Kontrastna sredstva u radiologiji

Autor: Mehmet Kocak, MD
Urednik sekcije: Ivan Bekavac, dr. med.
Prijevod: Mia Šalamon Janečić, dr. med.

Tijekom slikovnih pretraga mogu se koristiti kontrastna sredstva za razlikovanje jednog tkiva ili strukture od okoline ili za prikazivanje više detalja.

Kontrastna sredstva uključuju

  • Radiopacificirajuća kontrastna sredstva (ponekad netočno nazvani boje): Tvari koje se mogu vidjeti na rendgenu

  • Paramagnetska kontrastna sredstva: Tvari koje se koriste u magnetskoj rezonanciji (MR)

Kontrastna sredstva u klasičnoj radiologiji

Kontrastno sredstvo apsorbira rendgenske zrake i tako se prikazuje bijelo na rendgenu. Obično se koristi za prikazivanje:

  • Krvnih žila

  • Unutrašnjosti gastrointestinalnog, bilijarnog ili urinarnog trakta

  • Protoka krvi u organima

Obično se kontrastno sredstvo ubrizga u venu (intravenski kontrast), arteriju (angiografija), proguta se (oralni kontrast), primjeni se u anus (rektalni kontrast) ili se ubrizga iglom u zglob.

Vrsta kontrastnog sredstva koje se koristi ovisi o vrsti pretrage i dijelu tijela koje se procjenjuje:

  • Za krvne žile: Obično kontrastna sredstva koja sadrže jod (jodirana kontrastna sredstva)

  • Za gastrointestinalni trakt: kontrastna sredstava koja sadrže barij ili jod (gastrografin)

Prije pretrage sa kontrastnim sredstvom, osobu se može tražiti da ne jede nekoliko sati prije i da ne pije 1 sat prije. Nakon pretrage se preporučuje piti više tekućine ostatak dana.

Kada se ubrizga neko kontrastno sredstvo osoba može osjetiti osjećaj topline kroz cijelo tijelo. Druga kontrastna sredstva mogu izazvati osjećaj hladnoće na mjestu ubrizgavanja. Kontrastna sredstva koja se uzimaju u usta mogu imati neugodan okus.

Nuspojave kontrastnih sredstava

Općenito, kontrastna sredstva su vrlo sigurna, osobito ona koja se daju oralno ili na rektum.

Nuspojave intravenskih jodnih kontrastnih sredstava se javljaju u nekih ljudi. One uključuju

  • Alergijski tip reakcije

  • Oštećenje bubrega, osobito kada osoba ima već postojeći problem s bubrezima ili kada se koristi velika količina kontrasta

Alergijske reakcije na kontrastno sredstvo

Alergijske reakcije na kontrast razlikuju se po težini:

  • Blage, kao što su mučnina, crvenilo ili svrbež

  • Umjerene, kao što su osip, povraćanje ili zimica

  • Teške ili životno ugrožavajuće (anafilaktičke), kao što su oticanje grla koje otežava disanje, produljen i otežan ekspirij, nizak arterijski tlak ili abnormalnosti srčanog ritma

Kod prvog znaka reakcije, kontrastno sredstvo se zaustavlja. Blage ili umjerene reakcije liječe se antihistaminikom difenhidraminom, koji se daje intravenski. Teške reakcije mogu se liječiti kisikom, tekućinama koje se daju intravenozno, adrenalinom ili drugim lijekovima, ovisno o vrsti reakcije.

Alergijske reakcije na kontrast najvjerojatnije će se pojaviti kod osoba koji imaju jedno od navedenog:

  • Druge alergije

  • Astmu

  • Prethodne alergijske reakcije nakon upotrebe kontrastnog sredstva

Ako je osoba imala nekoliko teških reakcija na kontrastno sredstvo na bazi joda trebalo bi koristiti slikovnu pretragu koja ne zahtijeva to kontrastno sredstvo. Ako se mora upotrijebiti jodno kontrastno sredstvo, lijekovi (difenhidramin i kortikosteroid) mogu se dati prije pretrage kako bi se spriječila reakcija. Osobe koje su prethodno imale reakciju na kontrastno sredstvo trebaju obavijestiti svog liječnika prije nego što se radi slikovna pretraga.

Oštećenje bubrega

Oštećenje bubrega (kontrastom inducirana nefropatija) uzrokovano upotrebom jodnog kontrastnog sredstva može se javiti u osoba koje imaju određena stanja:

  • Poremećaj funkcije bubrega

  • Dehidracija

  • Dob iznad 70 godina

  • Dijabetes

  • Srčano zatajenje

  • Visoki krvni tlak (hipertenzija)

  • Multipli mijelom

  • Upotreba lijekova koji mogu oštetiti bubrege

Kod više od 99% ljudi oštećenje bubrega ne uzrokuje simptome i nestaje unutar tjedan dana. Manje od 1% ima trajno oštećenje i samo nekolicina njih zahtjeva dijalizu.

Ako se pretrage koje zahtijevaju kontrastna sredstva moraju koristiti kod osoba s rizikom od oštećenja bubrega, daje se tekućina intravenski prije i nakon sredstva. Ako je moguće, koristi se mala doza kontrastnog sredstva. Osobama koje imaju oštećenje bubrežne funkcije dulje vrijeme može se dati acetilcistein dan prije i na dan kada se daje kontrastno sredstvo.

Paramagnetska kontrastna sredstva

Paramagnetska kontrastna sredstva mijenjaju magnetska svojstva čestica na način da povećavaju kontrast između različitih tkiva, čineći MR slike jasnijima. Ova sredstva obično sadrže gadolinij.

Nuspojave paramagnetskih kontrastnih sredstava

Obično se ne javljaju nuspojave. Međutim, u nekih osoba koje imaju tešku bolest bubrega ili su na dijalizi, ta sredstva mogu uzrokovati životno-ugoržavajući poremećaj koji se naziva

  • Nefrogena sistemska fibroza

Kod nefrogene sistemske fibroze, koža, vezivno tkivo i organi odebljaju. Na koži se mogu razviti crvene ili tamne mrlje. Koža se može osjećati zategnuto, kretanje je otežano i ograničeno, a može doći i do disfunkcije organa. Ovaj poremećaj je sada vrlo rijedak jer liječnici koriste paramagnetska kontrastna sredstva na bazi gadolinija u osoba s problemima s bubrezima samo kada je to neophodno, a koriste najnižu moguću dozu i najsigurnije sredstvo. Liječnici također razmatraju korištenje drugih slikovnih pretraga kod osoba s teškim bubrežnim problemima.