Bakterijemija

Autor: Paul M. Maggio, MD, MBA
Urednici sekcije: prof. dr. sc. Adriana Vince, dr. med. i dr. sc. Neven Papić, dr. med.
Prijevod: Nina Vrsaljko, dr. med.

Bakterijemija je prisutnost bakterija u krvotoku.

  • Bakterijemija može biti rezultat uobičajenih aktivnosti (poput snažnog četkanja zuba), stomatoloških ili medicinskih zahvata ili infekcija (kao što je upala pluća ili infekcija mokraćnih puteva).

  • Ugrađen umjetni zglob ili srčani srčani zalistak ili abnormalnost srčanog zaliska povećavaju rizik od perzistiranja bakterijemije i nastajnja komplikacija.

  • Bakterijemija obično ne uzrokuje simptome, ali ponekad se bakterije nakupljaju u određenim tkivima ili organima i uzrokuju ozbiljne infekcije.

  • Ljudima s visokim rizikom od komplikacija bakterijemije daju se antibiotici prije određenih stomatoloških i medicinskih zahvata.

(Vidi također Uvod u bakterijemiju, sepsu i septički šok i Okultna bakterijemija.)

Bakterijemija najčešće, osobito ako se dogodi tijekom uobičajenih aktivnosti, ne uzrokuje infekcije jer su bakterije tipično prisutne samo u malom broju i imunološki sustav ih brzo uklanja iz krvotoka. Međutim, ako su bakterije prisutne dovoljno dugo i u dovoljno velikom broju, osobito kod osoba koje imaju oslabljeni imunološki sustav, bakterijemija može dovesti do drugih infekcija i ponekad izazvati ozbiljan odgovor na tijelo koji se zove sepsa.

Bakterije koje imunološki sustav ne ukloni mogu se akumulirati na različitim mjestima u cijelom tijelu, uzrokujući lokalizirane infekcije, kao naprimjer u:

U bakterijemiji bakterije imaju tendenciju da se sakupljaju na određenim tjelesnim strukturama, kao što su abnormalni srčani zalisci. Bakterije se najčešće skupljaju na bilo kojem umjetnom materijalu koji se nalazi u tijelu, kao što su intravenski kateteri i umjetni (protetski) zglobovi i srčani zalisci. Takve nakupine (kolonije) bakterija mogu ostati vezane na ta mjesta i kontinuirano ili povremeno oslobađati bakterije u krvotok.

Uzroci

Bakterijemija se može pojaviti tijekom

  • Određenih svakodnevnih aktivnosti

  • Dentalnih ili medicinskih zahvata

  • Određenih bakterijskih infekcija

  • Ubrizgavanje droga

Svakodnevne aktivnosti ponekad uzrokuju bakterijemiju kod zdravih ljudi. Na primjer, snažno četkanje zubi može uzrokovati bakterijemiju jer se bakterije koje žive na desni oko zuba utisnu u krvotok. Bakterije također mogu ući u krvotok iz crijeva tijekom probave. Bakteremija koja se javlja tijekom svakodnevnih aktivnosti rijetko dovodi do infekcija.

Dentalni ili medicinski zahvati mogu dovesti do bakterijemije. Tijekom stomatoloških zahvata (kao što je čišćenje zuba), bakterije koje žive na desni mogu ući u krvotok. Bakteremija se također može pojaviti kada se kateteri umetnu u mjehur ili se ubace u probavni ili urinarni trakt. Bakterije mogu biti prisutne u području gdje je umetnut kateter (kao što je mjehur ili crijevo). Dakle, iako se koriste sterilne tehnike, ovi medicinski postupci mogu premjestiti bakterije u krvotok. Kirurško liječenje inficiranih rana, apscesa (nakupina gnoja) i dekubitusa mogu izbaciti bakterije iz zaraženog mjesta, uzrokujući bakteremiju.

U nekim bakterijskim infekcijama, kao što su upala pluća i apscesi kože, bakterije mogu povremeno ući u krvotok, uzrokujući bakterijemiju. Mnoge uobičajene bakterijske infekcije u djetinjstvu uzrokuju bakterijemiju.

Ubrizgavanje droga može uzrokovati bakterijemiju jer su igle koje se koriste obično kontaminirane bakterijama, a ljudi često ne čiste ispravno kožu.

Simptomi

Obično je bakterijemija koja je rezultat svakodnevnih događaja, kao što su stomatološki zahvati, privremena i ne uzrokuje nikakve simptome. Bakterijemija koja proizlazi iz drugih stanja može uzrokovati povišenu tjelesnu temperaturu. Ako osobe s bakterijemijom imaju povišenu temperaturu, ubrzane otkucaje srca, zimice i tresavice, niski krvni tlak, gastrointestinalne simptome (kao što su bol u trbuhu, mučnina, povraćanje i proljev), ubrzano disanje i / ili postaju zbunjeni, vjerojatno imaju sepsu ili septički šok.

Dijagnoza

  • Hemokultura

Ukoliko se sumnja na bakterijemiju, sepsu ili septički šok, najčešće se uzima uzorak krvi iz kojeg se u laboratoriju pokušavaju kultivirati i identificirati bakterije(hemokultura) Ako je potrebno, liječnici mogu pokušati kultivirati bakterije iz drugih uzoraka (kao što su urin ili sputum).

Prevencija

Osobe koje su izložene visokom riziku od komplikacija zbog bakterijemije (kao što su one koje imaju umjetne srčane zaliske ili abnormalnosti određenih srčanih zalistaka) često dobivaju antibiotike prije postupaka koji mogu uzrokovati bakterijemiju:

  • dentalni zahvati

  • Kirurško liječenje inficiranih rana

Antibiotici pomažu u sprječavanju bakterijemije, a time razvoj infekcija i sepse.

Liječenje

  • Antibiotici

Ako se razvije infekcija ili sepsa, liječi se antibioticima.

Liječnici uklanjaju izvore bakterija (poput katetera).