Prehlada

Autor: Brenda L. Tesini, MD
Urednici sekcije: prof. dr. sc. Adriana Vince, dr. med. i dr. sc. Neven Papić, dr. med.
Prijevod: Ivana Valenčak- Ignjatić, dr. med.

Obična prehlada je virusna infekcija sluznice nosa, sinusa i grla.

  • Mnogi različiti virusi uzrokuju prehladu.

  • Obično se prehlada širi rukama koje su bile u kontaktu s nosnim sekretom zaražene osobe.

  • Prehlade često počinju grebanjem ili upaljenim grlom ili nelagodom u nosu, nakon čega slijedi kihanje, curenje iz nosa, kašalj i opći osjećaj bolesti.

  • Liječnici postavljaju dijagnozu na temelju simptoma.

  • Dobra higijena, uključujući često pranje ruku, najbolji je način za sprječavanje prehlade.

  • Odmor, dekongestivi, paracetamol i nesteroidni protuupalni lijekovi (poput ibuprofena) mogu pomoći u ublažavanju simptoma.

Obične prehlade su među najčešćim bolestima. Mnogo različitih virusa (rinovirusi, adenovirusi, koronavirusi i ljudski metapneumovirusi) uzrokuju prehladu, ali rinovirusi (kojih ima više od 100 podtipova) su većinski uzročnici. Prehlade uzrokovane rinovirusima javljaju se češće u proljeće i jesen. U drugim razdobljima godine, neki drugi virusi često mogu uzrokovati bolesti nalik prehladi.

Obično se prehlada širi rukama koje su bile u kontaktu s nosnim sekretom zaražene osobe. Ovaj sekret sadrži virus prehlade. Kada ljudi potom dotiču usta, nos ili oči, virus ulazi u tijelo i uzrokuje prehladu. Rjeđe se prehlade šire udisanjem zraka koji sadrži čestice stvorene kašljanjem ili kihanjem zaražene osobe. Prehlada je najviše zarazna tijekom prvih 1 ili 2 dana nakon pojave simptoma.

Podložnost prehladi neće biti pojačana ni zbog čega od navedenog:

  • Izloženost hladnoći

  • Opće zdravstveno stanje i prehrambene navike

  • Abnormalnost nosa ili grla (kao što su povećani krajnici ili adenoidi)

Obična prehlada

Simptomi

Simptomi obične prehlade

Simptomi prehlade počinju 1 do 3 dana nakon zaraze. Obično je prvi simptom grebanje ili bol u grlu ili nelagoda u nosu. Kasnije počinje kihanje, curenje iz nosa, ljudi se osjećaju pomalo bolesno. Vrućica nije česta pojava, ali se na početku prehlade može javiti blago povišena temperatura. Isprva, nosni sekret je vodenast i bistar te može biti iritantno obilan, ali s vremenom postaje gušći, neproziran, žuto-zelen i manje izdašan. Mnogi ljudi također razviju blagi kašalj. Simptomi se obično povuku za 4 do 10 dana, iako kašalj često traje i do drugog tjedna.

Komplikacije mogu produžiti bolest. Rinovirusna infekcija često izaziva astmatske napadaje kod astmatičara. Neki ljudi razvijaju bakterijske infekcije srednjeg uha (otitis media) ili sinusa (sinusitis). Ove se infekcije razvijaju jer kongestija u nosu blokira normalnu drenažu tih područja, dopuštajući bakterijama da rastu u skupinama blokiranih sekreta.

Dijagnoza

Dijagnoza obične prehlade
  • Liječnička procjena

Liječnik obično može postaviti dijagnozu prehlade temeljem tipičnih simptoma. Visoka temperatura, jaka glavobolja, osip, otežano disanje ili bol u prsima sugeriraju da nije naprosto riječ o prehladi.

Laboratorijski testovi obično nisu potrebni za dijagnosticiranje prehlade. Ako se sumnja na komplikacije, liječnici mogu naručiti krvne pretrage i rendgenske snimke.

Prevencija

Prevencija obične prehlade

Budući da toliko različitih virusa uzrokuje prehlade i da se svaki virus s vremenom postupno mijenja, učinkovito cjepivo još nije razvijeno.

Najbolja mjera prevencije je dobra higijena. Budući da se mnogi virusi prehlade šire kontaktom sa sekretom zaražene osobe, sljedeće mjere mogu pomoći:

  • Osobe s simptomima prehlade i ljudi u njihovom kućanstvu i radnom mjestu trebaju često prati ruke.

  • Kihanje i kašljanje treba obaviti u maramicu, koju je potom potrebno pažljivo ukloniti.

