Poremećaj izbjegavanja/restrikcije unosa hrane je poremećaj hranjenja koji karakterizira konzumacija vrlo male količine hrane i / ili izbjegavanje konzumiranja određene hrane. Ne uključuje iskrivljenu sliku vlastitog tijela (kao što se pojavljuje u anoreksiji nervosi ili zaokupljenost slikom svojeg tijela (kao što se pojavljuje u bulimiji nervosi).
-
Poremećaj izbjegavanja/restrikcije unosa hrane može uzrokovati značajan gubitak težine, sporiji rast i razvoj kod djece, poteškoće u sudjelovanju u normalnim društvenim aktivnostima, a ponekad i životno ugrožavajuće nedostatke nutrijenata.
-
Dijagnoza se postavlja na račun ograničenog unosa hrane i učinka koje to ima na zdravlje pojedinca nakon što se isključe drugi uzroci smanjenog unošenja hrane.
-
Kognitivno bihevioralna terapija može pomoći bolesnicima da nauče normalno jesti i smanjiti im anksioznost u vezi hrane koju jedu.
Točan uzrok izbjegavanja/restriktivnog unosa hrane nije poznat, ali mogu biti uključeni genetski, psihološki i društveni čimbenici (npr. trauma, anksioznost, autizam, i smetnje u razvoju).
Poremećaj izbjegavanja/restriktivnog unosa hrane obično počinje tijekom djetinjstva i može u početku nalikovati izbirljivosti u prehrani koja je uobičajena tijekom ove faze života. Primjerice djeca mogu odbijati jesti određenu hranu ili hranu određene boje, konzistencije ili mirisa. Međutim, izbirljivost u jelu obično uključuje samo nekoliko namirnica, a djeca koja su izbirljiva, za razliku od onih s ovim poremećajem, imaju normalan apetit, konzumiraju dovoljno hrane i rastu i razvijaju se normalno.
Osobe s poremećajem izbjegavanja/restrikcije unosa hrane ne jedu jer gube interes za jelo ili zato što misle da će konzumacija hrane imati štetne posljedice.
Simptomi
Osobe s poremećajem izbjegavanja/restrikcije unosa hrane jedu vrlo malo i / ili izbjegavaju jesti određene namirnice. Često unose tako malu količinu hrane da značajno gube na težini. Djeca s ovim poremećajem često ne rastu i razvijaju se kako bi trebali.
Uobičajeni su takvi nedostatci nutrijenata da mogu postati i opasni po život.
Zbog problema s prehranom, osobe s ovim poremećajem mogu imati poteškoća u sudjelovanju u normalnim društvenim aktivnostima, kao što je jelo s drugim ljudima i održavanje odnosa s drugima.
Dijagnoza
Na poremećaj izbjegavanja/restrikcije unosa hrane posumnja se kod ljudi koji izbjegavaju hranu ili jedu vrlo malo i imaju jedno ili više od sljedećeg:
-
Značajan gubitak težine ili, kod djece, ako ne rastu kako bi se očekivalo
-
Teški nutritivni deficit
-
Potreba za hranjenjem s pomoću sonde ili za nutritivnim dodacima na usta
-
Velike poteškoće sudjelovanja u normalnim društvenim aktivnostima i interakciji s drugima
-
Nema dokaza o iskrivljenoj slici tijela
Kada ljudi unose tako malo hrane da izgube značajno na težini i razviju nutritivne nedostatke, rade se pretrage za fizičke poremećaje koji mogu uzrokovati takve tegobe. Takvi poremećaji uključuju alergije na hranu, poremećaje probavnog trakta koji narušavaju apsorpciju hrane (malapsorpcija) i karcinom.
Potrebno je razmotriti i druge psihičke poremećaje koji ponekad dovode do gubitka težine, kao što su drugi poremećaji hranjenja (osobito anoreksija ili bulimia nervosa), depresija i shizofrenija. Dijagnoza poremećaja izbjegavanja/restrikcije unosa hrane se ne postavlja ako ljudi ograniče unos hrane jer hrana nije dostupna ili je dio kulturne tradicije (kao što je vjerski post).
Također se ne postavlja dijagnoza poremećaja izbjegavanja/restrikcije unosa hrane ako se identificira neki drugi poremećaj ili liječenje (kao što je terapija zračenjem ili kemoterapijom) kao uzrok.
Liječenje
Kognitivno bihevioralna terapija može se koristiti kako bi se osobama s poremećajem izbjegavanja/restriktivnog unosa hrane pomoglo da nauče normalno jesti. Može pomoći smanjiti anksioznost u vezi onog što jedu.
Više informacija
Slijedi izvor na engleskom jeziku koji bi mogao biti koristan. Imajte na umu da THE MANUAL nije odgovoran za sadržaj ovog izvora.