Bronhopulmonalna displazija kronična je bolest pluća nedonoščadi a pogoduje joj produženo liječenje na respiratoru (stroj koji pomaže ulasku i izlasku zraka iz pluća) i/ili kisikom.
-
Ovaj se poremećaj najčešće javlja kod vrlo rano rođene djece koja imaju slabije razvijena pluća, one koji imaju teške bolesti pluća, zahtijevaju potporu disanja na respiratoru ili kisik tijekom duljeg razdoblja.
-
Disanje može biti ubrzano, otežano ili oboje, a koža i sluznice mogu biti plavičasti što su sve znakovi koji ukazuju na potrebu dodatnog kisika ili potpore disanja respiratorom.
-
Dijagnoza se postavlja na temelju poteškoća s disanjem, na tome koliko dugo je novorođenče bilo na kisiku, respiratoru, ili oboje.
-
Većina djece s ovim poremećajem preživljava.
-
Nakon otpuštanja iz bolnice, dijete se ne bi trebalo izlagati dimu cigareta, toplini i dimu grijača prostora ili peći na drva. Na preporuku pedijatra može se zaštititi od infekcije respiratornog sincicijskog virusa (RSV) imunoprofilaksom palivizumabom tijekom jesenskih i zimskih mjeseci.
-
Liječenje bronhopulmonalne displazije uključuje primjenu dodatnog kisika, potpore disanja respiratorom, dobre prehrane i lijekova po potrebi.
(Vidi također Pregled općih problema u novorođenčadi.)
Bronhopulmonalna displazija (BPD) kronična je plućna bolest prijevremeno rođene djece, nedonoščadi obično rođenih prije 32. tjedna gestacije kod kojih često prethodi bolest pluća kao što je respiratorni distres sindrom. Bolest posebno pogađa novorođenčad koja su zahtjevala liječenje na respiratoru (stroj koji pomaže da zrak ulazi i izlazi iz pluća), dodatni kisik ili oboje u trajanju od nekoliko tjedana nakon rođenja. Bronhopulmonalna displazija rijetko nastaje kao komplikacija liječenja kontinuiranim pozitivnim tlakom kroz nosne nastavke (CPAP - omogućuje novorođenčetu da diše samostalno dok prima zrak/kisik pod tlakom u dišne puteve). Do ozljede delikatnog plućnog tkiva dolazi kada se zračne vrećice pluća prerastegnu zrakom koji isporučuje respirator ili izlaganjem visokih doza kisika duže vrijeme. Kao rezultat ovih terapijskih mjera, dolazi do upale uz nakupljanje tekućine u plućima. Djeca koja razviju kroničnu plućnu bolest često ne razviju normalan broj zračnih vrećica. Terminska novorođenčad s plućnim bolestima ponekad mogu razviti BPD. Kod vrlo nezrele nedonoščadi BPD se može razviti a da nisu liječeni respiratorom.
Simptomi
Simptomi BPD-a
Novorođenčad s BPD-om obično dišu brzo i otežano (tzv. respiratorni distres) i često imaju nižu razinu kisika u krvi. Otežano disanje znači korištenje pomoćnih mišića za disanje što se vidi kao uvlačenje prostora među rebrima i donjeg dijela prsnog koša prilikom udaha. Niska razina kisika u krvi uzrokuje plavičastu boju kože (cijanoza). Ovi simptomi upućuju da novorođenče još uvijek treba dodatni kisik ili respirator kao pomoć disanju.
Dijagnoza
Dijagnoza BPD
Na dijagnozu bronhopulmonalne displazije treba misliti kod nedonoščadi i novorođenčadi koja su zahtijevala respirator i/ili dodatni kisik tijekom dužeg vremena (obično nekoliko tjedana ili mjeseci), a koja i dalje imaju respiratornih poteškoća i još uvijek trebaju dodatni kisik.
Za potvrdu dijagnoze najvažniji je podatak o potrebi za dodatnim kisikom, respiratorom ili oboje nakon 28. dana života.
Dijagnoza se dodatno potvrđuje rendgenskom slikom pluća.
