Urednik sekcije: Ivan Bekavac, dr. med.
Prijevod: Maja Batinica, dr. med.
Traumatski pneumotoraks nastaje kada se zrak nakuplja između stijenke prsnog koša i pluća uslijed ozljede. To uzrokuje djelomični ili potpuni kolaps pluća.
-
Ljudi imaju bol u prsištu i ponekad osjećaju kratkoću daha, odnosno nedostatak zraka.
-
Obično se radi rendgenski snimak prsnog koša.
-
Obično se cijev (torakostomska cijev) umetne u prsište kako bi se uklonio zrak i omogućilo plućima da se ponovno napuhnu.
(Vidi također Uvod u ozljede prsnog koša.)
Pneumotoraks može nastati kada tupa sila (kao što je sudar motornog vozila ili pad) ili probojna ozljeda (kao što je ubod ili rana od metka) ozlijedi pluća i / ili dišne putove. Oštećenje dopušta zraku da izađe iz pluća i nakuplja se između pluća i stijenke prsnog koša. Zrak iz pneumotoraksa može također prodrijeti u kožu prsišta ili vrata. Mnogo ljudi također ima krv u pleuralnom prostoru (hemopneumotoraks).
Pneumotoraks oba pluća je vrlo opasan. Međutim, najčešće je zahvaćeno samo jedno plućno krilo. Pneumotoraks koji pogađa samo jedno pluće rijetko je opasan ako ljudi nemaju kronični poremećaj pluća (kao što je astma ili kronična opstruktivna plućna bolest ili ako je pneumotoraks tenzijski pneumotoraks ili otvoreni pneumotoraks (pneumotoraks povezan s otvorenom ranom u stijenci prsnog koša).
Simptomi
Ljudi imaju bol u prsištu. Većina bolova je posljedica ozljede koja je uzrokovala pneumotoraks. Mogu osjećati kratak dah ili brzo disati i osjećati ubrzan rad srca, osobito ako je količina zraka velika.
Ako se zrak nakuplja ispod kože, osjeća se pucketanje i stvara pucketavi zvuk kada se dodirne.
Dijagnoza
Liječnici obično dijagnosticiraju pneumotoraks na temelju rendgenske snimke prsnog koša. Ponekad se pneumotoraksa dijagnosticira kada se napravi CT ili ultrasonografija kako bi se dijagnosticirale druge ozljede prsnog koša ili trbuha.
Liječenje
Cilj liječenja je ukloniti zrak iz pleuralnog prostora i omogućiti plućima da se ponovo napuhnu. Obično se cjevčica (torakostomija ili prsna cijev— vidi: Postavljanje torakalnog drena) umetne u prsište između dva rebra. Cijev je pričvršćena na uređaj za usisavanje kako bi se uklonio zrak i omogućilo plućima da se ponovo napuhnu. Za ovaj postupak dostatna je samo lokalna anestezija.
Međutim, ako je količina zraka mala i ne uzrokuje nikakve simptome, liječnici uopće ne trebaju uklanjati zrak jer se mali pneumotoraks često sam povuče. Ili liječnici mogu umetnuti mali kateter (dren) kako bi odstranili zrak. Bez obzira na liječenje, liječnici obično drže osobu u bolnici na promatranju kako bi se uvjerili da se pneumotoraks ne pogoršava.