Nekancerozne (benige) tvorbe jajnika uključuju ciste (uglavnom funkcionalne ciste) i tumore.
-
Većina nekanceroznih cista i tumora ne uzrokuje nikakve simptome, ali neki uzrokuju bol ili osjećaj težine u zdjelici.
-
Liječnici mogu otkriti izrasline tijekom ginekološkog pregleda, a zatim pomoću ultrazvuka potvrditi dijagnozu.
-
Neke ciste same nestaju.
-
Ciste ili tumori mogu biti uklonjeni kroz jedan ili više malih rezova ili jedan veliki rez na trbuhu, a ponekad i zahvaćeni jajnici moraju biti uklonjeni.
Ciste jajnika su vrećice ispunjene tekućinom koje se formiraju u ili na jajniku. Takve su ciste relativno česte. Većina je nekancerozna (benigna) i sama nestaje. Kancerozne ciste češće se javljaju kod žena starijih od 40 godina.
Funkcionalne ciste
Funkcionalne ciste se formiraju iz šupljina ispunjenih tekućinom (folikula) u jajnicima. Svaki folikul sadrži jednu jajnu stanicu. Obično, tijekom svakog menstrualnog ciklusa, jedan folikul oslobađa jednu jajnu stanicu, a folikul nestaje nakon što se ona oslobodi. Međutim, ako se jajna stanica ne oslobodi, folikul se može nastaviti povećavati, tvoreći veću cistu.
Oko trećine žena koje imaju menstruaciju, imaju ciste. Funkcionalne ciste se rijetko javljaju nakon menopauze.
Postoje dvije vrste funkcionalnih cista:
Folikularne ciste: Ove ciste oblikuju kako se jajna stanica razvija u folikulu.
Ciste žutog tijela: Ove ciste se razvijaju iz strukture koja nastaje nakon što folikul pukne i oslobodi jajnu stanicu. Ova struktura se naziva žuto tijelo. Ciste žutog tijela mogu krvariti, uzrokujući izbočenje jajnika, ili mogu puknuti. Ako cista pukne, tekućina izlazi u prostor abdomena (trbušne šupljine) i može izazvati jake bolove.
Većina funkcionalnih cista je manja od oko 1,5 cm u promjeru. Rijetko su velike 5 cm ili više.
Funkcionalne ciste obično nestaju same nakon nekoliko dana ili tjedana.
Benigni tumori
Nekancerozni (benigni) tumori jajnika obično rastu sporo i rijetko postaju kancerogeni. Najčešće su sljedeći:
Benigni cistični teratomi (dermoidne ciste): Ti se tumori obično razvijaju iz sva tri sloja tkiva u embriju (koji se nazivaju slojevi zametnih stanica). Svi organi se formiraju iz tih tkiva. Prema tome, teratomi mogu sadržavati tkiva iz drugih struktura, kao što su živčana, žljezdana i kožna tkiva.
Fibromi: Ovi tumori su čvrste mase sastavljene od vezivnog tkiva (tkivo koje drži strukture zajedno). Fibromi rastu sporo i obično su manji od oko 7 cm u promjeru. Obično se javljaju samo na jednoj strani.
Cistadenomi: Te ciste punjene tekućinom razvijaju se s površine jajnika i sadrže tkivo iz žlijezda u jajnicima.
Simptomi
Većina funkcionalnih cista i nekanceroznih tumora jajnika ne uzrokuju nikakve simptome. Povremeno se javlja bol u zdjelici ili bol tijekom spolnog odnosa.
Neke ciste proizvode hormone koji utječu na menstruacije. Kao rezultat, krvarenja mogu biti nepravilna ili obilnija nego obično. Može se pojaviti točkasto krvarenje između menstruacija. Kod žena u postmenopauzi takve ciste mogu uzrokovati vaginalno krvarenje.
Ako ciste žutog tijela krvare, mogu uzrokovati bol ili osjetljivost u području zdjelice.
Povremeno, iznenadna, jaka bol u trbuhu nastaje zbog toga što velika cista ili masa uzrokuje torziju jajnika (torzija adneksa).
Akumulacija tekućine u abdomenu (ascites) može se pojaviti s fibromima i rakom jajnika. Ascites može uzrokovati osjećaj pritiska ili težine u trbuhu.
Dijagnoza
Ginekološki pregled
Ultrazvuk
Liječnici ponekad otkriju ciste ili tumore tijekom rutinskog ginekološkog pregleda. Ponekad liječnici sumnjaju na njih temeljem simptoma. Često, otkrije ih se kada se radi neka od slikovnih pretraga (kao što je ultrazvuk) iz nekih drugih razloga.
Kada treba potvrditi dijagnozu radi se ultrazvuk koristeći sondu koja se uvodi u rodnicu (transvaginalni ultrazvuk).
Radi se test na trudnoću kako bi se isključila trudnoća, uključujući i trudnoću izvan maternice (ektopična trudnoća).
Ako slikovne pretrage sugeriraju da bi tvorba mogla biti kancerogena, liječnici ju uklanjaju i pregledavaju pod mikroskopom. Za pregled jajnika i uklanjanje tumora može se koristiti laparoskop, umetnut kroz mali rez ispod pupka.
Liječnici također mogu ordinirati krvne pretrage kako bi provjerili prisutnost tvari koje se nazivaju tumorski markeri, koji se mogu pojaviti u krvi ili se mogu povećati kada su prisutni neki karcinomi. Ovi testovi mogu pomoći u potvrđivanju ili isključivanju raka.
Liječenje
Ako su ciste jajnika manje od oko 5 cm u promjeru, obično nestaju bez liječenja. Za provjeru se radi ultrazvuk, periodički.
Ako je cista veća od 5 cm i ne nestaje, potrebno ju je ukloniti. Ako se ne može isključiti rak, jajnik se uklanja. Ako je cista kancerogena, ciste i zahvaćeni jajnik i jajovod se uklanjaju.
Benigni tumori, poput fibroma i cistadenoma, zahtijevaju liječenje.
Ako je moguće, cista ili tumor se uklanjaju pomoću jednog od sljedećih postupaka:
Laparoskopija
Laparotomija
Laparoskopija zahtijeva jedan ili više malih rezova na trbuhu. Radi se u bolnici i obično zahtijeva opću anesteziju. Međutim, žene možda neće morati ostati u bolnici više od jednog dana.
Laparotomija je slična, ali zahtijeva veći rez i noćenje u bolnici.
Koji se postupak koristi ovisi o tome kolika je tvorba i jesu li zahvaćeni drugi organi.
Ako je tehnički izvedivo, liječnici imaju za cilj sačuvati jajnike uklanjanjem samo ciste (cistektomija).
Uklanjanje zahvaćenog jajnika (ooforektomija) potrebno je kod sljedećih:
Fibromi ili drugi solidni tumori ako se tumor ne može ukloniti cistektomijom
Cistadenomi
Cistični teratomi veći od 10 cm
Ciste koje se ne mogu kirurški odvojiti od jajnika
Većina cista koje se javljaju u postmenopauzalnih žena i koje su veće od 5 cm