Razderotine sluznice jednjaka (Mallory-Weissov sindrom)

Autor: Kristle Lee Lynch, MD
Urednik sekcije: prof. dr. sc. Davor Štimac, dr. med.
Prijevod: Tajana Grenko, dr. med.

Razderotine jednjaka (Mallory-Weissov sindrom) su oštećenja sluznice koje ne prodiru kroz stijenku jednjaka.

  • Razderotina je često uzrokovana snažnim povraćanjem.

  • Glavni znak je pojava krvi u povraćenom sadržaju.

  • Dijagnoza se temelji na gornjoj ezofagogastroduodenoskopiji (EGDS) i laboratorijskim testovima.

  • Kada je potrebno, liječenje uključuje metode zaustavljanja krvarenja, a u rijetkim slučajevima i operaciju.

Jednjak je šuplja cijev koja vodi od grla (ždrijela) do želuca. (Vidi također: Građa i funkcija jednjaka i Ozljede jednjaka.)

Razderotina donjeg dijela jednjaka i gornjeg dijela želuca koja nastaje prilikom silovitog povraćanja, napinjanja ili štucanja naziva se Mallory-Weissova razderotina. Uslijed oštećenja mogu puknuti krvne žile, koje uslijed toga krvare. Iako je Mallory-Weissov sindrom prvo opisan kod alkoholičara, može se pojaviti kod svakoga tko snažno povraća.

Mallory-Weissov sindrom uzrokuje 5% krvarenja iz gornjeg probavnog trakta (vidi također: Krvarenja u probavnom sustavu).

Zanimljivost
  • Snažno povraćanje može dovesti do razdora jednjaka.

Simptomi

Prvi znak Mallory-Weissovog sindroma je pojava svijetlo crvene krvi u povraćenom sadržaju. Povraćanje krvi naziva se hematemeza. Uslijed razdiranja sluznice jednjaka javlja se oštra bol u donjem dijelu grudnog koša.

Dijagnoza

  • Gornja endoskopija (ezofagogastroduodenoskopija)

Sumnju na Mallory-Weissov sindrom pobuđuje pojava krvi u povraćenom sadržaju nakon prethodnih više epizoda povraćanja. Ukoliko je količina krvi bila oskudna, može se pričekati s dijagnostičko-terapijskim postupcima jer takvo krvarenje često staje samo od sebe.

Ako je krvarenje bilo obilno ili se ne zaustavi spontano, mora se učiniti gornja endoskopija. Tijekom pretrage operater pregledava jednjak pomoću fleksibilne cijevi koja se naziva endoskop. Gornja endoskopija omogućuje liječnicima istodobnu vizualizaciju i liječenje izvora krvarenja.

Ukoliko je krvarenje opsežno, liječnici se ponekad odlučuju raditi angiografiju. Postupak je to u kojem se za ulazak u arteriju koristi tanki kateter, a kroz njega se injicira tekućina vidljiva x-zrakama (kontrastno sredstvo).

Liječenje

  • Mjere zaustavljanja krvarenja

  • Operativni zahvat

Iako većina krvarenja prestaje spontano, ponekad se mora napraviti endoskopska intervencija i poduzeti mjere za zaustavljanje krvarenja. U zatvaranju krvareće žile mogu se koristiti klipse, toplina za kauterizaciju ili direktno injiciranje lijekova.

Alternativna metoda je ubrizgavanje vazopresina ili epinefrina (adrenalina) u krvnu žilu koja krvari tijekom angiografije.

Pacijentima koji izgube mnogo krvi potrebna je transfuzija.

Operacija je rijetko potrebna.