih droga
Kada posjetiti liječnika
Ljudi koji imaju znakove upozorenja trebali bi odmah posjetiti liječnika, osim ako je jedini znak upozorenja mršavljenje. Nekada, odgoda od tjedan ili nešto više dana nije štetna. Ljudi koji su možda nešto udisali trebali bi odmah posjetiti liječnika.
Osobe s akutnim kašljem, ali bez znakova upozorenja, mogu pričekati nekoliko dana da vide hoće li kašalj prestati ili oslabiti, osobito ako imaju začepljen nos i grlobolju, što upućuje da bi uzrok mogla biti GRI.
Osobe koje su imale kronični kašalj, ali bez znakova upozorenja, u nekom trenutku trebaju posjetiti liječnika, ali odgoda od tjedan ili nešto više dana vjerojatno neće biti štetna.
Što liječnik radi
Liječnici prvo postavljaju pitanja o simptomima i pacijentu uzimaju anamnezu (sve podatke o ranijim i sadašnjim zdravstvenim tegobama i bolestima, vrstama liječenja i lijekovima). Liječnici tada obavljaju fizikalni (tjelesni) pregled. Ono što otkrije anamneza i fizikalni pregled često upućuje na uzrok kašlja i nalaže odgovarajuće pretrage koje je potrebno obaviti (vidi tablicu Neki uzroci i značajke kašlja).
Neki očigledni nalazi od manje su koristi u postavljanju dijagnoze jer se mogu pojaviti kod nekoliko bolesti koje uzrokuju kašalj. Primjerice, je li ispljuvak (sputum) žut ili zelen ili gust ili rijedak, ne pomaže razlučiti bakterijsku infekciju od drugih mogućih uzroka. Piskanje (zviždanje) u plućima može se pojaviti kod bronhitisa, astme ili drugih bolesti. Uzrok kašlja koji dovodi do iskašljavanja krvi može biti bronhitis, tuberkuloza ili rak pluća.
Neki uzroci i značajke kašlja
|
Uzrok
|
Zajedničke značajke*
|
Pretrage
|
|---|
|
* Značajke uključuju simptome i rezultate liječničkog pregleda. Navedene značajke su tipične, ali nisu uvijek prisutne (izražene).
|
|
† Ovi su uzroci rijetki.
|
|
CT = kompjutorizirana tomografija.
|
|
Akutni (traje manje od 3 tjedna)
|
|---|
|
Pogoršanje kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB)
|
Piskanje (zviždanje) u plućima, zaduha i disanje kroz napućene usne
Kašalj često stvara ispljuvak (sputum)
Kod osoba koje već imaju KOPB
|
Obično samo pregled liječnika
|
|
Strano tijelo†
|
Kašalj koji počinje iznenada obično kod ljudi koji imaju poremećaj koji ometa prohodnost, gutanje ili oboje, ili kod djece
Nema simptoma infekcije gornjeg dišnog sustava
Kod ljudi koji se inače osjećaju zdravima
|
RTG snimak prsnog koša
Bronhoskopija
|
|
Zatajenje srca†
|
Zaduha koja se pogoršava dok pacijent leži na ravnome (bez visokog uzglavlja) ili koja se pojavljuje 1-2 sata nakon što zaspi
Obično zvukovi koji upućuju na tekućinu u plućima, čuju se kroz stetoskop
Obično oticanje (edemi) nogu
|
Rendgenski snimak prsnog koša
Ponekad krvni test za mjerenje tvari koja se naziva moždani natriuretski peptid (BNP) koja se proizvodi kada je srce opterećeno (napregnuto)
Ponekad ehokardiografija (ultrazvučni pregled srca)
|
|
Upala pluća
|
Vrućica, osjećaj bolesti, kašalj sa stvaranjem sputuma (produktivni kašalj) i zaduha
Iznenadna pojava oštre boli u prsima koja se pojačava pri dubokom udahu
Određeni nenormalni zvuk disanja, čujan kroz stetoskop
|
Rendgenski snimak prsnog koša
|
|
Postnazalni iscjedak (zbog alergije, virusa ili bakterija)
|
Glavobolja, grlobolja i začepljen nos s blijedom, natečenom sluznicom
Mučnina
Ponekad je iscjedak (sekret) vidljiv na stražnjoj stijenci grla
Često izbacivanje sekreta iz grla
|
Obično samo liječnički pregled
Ponekad koristite antihistaminike i dekongestive (lijekove za otčepljenje nosa) kako bi vidjeli hoće li simptomi nestati
|
|
Plućna embolija† (iznenadno začepljenje arterije u plućima, obično krvnim ugruškom)
|
Iznenadna pojava oštre boli u prsima koja se obično pojačava pri udahu
Zaduha
Ubrzan rad srca i ubrzano disanje
Često rizični čimbenici za plućnu emboliju, kao što su rak, nepokretnost (kao posljedica prikovanosti za krevet), krvni ugrušci u nogama, trudnoća, uporaba kontracepcijskih pilula (oralni kontraceptivi) ili drugih lijekova koji sadrže estrogen, nedavna operacija ili hospitalizacija, ili pozitivna obiteljska anamneza na plućnu emboliju
|
