Kontuzije mozga su ozljede, obično uzrokovane izravnim, jakim udarcem u glavu. Laceracije mozga su razderotine u moždanom tkivu, uzrokovane stranim predmetom ili potisnutim koštanim fragmentom iz područja prijeloma lubanje.
-
Prometne nezgode i udarci u glavu su uobičajeni uzroci kontuzija i laceracija moždanog tkiva.
-
Razvijaju se simptomi blage ili teške ozljede glave.
-
Učini se kompjutorizirana tomografija.
-
Osoba je na promatranju u bolnici, a ponekad je potrebno i operativno liječenje.
Moždane kontuzije i laceracije uzrokuju strukturno oštećenje mozga i stoga su ozbiljnije stanje od potresa mozga.
Kontuzije mogu biti uzrokovane iznenadnim brzim pomicanjem (ubrzanjem) mozga unutar lubanje nakon trešnje - koje se može postići silovitim udarcem u glavu - ili iznenadnim zaustavljanjem (usporavanjem) koje se događa kada glava u pokretu udari u nepokretni predmet (kao kada osoba udari glavom u komandnu ploču ili upravljač prilikom prometne nesreće). Mozak može biti oštećen na strani udarca ili na strani suprotnoj od udarca. Kontuzije se mogu povećavati u satima i danima nakon ozljede, uzrokujući pogoršanje funkcije mozga.
Moždane laceracije nastaju kada predmet ili dio kosti prodre u lubanju (uzrokujući prijelom lubanje) i trganje moždanoga tkiva.
Kontuzije i laceracije mogu uzrokovati krvarenje ili oticanje mozga.
Kontuzije i razderotine mogu biti vrlo male, uzrokujući samo minimalno oštećenje mozga, sa samo nekoliko simptoma ili sa simptomima blaže ozljede glave. Međutim, ako su ozljede velike ili ako je oticanje ili krvarenje značajno, pacijenti mogu imati simptome teške ozljede glave. Npr. ljudi su često kratkotrajno u bez svijesti (nekoliko minuta ili manje) ili duže. Kada su budni, pacijenti su često pospani, zbunjeni, nemirni ili uznemireni. Također može doći do povraćanja, epileptičkih napadaja ili poremećaja ravnoteže ili koordinacije. Sposobnost razmišljanja, kontrole emocija, kretanja, osjećanja, govora, gledanja, slušanja, mirisa i pamćenja mogu biti narušeni. Ozbiljnija ozljeda uzrokuje oticanje mozga, što dalje oštećuje moždano tkivo. Može doći do hernijacije mozga što nekada dovodi do kome.
Liječnici koriste kompjutoriziranu tomografiju (CT) kako bi dijagnosticirali kontuziju ili laceraciju.
Ako su krvarenje i oteklina mozga blaži, pacijenti se hospitaliziraju i promatraju, obično do tjedan dana.
Ako je krvarenje ozbiljno, liječnici ih tretiraju kao da imaju teške ozljede glave. Često se bolesnici primaju u jedinicu intenzivnog liječenja. Liječnici održavaju krvni tlak te razinu kisika i ugljičnog dioksida u krvi na poželjnim razinama. Kako bi pomogli pacijentima prilikom disanja, liječnici im mogu dodavati kisik preko maske ili postaviti cijev za disanje kroz usta u dušnik i postaviti ih na mehaničku ventilaciju.
Bol se tretira prema potrebi. Ljudi će možda morati biti sedirani jer previše mišićne aktivnosti može povećati intrakranijski tlak i dalje utjecati na funkcioniranje mozga. Temperatura se snižava prema potrebi. Ako se pojave epileptički napadi, apliciraju se antikonvulzivi.
Da bi izmjerili intrakranijski tlak, liječnici mogu ugraditi uređaj unutar lubanje ili umetnuti kateter u jednu od komora (ventrikula) unutar mozga.
Ako krvarenje dovodi do hernijacije, krv bi trebala biti kirurški uklonjena kako bi se spriječila kompresija mozga. Međutim, ako uklanjanje krvi uključuje i uklanjanje dijela moždanog tkiva, tada u konačnici može doći i do oštećenja moždane funkcije.