Amiloidoza

Autori: John L. Berk, MD
Vaishali Sanchorawala, MD
Urednik sekcije: doc. dr. sc. Dario Rahelić, dr. med.
Prijevod: Stjepan Šimić dr. med.

Amiloidoza je rijetka bolest u kojoj abnormalno presavijeni proteini tvore amiloidne fibrile koji se nakupljaju u raznim tkivima i organima i ponekad dovode do disfunkcije organa, zatajenja organa i smrti.

  • Simptomi i težina kliničke slike u amiloidozi ovise o tome koji su vitalni organi zahvaćeni.

  • Dijagnoza se postiže uzimanjem uzorka tkiva (uzorak za biopsiju) i ispitivanjem istog pod mikroskopom.

  • Postoje mnogi oblici amiloidoze, a potrebna su i druga ispitivanja kako bi se identificirali oblik i uzrok amiloidoze.

  • Liječenje ovisi o tipu amiloidoze.

Uzroci

Sve vrste amiloidoze uključuju protein koji se abnormalno savija (svi proteini su dugi lanci molekula koje se preklapaju u određeni oblik). Abnormalno presavijeni proteini grudasto se talože i takvi se nakupljaju u različitim tkivima. Tako nastale akumulacije nazivaju se amiloidne naslage ili amiloidne fibrile. Postoji mnogo različitih proteina koji se mogu abnormalno presaviti i formirati amiloidne naslage. Svi ovi proteini nastaju unutar tijela. Oni nisu posljedica prehrane pojedinih osoba. Neki amiloidni proteini su mutirane inačice normalnih proteina, dok su drugi normalni proteini koji jednostavno imaju tendenciju da se talože abnormalno. Neki od proteina nastaju u raznim bolestima.

Oblici amiloidoze

Amiloidne naslage mogu biti

  • Sistemske (rašireno po tijelu)

  • Lokalizirane (zahvaća samo jedan organ ili tkivo)

Težina kliničke slike ovisi o tome u kojim organima se talože amiloidne naslage.

Sistemska amiloidoza

Sistemska amiloidoza može se podijeliti u četiri glavne skupine:

  • AL (primarna) amiloidoza (amiloidoza lakih lanaca) javlja se s abnormalnostima plazma stanica koje proizvode prekomjerne količine abnormalnih proteina antitijela nazvanih laki lanci. Neki ljudi s AL amiloidozom također imaju rak plazma stanica (multipli mijelom). Samo oko 10 do 20% osoba s multiplim mijelomom razvija AL amiloidozu. Tipična mjesta nakupljanja amiloida u AL amiloidozi su koža, srce, bubrezi, živci, jezik, crijevo, jetra, slezena i krvne žile.

  • AA (sekundarna) amiloidoza se može razviti kao odgovor na mnoge bolesti koje uzrokuju perzistentnu upalu ili infekciju (poput tuberkuloze, reumatoidnnog artritisa i obiteljske mediteranske gorznice) i na odeređene tipove raka. AA amiloidoza najčešće dovodi do bolesti bubrega, iako mogu biti pogođeni i drugi organi.

  • AF (obiteljska) amiloidoza je skup rijetkih nasljednih bolesti koje uzrokuju simptome u odrasloj dobi. Nedostatak amiloidnog produkta nastaje zbog naslijeđenih mutacija u specifičnim proteinima u krvi. Mutirani proteini tvore amiloidne fibrile koji obično ciljaju bubrege, živce ili srce. Mutirani transtiretin (ATTRm), protein koji proizvodi jetra, najčešći je uzrok obiteljske amiloidoze.

  • ATTRwt (transtiretin divljeg tipa) amiloidoza (ranije nazvana senilna sistemska amiloidoza) obično utječe na srce. Mnogo je češća u muškaraca nego u žena. ATTRwt amiloidoza je uzrokovana abnormalnim savijanjem normalnog (divljeg tipa, ne mutiranog) transtiretinskog proteina. Nije poznato što uzrokuje nakupljanje amiloida u srcu.

Lokalizirana amiloidoza

Lokalizirana amiloidoza nastaje kada se amiloid odlaže u određene organe ili tkiva. Primjerice, amiloid se nakuplja u mozgu ljudi s Alzheimerovom bolesti i smatra se da igra ulogu u nastanku Alzheimerove bolesti. Lokalizirane amiloidne naslage također mogu nastati u koži, probavnom traktu, dišnim putevima ili mjehuru.

Simptomi

Akumulacija velikih količina amiloidnih naslaga može poremetiti normalno funkcioniranje mnogih organa. Neki ljudi imaju nekoliko simptoma dok drugi razvijaju tešku, po život opasnu bolest. Uobičajeni simptomi amiloidoze su umor i gubitak težine. Ostali simptomi amiloidoze ovise o tome gdje se nakupljaju amiloidi.

Kada je zahvaćeno srce ljudi mogu imati abnormalne srčane ritmove ili zastoj srca koji mogu uzrokovati kratkoću daha, slabost ili nesvjesticu.

Kada su zahvaćeni živci, ljudi mogu imati trnce ili utrnutost prstiju na rukama ili nogama, ili vrtoglavicu pri ustajanju. Kada su bubrezi zahvaćeni ljudi mogu imati oticanje (edem) stopala i nogu, a ponekad i trbuha.

