Urednik sekcije: Željko Ivančević, dr. med.
Prijevod: Željko Ivančević, dr. med.
Torakocentezom se uklanja tekućina koja se nenormalno sakuplja u pleuralnom prostoru (nazvana pleuralni izljev). Dva su osnovna razloga za torakocentezu:
Za vrijeme postupka bolesnik sjedi udobno smješten nagnut prema naprijed s rukama naslonjenim na rukohvate. Malo područje kože na leđima se očisti i umrtvi lokalnim anestetikom (anestezira). Tada liječnik zabode iglu između dva rebra i uđe u prsnu šupljinu, ali ne i u pluća, i povuče malo tekućine u štrcaljku. Postupak se često izvodi pod kontrolom ultrazvuka (kako bi se odredio položaj igle). Dobivena tekućina se analizira; ispituje se njen kemijski sastav i određuje prisustvo bakterija ili stanica raka.
Ako se nakupila velika količina tekućine, možda će je trebati odstraniti kroz plastični kateter i možda će biti potrebno koristiti spremnik za tekućinu veći od šprice. Drenaža (odstranjivanje) tekućine može trajati nekoliko dana, pa u tom slučaju treba upotrijebiti veću cijev (torakalni dren ili drenažni kateter) koji se ostavi u prsima zbog kontinuiranog usisavanja (aspiracije) pleuralnog izljeva.
Rizik od komplikacija tijekom i nakon torakocenteze je nizak. Bolesnik može osjetiti određenu bol dok se pluća pune zrakom i šire prema zidu prsnog koša ili može imati nagon na kašalj. Također, bolesnik može nakratko imati osjećaj ošamućenosti i tužiti se na zaduhu. Druge komplikacije mogu biti:
-
probijanje pluća s propuštanjem zraka u pleuralni prostor (pneumotoraks)
-
krvarenje u pleuralni prostor ili zid prsnog koša
-
nesvjestica
-
infekcija
-
probijanje slezene ili jetre
-
nakupljanje tekućine u samim plućima (plućni edem), ako se brzo izvuče (odstrani) velika količina tekućine koja se u pleuralnom prostoru nakupljala tjednima ili mjesecima
Nakon torakocenteze može se uraditi rendgenski snimak prsnog koša kako bi se utvrdilo koliko je tekućine još ostalo i jesu li nastupile komplikacije.
(Vidi također Anamneza i fizikalni pregled za plućne bolesti.)