  • Kada je moguće, osobe sa simptomima trebaju spavati u zasebnoj sobi.

  • Ljudi koji kašlju ili kišu zbog prehlade ne bi trebali ići na posao ili u školu, gdje bi mogli zaraziti druge.

  • Čišćenje zajedničkih predmeta i površina dezinfekcijskim sredstvom također može pomoći u smanjenju širenja virusa prehlade.

Usprkos njihovoj popularnosti, ehinacea, cink i vitamin C u visokim dozama (do 2.000 miligrama dnevno) ne sprječavaju niti liječe prehladu, kao ni konzumiranje agruma.

Liječenje

Liječenje obične prehlade
  • Mirovanje kod kuće kako bi se spriječilo širenje na druge

  • Puno tekućine i udisanje pare

  • Ako je potrebno, lijekovi bez recepta za ublažavanje simptoma

Osobe s prehladom trebale bi ostati u toplom i udobnom i mirovati. Trebalo bi pokušati izbjeći širenje infekcije na druge ostankom kod kuće. Pijenje tekućine ili korištenje ovlaživača zraka s hladnom maglicom može donekle pomoći u razrjeđenju sekreta kako bi se mogao lakše ispuhati. Isparivači koji ispuštaju vruću paru mogu izazvati opekline u slučaju prejakog približavanja ili slučajnog prevrtanja uređaja napunjenog vrućom vodom.

Trenutno dostupni antivirusni lijekovi nisu učinkoviti protiv prehlade. Antibiotici ne pomažu kod prehlade, čak i kada nos ili kašalj stvara gustu ili obojenu sluz.

Echinacea, preparati cinka i vitamin C predlagani su kao moguća terapija. Postoje malene studije koje su pokazale njihovu učinkovitost. U drugim studijama pokazano je da su neučinkoviti. Ali nijedna dobro osmišljena, velika klinička studija nije potvrdila njihovu učinkovitost. Čak i kada su studije pokazale korist, ona je bila mala. Na primjer, kada bi cink skratio trajanje simptoma prehlade, bilo je to za manje od 1 dana. Dakle, većina stručnjaka ne preporučuje ove dodatke kao terapiju.

Nekoliko popularnih lijekova bez recepta (over-the-counter) olakšava simptome prehlade. Budući da ne liječe infekciju, koja se obično sama povlači nakon tjedan dana neovisno o primijenjenoj terapiji, liječnici smatraju da je njihova upotreba proizvoljna, ovisno o tome koliko se loše netko osjeća. Koristi se nekoliko različitih vrsta lijekova:

  • Dekongestivi koji pomažu u otvaranju začepljenih dišnih puteva u nosu.

  • Antihistaminici, koji mogu pomoći osobama sa suhim nosom ili curenjem iz nosa

  • Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID) ili paracetamol, koji mogu ublažiti bolove i smanjiti vrućicu

  • Sirupi protiv kašlja, koji mogu potpomognuti kašalj razrjeđivanjem sekreta i sluzi (ekspektoransi) ili koji mogu smanjiti kašalj (supresanti)

Ovi lijekovi se najčešće prodaju u kombinaciji, ali se mogu nabaviti i pojedinačno.

Inhalacijski dekongestivi su bolji za olakšavanje začepljenog nosa od oblika koje se uzimaju na usta. Međutim, upotreba inhaliranih oblika duže od 3 do 5 dana može po prestanku primjene pogoršati začepljenje i više nego što je bilo na početku. Ipratropij, nazalni sprej dostupan samo na recept, pomaže obustaviti curenje nosa.

Stariji antihistaminici, kao što je klorfenamin, mogu uzrokovati pospanost. Za novije antihistaminici, kao što je loratadin, manje je vjerojatno da će izazvati pospanost, ali su neučinkoviti za liječenje prehlade.

Djeci mlađoj od 4 godine ne treba davati dekongestive i antihistaminike.

NSAIDs, kao što su aspirin, ibuprofen i naproksen, mogu ublažiti bolove i smanjiti temperaturu, što može i paracetamol. Aspirin se općenito ne preporučuje djeci jer kod djece povećava rizik od Reyeovog sindroma, koji je rijetko, ali po život opasno stanje.

Sredstva za suzbijanje kašlja ne preporučuju se rutinski jer je kašalj dobar način za čišćenje sekreta i nečistoće iz dišnih putova tijekom virusne infekcije. Međutim, ozbiljan kašalj koji ometa spavanje ili uzrokuje veliku nelagodu može se liječiti sredstvom za suzbijanje kašlja.