Gigantocelularni arteritis je kronična upala velikih i srednje velikih arterija glave, vrata i gornjeg dijela tijela. Tipično su zahvaćene temporalne arterije, koje prolaze kroz sljepoočnice i osiguravaju krv u dijelu vlasišta, mišićima čeljusti i vidnim živcima.
-
Uzrok je nepoznat.
-
Tipično, oboljeli imaju tešku i često pulsirajuću glavobolju, bol u vlasištu pri češljanju i bolove u mišićima čeljusti za vrijeme žvakanja.
-
Bez liječenja može doći do sljepoće.
-
Simptomi i rezultati fizikalnog pregleda ukazuju na dijagnozu, ali se za potvrdu bolesti radi biopsija temporalne arterije.
-
Prednizon (kortikosteroid), tocilizumab i aspirin su obično učinkoviti lijekovi.
(Vidi također Pregled vaskulitisa.)
Gigantocelularni arteritis je relativno čest oblik vaskulitisa u SAD-u i Europi. Žene češće obolijevaju nego muškarci. Gigantocelularni arteritis obično imaju osobe starije od 55 godina, često u dobi od oko 70 godina. Oko 40 do 60% ljudi s gigantocelularnim arteritisom također ima i reumatsku polimialgiju. Uzrok tih poremećaja nije poznat.
Simptomi
Simptomi mogu početi postupno tijekom nekoliko tjedana ili naglo. Oboljeli mogu imati povišenu tjelesnu temperaturu i osjećati se umorno i općenito loše. Mogu nenamjerno mršaviti i znojiti se više nego inače. Simptomi se razlikuju ovisno o tome koje arterije su zahvaćene.
Glavobolja i bol u vlasištu
Obično su zahvaćene velike arterije u glavi, što uzrokuje tešku, ponekad pulsirajuću glavobolju u području sljepoočnica ili stražnjem dijelu glave koja se razvija po prvi put. Arterije u sljepoočnicama mogu biti bolne na dodir te otečene i kvrgave. Vlasište može biti bolno na dodir ili pri češljanju.
Sljepoća i smetnje vida
Može se razviti dvostruki ili zamagljen vid, velike slijepe pjege, iznenadna sljepoća u jednom oku koja prolazi za nekoliko minuta ili drugi problemi s očima. Najveća opasnost je trajna sljepoća koja se može pojaviti iznenada ako je blokiran dotok krvi u vidni živac. Potpuna sljepoća na oba oka je rijetka ako se ljudi liječe čim se posumnja na dijagnozu, ali se može pojaviti ako se ne liječi. Tijekom proteklih 50 godina, broj poremećaja vida se smanjio, dok su stope oporavka porasle, najvjerojatnije zbog toga što se gigantocelularni arteritis ranije dijagnosticira i liječi prije nego što su oči zahvaćene.
Bol u čeljusti i jeziku
Tipično, čeljusni mišići su bolni i postaju umorni ubrzo nakon početka žvakanja. Jezik također može boljeti kada se jede ili govori. Ljudi koji osjećaju bol u čeljusti i jeziku češće imaju probleme s vidom.
Neurološki i kardiovaskularni problemi
Povremeno je blokiran dotok krvi u mozak, i dolazi do moždanog udara.
Ponekad upala oštećuje aortu, uzrokujući njezino cijepanje (disekcija) ili stvaranje izbočine (aneurizme) u njenom zidu.
Reumatska polimialgijaAko je prisutna i reumatska polimialgija, može doći do jake boli i ukočenosti u vratu, ramenima i kuku koji su jači tijekom noći i ujutro.
Dijagnoza
Liječnici posumnjaju na dijagnozu na temelju simptoma i nalaza fizičkog pregleda. Palpiraju sljepoočnice kako bi ustanovili jesu li temporalne arterije tvrde, grbave ili bolne.
Učine se krvni testovi. Rezultati mogu poduprijeti dijagnozu. Na primjer, anemija, vrlo visoka brzina sedimentacije eritrocita (ESR) i visoka razina C-reaktivnog proteina ukazuju na upalu.
Za potvrdu dijagnoze se radi biopsija temporalne arterije (u području sljepoočnica)(vidi sliku).