Prognoza
Prognoza za BPD
Stanje dojenčadi s bronhopulmonalnom displazijom postupno se poboljšava nakon otprilike 2 do 4 mjeseca tijekom kojih dobivaju dodatni kisik ili neku drugu pomoć kod disanja. Rijetko, dojenčad s vrlo teškim oblikom BPD-a može umrijeti nakon mjeseci skrbi, a većina preživljava.
Tijekom nekoliko mjeseci zdravo plućno tkivo raste, a težina plućne bolesti postaje sve manja. Ipak, tijekom razvoja ova djeca mogu imati probleme s rastom i razvojem središnjeg živčanog sustava. Također imaju povećan rizik za razvoj astme i drugih upalnih bolesti pluća kao bronhiolitis, pneumoniju, infekcije sa respiratornim virusima posebice bronhiolitis uzrokovan respiratornim sincicijskim virusom (RSV) u zimskim mjesecima.
Prevencija
Prevencija BPD
Prevencija bronhopulmonalne displazije počinje prije rođenja djeteta. Sprječavanje prijevremenog poroda, čak i samo nekoliko dana do tjedana, davanje kortikosteroida majci za sazrijevanje djetetovih pluća, može značajno smanjiti težinu plućne bolesti (sindroma respiratornog distresa) kod nedonoščadi.
Ako je respirator ili kisik neophodan kod djeteta nakon poroda, koriste se najniže moguće postavke kako bi se izbjegla ozljeda pluća. Ova praksa je temelj prevencije BPD-a. Odvajanje novorođenčeta od respiratora i kisika potrebno je učiniti čim prije, naravno ako je sigurno za dijete. Rano davanje lijekova koji potiču disanje, kao što je kofein, mogu pomoći da dijete izbjegne potrebu za respiratorom. Nakon rođenja, nekoj novorođenčadi je potrebno dati surfaktant, tvar koja oblaže unutrašnjost zračnih vrećica pluća što omogućuje da ostanu otvorene.
Liječenje
Liječenje BPD-a
Dodatni kisik ili respirator po potrebi
Povećan unosa kalorija
Ponekad diuretici i ograničavanje unosa tekućine
Palivizumab za sprečavanje infekcije uzrokovane respiratornim sincicijskim virusom
Dijagnosticiranje infekcije pluća i liječenje prema potrebi. Budući da respirator i dodatni kisik mogu ozlijediti pluća, potrebno je novorođenče što prije odvojiti od aparata i smanjivati dodatni kisik.
Dobra prehrana ključna je za razvoj pluća i očuvanje zdravog tkiva. Potrebno je povećati unos kalorija radi rasta i oporavka pluća.
Budući da tekućina ima sklonost nakupljanja u upaljenom tkivu pluća, ponekad je potrebno ograničiti dnevni unos tekućine. U liječenju se ponekad koriste diuretici, odnosno lijekovi koji pomažu bubrezima ukloniti višak tekućine mokrenjem.
Kod novorođenčadi s uznapredovalom bronhopulmonarnom displazijom potreba za dodatnim kisikom traje dulje vrijeme. Ako je respirator potreban dulje vrijeme, moguće je dijete ventilirati kroz kirurški napravljen otvor u dušniku (traheostomija).
Nakon otpusta iz bolnice djeci s BPD-om ne preporuča se izlagati dimu cigareta, dimu grijača prostora ili peći na drva. Potrebno je takvu djecu štititi koliko je moguće od kontakta s ljudima koji imaju infekcije gornjih dišnih putova. Posebno ih treba štititi od infekcije respiratornim sincicijskim virusom (RSV). Palivizumab, lijek koji osigurava specifična antitijela na RSV, može se primijeniti kako bi se spriječila RSV infekcija. Ovaj lijek najčešće se primjenjuje u jesenskim i zimskim mjesecima, kada se infekcija RSV-om obično javlja u populaciji. Palivizumab se ponekad daje tijekom zime i u drugoj godini života ako dijete ima težak oblik BPD.
Djecu stariju od 6 mjeseci također treba cijepiti protiv gripe cjepivo protiv gripe (gripe).