Specijalizirane pretrage za snimanje pluća, kao što su CT angiografija (CTA), ventilacijsko-perfuzijska (V/Q) scintigrafija ili plućna arteriografija
|
|
Infekcije gornjih dišnih putova, uključujući akutni bronhitis
|
Curenje iz nosa, začepljen nos s crvenom sluznicom (tkivo koje oblaže nos)
Grlobolja i osjećaj bolesti (slabost)
|
Obično samo pregled liječnika
|
|
Kronični (traje 3 tjedna ili duže)
|
|---|
|
Nadražaj dišnih putova koji ostaje nakon prolaska infekcije dišnih putova
|
Suhi, neproduktivni kašalj koji se javlja odmah nakon infekcije dišnog sustava
Nos nije začepljen i nema grlobolje
|
Ponekad samo pregled liječnika, ponekad rendgenska snimka pluća
|
|
Inhibitori konvertaze angiotenzina (angiotenzin-konvertirajućeg enzima = ACE)
|
Suhi, uporni kašalj
Primjena ACE inhibitora (kašalj se može razviti za nekoliko dana ili mjeseci od uvođenja lijeka)
|
Ukidanje ACE inhibitora da se utvrdi hoće li simptomi nestati
|
|
Aspiracija
|
Vlažni glasni kašalj nakon jela ili uzimanja tekućine, vidljivo otežano gutanje ili oboje
Kod ljudi koji su imali moždani udar ili neki drugi poremećaj koji uzrokuje poteškoće u komunikaciji (poput demencije), posebno među onima koji imaju kronični kašalj
|
Rendgenski snimak prsnog koša
Ponekad rendgensko snimanje akta gutanja (modificirana faringografija s barijevom kašom)
|
|
Astma (s promjenjivim kašljem ili varijantna)
|
Kašalj koji se javlja nakon raznih pokretača, kao što su izloženost peludi ili drugim alergenima, prehlada ili tjelesni napor
Moguće je piskanje u plućima i zaduha
|
Testovi za ispitivanje plućne funkcije
Ponekad koristite bronhodilatore (lijekove koji proširuju dišne putove), npr. salbutamol, da biste vidjeli hoće li simptomi nestati
|
|
Kronični bronhitis (kod pušača)
|
Produktivni kašalj većinu dana u mjesecu tijekom 3 mjeseca u godini kroz 2 uzastopne godine
Često iskašljavanje (čišćenje grla) i zaduha
Nos nije začepljen i nema grlobolje
|
Testovi za procjenu kako funkcioniraju pluća (testovi za ispitivanje plućne funkcije)
|
|
Gastroezofagealni refluks
|
Žareća bol u prsima (žgaravica) ili trbuhu (žličici) koja se pogoršava nakon uzimanja određene hrane, u naporu ili u ležećem položaju
Kiseli okus u ustima, osobito nakon buđenja
Promuklost
Piskanje (zviždanje) u plućima
Kašalj koji se javlja usred noći ili rano ujutro
Ponekad nema drugih simptoma osim kašlja
|
Ponekad samo liječnički pregled
Ponekad se koriste lijekovi koji potiskuju lučenje kiseline, kao što je blokator histamina-2 (H2) ili inhibitor protonske pumpe, kako bi se vidjelo hoće li simptomi nestati
Ponekad uvođenje fleksibilne cijevi s video-optičkim vlaknima u jednjak i želudac (endoskopija)
Ponekad postavljanje senzora u jednjak radi praćenja kiselosti (pH) tijekom 24 sata
|
|
Intersticijska bolest pluća
|
Postupna pojava zaduhe
Suhi kašalj
Izloženost određenim lijekovima na poslu
Ponekad pozitivna obiteljska anamneza na intersticijsku bolest pluća
|
Rendgenski snimak pluća
CT prsnog koša
|
|
Tumor pluća†
|
Kašalj, ponekad s iskašljavanjem krvi
Promjena kroničnog kašlja
Mršavljenje, vrućica i noćno znojenje
Povećani, tvrdi, bezbolni limfni čvorovi na vratu
|
Rendgenski snimak pluća
Često CT prsnog koša
Često bronhoskopija
|
|
Postnazalni iscjedak
|
Glavobolja, grlobolja i začepljeni nos s blijedom, natečenom sluznicom
Ponekad je iscjedak vidljiv na stražnjoj stijenci grla
|
Ponekad samo liječnički pregled
Ponekad koristite antihistaminike i dekongestive (lijekove za otčepljenje nosa) kako bi vidjeli hoće li simptomi nestati
Ponekad alergološko testiranje
|
|
Tuberkuloza ili gljivične infekcije†
|
Kašalj, ponekad s iskašljavanjem krvi
Mršavljenje, vrućica i noćno znojenje
Kontakt s oboljelim od tuberkuloze
Boravak u ili putovanje u područje gdje su tuberkuloza ili gljivične infekcije pluća česte
HIV infekcija ili čimbenici rizika za infekciju HIV-om
|
Rendgenski snimak pluća
Koži test i, ako je pozitivan, mikroskopski pregled i kultura sputuma
Ponekad CT prsnog koša
|
Testiranje
Potreba za testiranjem (pretragama) ovisi o tome što liječnici pronađu u anamnezi i pri fizikalnom pregledu, osobito o tome postoje li znakovi upozorenja.
