Kongenitalna mrena je bezbolno zamagljenje leće koje je prisutno pri rođenju ili ubrzo nakon rođenja.
(Vidi također Mrena u odraslih.)
Urođene mrene imaju mnogo uzroka. One mogu biti naslijeđene (višestruki genetski ili kromosomski poremećaji), vezane s poremećajima metabolizma (kao što je galaktozemija), uzrokovane infekcijama u maternici (npr. rubeola) ili drugom bolešću majke tijekom trudnoće.
Urođene mrene mogu zahvatiti samo jedno ili oba oka. Kao i kod drugih mrena, zamućenje leće ponekad blokira vid.
Neke mrene pokrivaju samo dio leće (djelomične mrene), a zamućenost počinje tijekom prvih 10 godina života. Vid je bolji u očima koje imaju djelomične mrene.
Dijagnoza
Dijagnoza urođene mrene
Liječnici traže mrenu tijekom rutinskih pregleda očiju koji se rade pri rođenju te ponovno tijekom rutinskih sistematskih pregleda djece. Ukoliko se sumnja na mrenu, djecu treba pregledati liječnik koji je specijaliziran za procjenu i liječenje svih vrsta poremećaja oka (oftalmolog). Pregled kod oftalmologa treba obaviti odmah jer mrenu treba liječiti unutar 4 do 6 tjedana nakon rođenja. Oftalmolog radi pregled oka i eventualno ultrazvuk oka kako bi potvrdio dijagnozu mrene i potražio probleme s mrežnicom.
Liječenje
Liječenje urođene mrene (katarakte)
Kirurško uklanjanje mrene
Ponekad ugradnja umjetne leće
Liječenje slabovidnosti ako postoji
Ako je potrebno, oftalmolozi uklanjaju cijelu zamućenu leću kroz mali rez oka. Ponekad, kao u operaciji mrene u odraslih, liječnici istovremeno ugrađuju plastičnu ili silikonsku leću (intraokularna leća). Međutim, u mnoge djece liječnici ugrađuju leću nakon što dijete navrši 6 mjeseci. Do tada dijete nosi tvrdu kontaktnu leću za korekciju vida.
Očni implantat
Tijekom normalnog vida svjetlost prolazi kroz rožnicu, koja je prozirna ovojnica oka, a zatim kroz zjenicu, koja je zapravo rupa u obojenom dijelu oka, odnosno šarenici.
Potom svjetlost prolazi kroz leću koja sliku fokusira na mrežnici na stražnjem dijelu oka. Slika se zatim pretvara u električne signale koji se šalju u mozak. Mrena može uzrokovati zamućenje ili neprozirnost leće, čime se sprječava da svjetlo prolazi jasno do mrežnice.
Kirurški zahvat može obnoviti vid koji je ugrožen mrenom. Tijekom ovog postupka, ultrazvučna sonda se koristi za omekšavanje prirodne leće, koja se zatim usisava iz oka. Potom se umetne plastična leća u kapsulu koja je prethodno sadržavala prirodnu leću.
Nova leća je osigurana pomoću dvije fleksibilne plastične nožice koje izlaze iz središnje plastične leće. Ugrađena leća funkcionira slično prirodnoj, fokusirajući svjetlo na stražnju stranu mrežnice i obnavljajući vid onima koji su imali mrenu. Postoji nekoliko mogućih komplikacija povezanih s ovim postupkom koje treba raspraviti s liječnikom prije operacije.
Kvaliteta slike je lošija na oku s mrenom u odnosu na drugo oko (uz pretpostavku da je drugo oko normalno). Budući da se daje prednost boljem oku, mozak potiskuje sliku lošije kvalitete te djeca mogu razviti slabovidnost (smanjenje vidne oštrine koje nastaje jer mozak ignorira sliku dobivenu iz jednog oka). Tako i nakon uklanjanja mrene liječnici često potiču dijete da koristi liječeno oko, ili stavljanjem flastera na bolje oko (pokrivanje) ili pomoću kapi za zamagljivanje vida na oku s boljom vidnom oštrinom. Prekrivanje ili korištenje kapi za oči u oku s boljom vidnom oštrinom pomaže liječenom oku da razvije normalan vid.
Nakon uklanjanja mrene iz oba oka, djeca koja su imala sličnu kvalitetu slike u oba oka češće razviju jednak vid u oba oka.
Više informacija
Slijedi izvor na engleskom jeziku koji bi mogao biti koristan. Imajte na umu da THE MANUAL nije odgovoran za sadržaj ovog izvora.