Kada je koža zahvaćena uobičajene su modrice koje se ponekad mogu pojaviti oko očiju. Jezik se ponekad povećava (makroglosija).

Učinci nakupljanja amiloida

Zahvećeni organ ili organski sustav

Moguće posljedice

Krvne žile

Učestalije pojave modrica

Mozak

Alzheimerova bolest

Probavni sustav

Zatvor ili proljev

Uvećani jezik (makroglosija)

Gubitak težine

Loša apsorpcija hranjivih tvari

Srce

Abnormalni srčani ritmovi (aritmije)

Povećano srce

Zastoj srca

Bubrezi

Akumulacija tekućine u tkivima uzrokuje oticanje (edem)

Zatajenja bubrega

Jetra

Povećana jetra

Pluća

Teškoće pri disanju

Limfni čvorovi

Povećani limfni čvorovi

Mišićno-koštani sustav

Sindrom karpalnog tunela

Živčani sustav

Utrnulost

Trnci

Lakomislenost

Koža

Modrice

Čvorići

Štitnjača

Povećana štitnjača

Dijagnoza

  • Biopsija

Liječnicima je ponekad teško prepoznati amiloidozu jer uzrokuje mnogo različitih problema. Međutim, liječnici sumnjaju na amiloidozu kada ljudi imaju simptome koji zahvaćaju više organa u tijelu ili ako imaju neobjašnjivo zatajenje srca, bubrega ili jetre. Makroglosija nije uobičajeni simptom, ali kada je prisutna ukazuje na amiloidozu. U prilog AF amiloidozi govori kada nekoliko članova obitelji ima problema sa srcem ili živcima. Neobjašnjivi srčani simptomi kod starijih muškaraca govore u prilog ATTRwt amiloidozi.

Dijagnoza se obično postavlja testiranjem male količine abdominalne masti dobivene iglom koja se umeće u trbuh (biopsija masnih jastučića). Alternativno, liječnici mogu napraviti biopsiju uzimajući uzorak tkiva iz dijela tijela koji je pogođen amiloidozom kao što su srce, bubrezi ili jetra i pregledati ga pod mikroskopom uz upotrebu posebnih bojenja.

Nakon što liječnici utvrde da osoba ima amiloidozu, rade druge testove kako bi odredili vrstu amiloidoze i identificirali bilo kakve poremećaje koji mogu biti uzrok amiloidoze. Također se rade testovi kako bi se vidjelo koji su organi pogođeni.

Prognoza

Prognoza ovisi o tipu amiloidoze i sustavu organa koji je zahvaćen. Zahvaćanje srca je najopasnije i može imati lošu prognozu.

Liječenje

  • Kod AL amiloidoze - kemoterapija

  • Kod AA amiloidoze - liječenje osnovne bolesti

  • Kod amiloidoze uzrokovane transtiretinskim proteinskim naslagama - lijekovi koji stabiliziraju transtiretin

  • Ponekad presađivanje organa

Liječenje za smanjenje ili kontrolu simptoma i komplikacija amiloidoze može poboljšati kvalitetu života ljudi sa svim oblicima amiloidoze. Specifični tretmani za usporavanje ili zaustavljanje nastanka amiloida mogu pomoći u određenim oblicima amiloidoze.

Za ljude s AL amiloidozom kemoterapijom s melfalanom i novijim lijekovima kao što su bortezomib i lenalidomid ponekad s perifernom presađivanje matičnih stanica može se zaustaviti bolest u koštanoj srži i spriječiti napredovanje amiloidnih naslaga. Radioterapija se može primijeniti kod osoba kod kojih je AL amiloidoza prisutna samo u jednom području (lokalizirana bolest).

Kod AA (sekundarna) amiloidoze liječenje osnovne bolesti može smanjiti amiloidne naslage. Za AA amiloidozu uzrokovanu specifičnom obiteljskom mediteranskom groznicom lijek kolhicin je vrlo učinkovit.

Kod amiloidoze uzrokovane transtiretinskim proteinskim naslagama lijekovi kao što su diflunisal i tafamidis mogu stabilizirati mutirani protein transtiretin (sprječavajući ga da formira amiloidne fibrile) i time usporiti napredovanje bolesti. Genske terapije koje smanjuju proizvodnju transtiretina (kao što su patisiran i inotersen) mogu poboljšati učinke živčanog sustava.

Presađivanje organa (na primjer, bubreg ili srce) produžilo je živote nekih ljudi s zatajenjem organa zbog amiloidoze.

U obiteljskoj transtiretinskoj amiloidozi transplantacija jetre se može koristiti. Transplantacija jetre može usporiti napredovanje bolesti jer je jetra tamo gdje nastaje mutirani protein. Zanimljivo je da zbog nedostatka organa donora, jetra uklonjena iz osobe s familijarnom transtiretinskom amiloidozom se ponekad transplantira u osobe s fatalnim oboljenjem jetre kao što je ciroza ili rak jetre. Takva "domino transplantacija" je moguća, jer jetra osobe s familijarnom transtiretinskom amiloidozom je inače normalne funkcije. Iako ljudi koji primaju jetru od osobe s familijarnom transtiretinskom amiloidozom mogu na kraju razviti amiloidozu, transplantacija može spasiti njihove živote u kratkom razdoblju.