Ako ljudi imaju bilo kakve znakove upozorenja, testovi obično uključuju:
Kožni testovi, rendgenski snimak pluća, a ponekad i kompjutorizirana tomografija (CT) prsnog koša, te pregled i kultura uzorka sputuma (ispljuvka) na tuberkulozu, kao i krvne pretrage za infekciju HIV-om također se rade ako su ljudi izgubili na tjelesnoj težini ili imaju faktore rizika za ove bolesti.
Ako nema znakova upozorenja, liječnici često mogu postaviti dijagnozu na temelju anamneze i fizikalnog pregleda te započeti liječenje bez obavljanja testova (dijagnostičkih pretraga). Kod nekih osoba fizikalni pregled ukazuje na dijagnozu, ali testovi se ipak rade kako bi se to potvrdilo (vidi tablicu Neki uzroci i značajke kašlja).
Ako pregled ne ukazuje na uzrok kašlja i nema znakova upozorenja, mnogi liječnici pokušavaju ljudima dati lijek za jedan od tri najčešća uzroka kašlja:
-
kombinaciju antihistaminika i dekongestiva ili sprej za nos koji sadrži kortikosteroid ili muskarinski antagonist (za postnazalni iscjedak)
-
inhibitor protonske pumpe ili blokator histamina-2 (H2 blokator) (za gastroezofagealnu refluksnu bolest, tj. GERB)
-
inhalacijski beta-2-agonist (bronhodilatator za astmu)
Ako ovi lijekovi ublaže kašalj, daljnje dijagnostičke pretrage obično su nepotrebne. Ako se kašalj ne ublaži, liječnici obično rade testove slijedećim redoslijedom dok test ne ukaže na dijagnozu:
-
rendgenski (RTG) snimak pluća
-
testove za ispitivanje plućne funkcije kako bi se dokazala ili isključila astma
-
CT sinusa kako bi se dokazala ili isključila bolest sinusa
-
postavljaju senzor za registriranje kiselosti u jednjak kako bi se dokazala ili isključila gastroezofagealna refluksna bolest (GERB)
Ako pacijenti imaju kronični kašalj, liječnici obično rade rendgenski snimak pluća. Ako pacijent kašlje i iskašljava krv, liječnici obično šalju uzorak sputuma (ispljuvka) u mikrobiološki laboratorij. Ondje, tehničari pokušavaju uzgojiti bakterije u uzorku (kultura sputuma) i pod mikroskopom provjeravaju ima li u uzorku stanica raka (citologija). Često, ako liječnici posumnjaju na rak pluća (npr. kod sredovječnih ili starijih dugogodišnjih pušača koji su smršavili ili imaju druge opće simptome), rade i CT prsnog koša, a ponekad i bronhoskopiju.
Liječenje
Najbolji način liječenja kašlja je liječenje temeljnog poremećaja. Na primjer, antibiotici se mogu koristiti za upalu pluća, a lijekovi u obliku spreja za inhalaciju koji proširuju dišne putove (bronhodilatatori) ili kortikosteroidi mogu se koristiti za KOPB ili astmu. Općenito, budući da kašalj igra važnu ulogu u izbacivanju sputuma i čišćenju dišnih putova, kašalj se ne smije suzbijati. Međutim, ako je kašalj jak, remeti spavanje ili ima određene uzroke, može se pokušati s raznim tretmanima.
