Gušenje

Autor: Amy H. Kaji, MD, PhD
Urednik sekcije: Ivan Bekavac, dr. med.
Prijevod: Andrija Miculinić, dr. med.
Gušenje

Manevri za pomoć kod gušenja često spašavaju život. Odrasle osobe najčešće se guše zbog komada hrane, poput velikog komada mesa. Djeca nemaju dobro razvijene reflekse gutanja i mogu se gušiti ako im se daju male, zaobljene namirnice kao što su kikiriki ili tvrdi bomboni. Djeca, posebno tapkavci, također se mogu gušiti balonima, igračkama, kovanicama, drugim nejestivim predmetima koje stavljaju u usta, i hranom (osobito zaobljenom, glatkom hranom, kao što su hrenovke, okrugli slatkiši, orašasti plodovi, grah i grožđe).

Kašalj može biti prvi simptom i često je toliko ozbiljan da osoba ne može tražiti pomoć. Osoba se može hvatati objema rukama za vrat u području grla. Disanje i govor mogu postati slabi ili prestati. Mogu se čuti visoki tonovi ili dahtanje, a osoba može poplaviti, imati epileptički napadaj ili se onesvijestiti.

Pružanje prve pomoći

Liječenje osobe koja se guši ima prednost pred pozivom hitne medicinske pomoći.

Izvođenje trbušnih potisaka (Heimlichov hvat)

Spasilac stoji iza osobe i obuhvaća trbuh osobe rukama. Jednom rukom spasilac formira šaku i obuhvati drugom rukom šaku. Spasilac stavlja ruke na pola puta između prsne kosti i pupka i povlači ruke prema unutra i gore.

Jaki kašalj često izbacuje predmet iz dišnih putova.

  • Osobi s jakim kašljem treba dopustiti da nastavi kašljati.

  • Osoba koja može normalno govoriti obično i dalje ima jak kašalj.

Ako osoba koja se guši ne može kašljati, spasilac bi trebao isporučiti trbušne potiske (Heimlichov hvat), koji povećavaju tlak u trbuhu i prsima i pomažu izbaciti predmet.

Ako je osoba pri svijesti, spasilac se približava s leđa, koristeći ruke da obuhvati trbuh osobe. Spasilac formira šaku. Palac bi trebao biti unutar šake, a palčana strana šake treba bi biti usmjerena prema unutra. Spasilac stavlja šaku između prsne kosti i pupka prema osobi. Druga je ruka čvrsto položena oko šake. Ruke se zatim snažno povlače prema unutra i prema gore, 5 puta uzastopce. Spasilac bi trebao kleknuti i koristiti manje sile ako se radi o djetetu mlađem od 5 godina ili s manje od 45 kilograma. Niz potisaka treba ponavljati sve dok se predmet ne izbaci. Ako osoba izgubi svijest, spasilac bi trebao prekinuti potiske.

Ako osoba izgubi svijest, spasilac provjerava usta i grlo tragajući za bilo kakvim vidljivim predmetima koji mogu zatvarati dišni put i, ako ih ima, ukloniti ih. Ako osoba ne počne disati, jezik možda zatvara dišni put. Spasilac lagano naginje glavu osobe i podiže bradu, pomiče jezik i otvara dišni put. Ako osoba ne diše, može se primijeniti disanje usta-na-usta. Neuspjeh odizanja prsnog koša ukazuje na to da je dišni put još uvijek zatvoren ( vidi: Pružanje prve pomoći).

Dojenčetu se ne primijenjuju trbušni potisci. Umjesto toga, dijete se okreće licem prema dolje, a prsa leže na podlaktici spasioca, dok je glava ispod razine tijela. Spasilac zatim udara dijete između lopatica 5 puta pomoću korijena ruke (leđni udarci). Udarci moraju biti čvrsti, ali ne toliko čvrsti da uzrokuju ozljede. Spasilac zatim provjerava usta, uklanjajući sve vidljive predmete. Ako dišni put ostaje zatvoren, spasilac okreće dojenče licem prema gore s glavom prema dolje, a koristeći drugi i treći prst, primjenjuje potiske prema unutra i gore na prsnu kost do dubine od oko 1/2 do 1 1/2 inča 5 puta (potisci prsnog koša) , Spasilac zatim ponovno provjerava usta za bilo kakvim vidljivim predmetima. Proces se ponavlja sve dok se predmet ne pomakne ili dijete izgubi svijest (što zahtijeva trenutnu kardiopulmonalnu reanimaciju [KPR]).

Čišćenje zatvorenog dišnog puta djeteta

Dijete se drži licem prema dolje, a prsa se nalaze na podlaktici spasioca. Zatim, spasilac udari dijete po leđima između lopatica.

Dijete se okreće licem prema gore, s glavom ispod razine tijela. Zatim, spasilac stavlja drugi i treći prst na dojenčetovu prsnu kost i pritišće ju prema unutra i gore.