Urednici sekcije: prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić, dr. med. i prof. dr. sc.Marko Boban dr. med.
Prijevod: Mislav Nedić dr. med.
Pulmonalna (plućna) regurgitacija je propuštanje krvi natrag kroz plućni zalistak svaki put kada se desna komora relaksira.
-
Pulmonalna regurgitacija obično ne uzrokuje simptome.
-
Liječnici postavljaju dijagnozu tijekom fizikalnog pregleda, a ehokardiografijom potvrđuju dijagnozu.
-
Temeljni poremećaj se liječi.
(Vidi također Pregled poremećaja srčanih zalistaka.)
Pulmonalni zalistak nalazi se u otvoru između desne klijetke i krvnih žila koje odlaze u pluća (plućne arterije). Pulmonalni zalistak se otvara kad se desna komora kontrahira kako bi pumpala krv u pluća. Kada se pulmonalni zalistak ne zatvori u potpunosti, dio krvi se vraća natrag u desnu klijetku, što nazivamo regurgitacijom.
Najčešći uzrok pulmonalne regurgitacije je
Visoki tlak opterećuje zalistak i uzrokuje njegovu insuficijenciju.
Manje česti uzroci su
-
Infekcija zaliska (infektivni endokarditis)
-
Proširenje plućne arterije
-
Urođeni defekt srca
-
Kirurški popravak srčane greške
Plućna regurgitacija obično ne uzrokuje simptome. Ponekad bolesnici razviju otečene gležnjeve ili umor.
Dijagnoza
Često se plućna regurgitacija otkriva tijekom pregleda obavljenog iz nekog drugog razloga. Stetoskopom liječnici mogu čuti karakterističan šum koji je uzrokovan vraćanjem krvi kroz pulmonalni zalistak.
Ehokardiografijom se može prikazati propuštanje zaliska i procijentiti težinu insuficijencije.
Liječenje
Liječi se stanje koje uzrokuje plućnu regurgitaciju. Liječenje može uključivati uzimanje lijekova kao što su sildenafil ili bosentan za smanjenje plućne hipertenzije. Vrlo rijetko, plućni zalistak mora biti zamijenjen.