Postoje dva osnovna pristupa ljudima koji kašlju:
-
sredstva za suzbijanje kašlja (antitusična terapija; antitusici), koja smanjuju nagon na kašalj
-
sredstva koja olakšavaju izbacivanje sputuma (ekspektoransi), tako što razrjeđuju sluz koja zatvara dišne putove do pluća i olakšavaju iskašljavanje sluzi (ali nedostaju dokazi o učinkovitosti)
Sredstva za suzbijanje kašlja
U sredstva za suzbijanje kašlja (antitusike) spadaju:
Svi opioidi suzbijaju kašalj jer smanjuju osjetljivost centra za kašalj u mozgu. Kodein je opioid koji se najčešće koristi protiv kašlja. Kodein i drugi opijati za suzbijanje kašlja mogu izazvati mučninu, povraćanje i zatvor (opstipaciju), a mogu dovesti i do ovisnosti. Oni također mogu izazvati pospanost, osobito kada osoba uzima druge lijekove koji smanjuju koncentraciju (npr. alkohol, sedative, sredstva za spavanje, antidepresive ili neke antihistaminike). Dakle, opioidi nisu uvijek sigurni, a liječnici ih obično čuvaju za posebne situacije, kao što je kašalj koji traje unatoč drugim tretmanima i koji ometa spavanje.
Dekstrometorfan je srodan kodeinu, ali tehnički nije opioid. On također utišava centar za kašalj u mozgu. Dekstrometorfan je aktivni sastojak brojnih lijekova u slobodnoj prodaji (bezreceptnih) i lijekova protiv kašlja koji se propisuju na recept. Ne izaziva ovisnost i, ako se pravilno koristi, uzrokuje neznatnu pospanost. Međutim, česte su zloporabe, posebno od adolescenata, jer u visokim dozama izaziva euforiju. Predoziranje izaziva halucinacije, uznemirenost, a ponekad i komu. Predoziranje je posebno opasno za ljude koji uzimaju lijekove za depresiju zvane inhibitori ponovne pohrane serotonina.
Benzonatat je lokalni anestetik koji se uzima na usta (oralno). Slabi osjetljivost receptora u plućima koji reagiraju na istezanje i time pluća čini manje osjetljivima na nadražaj koji izaziva kašalj.
Određeni ljudi, posebno oni koji iskašljavaju veliku količinu sputuma, trebali bi ograničiti uzimanje lijekova koji suzbijaju kašalj.
Ekspektoransi
Neki liječnici preporučuju ekspektoranse (koji se ponekad nazivaju i mukoliticima) kako bi se olakšalo izbacivanje sluzi tako što će se bronhalni sekret razrijediti i lakše iskašljati. Ekspektoransi ne suzbijaju kašalj, a nema čvrstih dokaza o učinkovitosti ovih lijekova. Najčešće korišteni ekspektoransi su lijekovi koji se prodaju bez recepta, a sadrže gvaifenezin.
Kod ljudi s cističnom fibrozom, dornaza alfa (inhalacijska rekombinantna ljudska deoksiribonukleaza I) može se koristiti za razrjeđivanje gnojne sluzi koja nastaje kod kroničnih infekcija dišnih putova. Čini se da ovaj lijek nema učinka kod ljudi koji imaju kronični bronhitis.
Također, udisanje (inhaliranje) fiziološke otopine ili udisanje acetilcisteina (do nekoliko dana) ponekad pomaže razrijediti pretjerano gustu sluz.
Ostali lijekovi
Antihistaminici, koji isušuju sluznicu dišnih putova, imaju malu ili nikakvu vrijednost u liječenju kašlja, osim kada je uzrok kašlja alergija koja zahvaća nos, grlo i dušnik. Kada je kašalj posljedica drugih uzroka, npr. bronhitisa, isušivanje sluznice dišnih putova zbog djelovanja antihistaminika može biti štetno, jer respiratorni sekreti postaju gušći pa je iskašljavanje otežano.
Dekongestivi (npr. fenilefrin) koji odčepljuju začepljen nos korisni su samo za ublažavanje kašlja koji je posljedica postnazalnog iscjetka.
Ostali tretmani
Smatra se da inhalacija pare (npr. pomoću isparivača) smanjuje kašalj. Ostale lokalne terapije, kao što su kapi protiv kašlja, također su popularne, ali nema uvjerljivih dokaza da su te terapije i učinkovite.
Zapamtite
-
Kašalj je većinom posljedica manje infekcije dišnih puteva (respiratorne infekcije) ili cijeđenja sekreta iz nosa niz ždrijelo (postnazalnog iscjetka).
-
Znakovi upozorenja kod osoba koje kašlju su zaduha, iskašljavanje krvi, mršavljenje, vrućica koja traje dulje od 1 tjedna i čimbenici rizika za infekciju HIV-om ili tuberkulozu.
-
Liječnici obično mogu postaviti dijagnozu na temelju anamneze i fizikalnog (tjelesnog) pregleda.
-
Lijekove (sredstva za suzbijanje kašlja i za iskašljavanje, tzv. ekspektoranse) treba koristiti za liječenje kašlja samo kad je to zaista potrebno—npr. sredstvo za suzbijanje kašlja (antitusik) uzima se samo kad je kašalj jak ili kada to preporuči liječnik.