Dijagnoza je također vjerojatnija ako pacijent ima i znakove reumatske polimialgije.
Ako se sumnja na gigantocelularni arteritis u vrlo velikim arterijama, kao što je aorta i njezine glavne grane, može se učiniti angiografija magnetskom rezonancijom kako bi se potvrdila dijagnoza.
Biopsija temporalne arterijeBiopsija temporalne arterije je definitivni postupak za dijagnosticiranje gigantocelularnog arteritisa. Doppler ultrazvuk se povremeno koristi za lociranje dijela temporalne arterije koju treba bioptirati. Nakon ubrizgavanja lokalnog anestetika, napravi se plitka incizija neposredno iznad arterije, te se ukloni segment arterije dug barem 2,5 cm. Zatim se rez zašije.  |
Liječenje
Liječenjem se većina oboljelih potpuno oporavi, ali se poremećaj može ponoviti.
Liječenje se započinje čim se posumnja na gigantocelularni arteritis jer se bez liječenja može razviti sljepoća. Liječenje se obično započinje čak i prije biopsije. Liječenje ne utječe na rezultate biopsije sve dok se biopsija provodi unutar 2 tjedna nakon početka liječenja.
Prednizon, kortikosteroid, je djelotvoran. U početku, doza je visoka da zaustavi upalu u krvnim žilama i spriječi gubitak vida. Nakon nekoliko tjedana liječnici postupno smanjuju dozu ako se simptomi poboljšavaju. Većina ljudi treba uzimati prednizon najmanje 2 godine kako bi kontrolirali simptome i spriječili sljepoću. Tocilizumab je još jedan lijek koji smanjuje upalu. Liječnici daju tocilizumab sam ili u kombinaciji s kortikosteroidima s ciljem skraćenja vremena i / ili doze kortikosteroida koje oboljeli trebaju uzimati.
Liječnici preporučuju oboljelima da uzimaju nisku dozu aspirina svakodnevno kako bi spriječili moždani udar.
Rasvjetljavanje starenja: gigantocelularni arteritis i reumatska polimialgijaGigantocelularni (temporalni) arteritis i reumatska polimialgija, koji se često javljaju zajedno, gotovo se isključivo javljaju u ljudi starijih od 55 godina. Ovi poremećaji postaju češći kako ljudi stare. Oni su 10 puta češći kod osoba starijih od 80 godina, nego među onima u dobi od 50 do 59 godina. Gigantocelularni arteritis obično uzrokuje pulsirajuću glavobolju i probleme s vidom (uključujući bol u očima i oko njih). Reumatska polimialgija čini mišiće bolnima i ukočenima. Bez liječenja, bol koju ti poremećaji uzrokuju, bez obzira na to javljaju li se zajedno ili odvojeno, može učiniti svakodnevni život teškim. Također, bez brzog liječenja, gigantocelularni arteritis može uzrokovati sljepoću. Osnovno liječenje ovih poremećaja, kortikosteroidima, može biti problematično kod starijih osoba. Ovi lijekovi mogu uzrokovati dramatična poboljšanja i neophodni su za sprečavanje sljepoće. Međutim, kod starijih osoba je veća vjerojatnost pojave nuspojava. Oboljeli mogu zadržavati tekućinu, njihov apetit se može povećati, i mogu postati zbunjeni. Šećer u krvi se može povećati, ponekad uzrokujući dijabetes, a gustoća kosti se može smanjiti. Krvni tlak se može povećati. Da bi se smanjio rizik od ovih učinaka, liječnici smanjuju dozu kortikosteroida i zaustavljaju lijek što je prije moguće. Stariji ljudi koji uzimaju kortikosteroide trebaju poduzeti mjere za održavanje gustoće kostiju. Mogu raditi vježbe vlastitom težinom i uzimati suplemente kalcija i vitamina D. Uzimanje antiresorptivnih lijekova može pomoći povećati gustoću kostiju. Ti lijekovi uključuju bisfosfonate (alendronat, risedronat, ibandronat, i zoledronatnu kiselinu). Kontinuirano liječenje prema uputama u mnogih ljudi rezultira potpunim oporavkom. |
Više informacija
American College of Rheumatology
National Heart, Lung, and Blood Institute
Vasculitis Foundation