Bolesti perikarda zahvaćaju perikard, rastezljivu dvoslojnu vreću koja obavija srce.
Perikard održava srce u odgovarajućem položaju, sprječava njegovo prekomjerno punjenje krvlju i štiti ga od širenja infekcija iz prsnog koša. Međutim, perikard nije nužan za život. Ako se ukloni, učinak na rad srca obično je malen.
Perikard normalno sadrži malu količinu tekućine koja podmazuje njegove slojeve i omogućuje im da lako klize jedan preko drugoga. Između dvaju slojeva nalazi se vrlo malen prostor. Međutim, kod nekih se poremećaja u tom prostoru, koji se naziva perikardijalnom šupljinom, nakuplja dodatna tekućina, zbog čega se prostor širi.
Perikardijalna vreća
Perikard je rastezljiva dvoslojna vreća koja obavija srce. Parijetalni perikard njegov je vanjski sloj, a visceralni perikard unutarnji sloj koji neposredno prekriva srce.
U rijetkim slučajevima perikard nedostaje od rođenja ili ima prirođene nedostatke, kao što su oslabljena područja ili otvori. Ti nedostaci mogu biti opasni jer se srce ili velika krvna žila mogu izbočiti kroz otvor u perikardu i ukliještiti. U takvim slučajevima smrt može nastupiti unutar nekoliko minuta. Stoga se takvi nedostaci obično kirurški popravljaju. Ako popravak nije moguć, može se ukloniti cijeli perikard. Ostale bolesti perikarda mogu biti posljedica infekcija, ozljeda ili proširene zloćudne bolesti.
Najčešća bolest perikarda jest upala, odnosno perikarditis. Perikarditis može biti:
-
Akutni, kada se upala razvije ubrzo nakon događaja koji ju je uzrokovao
-
Subakutni, kada se upala razvija tijekom nekoliko tjedana ili mjeseci nakon bolesti
-
Kronični, kada upala traje dulje od 6 mjeseci
Druge bolesti perikarda uključuju:
Perikardijalni izljev nakupljanje je tekućine između dvaju slojeva perikarda. Tamponada srca nastaje kada velik perikardijalni izljev onemogući pravilno punjenje srca krvlju i time spriječi izbacivanje dovoljne količine krvi u ostatak tijela.
Konstriktivni perikarditis rijetka je bolest pri kojoj perikard postaje zadebljan, krut i često ožiljno promijenjen, pa ograničava punjenje srca. Može biti prolazan, primjerice nakon infekcije ili upale, ili kroničan ako nastane nakon poremećaja koji je uzrokovao akutni perikarditis.
Fibroza perikarda može nastati nakon gnojnog perikarditisa, kod kojega perikardijalni izljev sadržava gnoj, ili u sklopu bolesti vezivnog tkiva, kao što je reumatoidni artritis. U starijih osoba česti uzroci uključuju zloćudne tumore, srčani udar i tuberkulozu. Fibroza perikarda može varirati od blagog ožiljkavanja bez većeg utjecaja na funkciju srca do izraženog zadebljanja i ukrućenja koje uzrokuje konstriktivni perikarditis.
Hemoperikard, odnosno nakupljanje krvi između dvaju slojeva perikarda, može dovesti do perikarditisa, fibroze perikarda ili tamponade srca. Najčešći uzroci uključuju ozljede prsnog koša, oštećenja nastala tijekom medicinskih postupaka kao što su kateterizacija srca i ugradnja elektrostimulatora srca te puknuće aneurizme prsne aorte.