Urednica sekcije: doc. dr. sc. Suzana Mimica Matanović, dr. med.
Prijevod: Zvonimir Čagalj, dr. med.
Placebo je tvar koja je napravljena kako bi nalikovala lijeku, ali ne sadrži aktivni lijek.
( Također vidjeti Pregled lijekova.)
Placebo je napravljen tako da izgleda točno kao pravi lijek, ali je napravljen od neaktivne tvari, poput škroba ili šećera. Placebo se danas uglavnom koristi za istraživačke svrhe (vidjeti The Science of Medicine).
Unatoč tome što nema aktivnih sastojaka, neki ljudi koji uzimaju placebo se osjećaju bolje. Neki pak razviju "nuspojave". Čini se da se ovaj fenomen, nazvan placebo efekt, javlja iz dva razloga. Prvi razlog je slučajna promjena. Mnoga medicinska stanja i simptomi se pojavljuju i nestaju bez liječenja, tako da se osoba koja uzima placebo može slučajno osjećati bolje ili lošije. Kada dođe do takve promjene, placebu se može pogrešno dati zasluga ili pak okriviti za ishod. Drugi razlog je iščekivanje (ponekad se naziva sugestibilnošću). Iščekivanje djelovanja lijeka često zapravo čini da se ljudi osjećaju bolje.
Placebo efekt uglavnom djeluje na simptome, prije nego na samu bolest. Naprimjer, placebo neće brže zacijeliti slomljenu kost, ali može smanjiti bol. Neki se ljudi čine podložnijim placebo efektu od drugih. Ljudi koji imaju pozitivno mišljenje o lijekovima, liječnicima, medicinskim sestrama i bolnicama imaju veću vjerojatnost dobre reakcije na placebo, nego ljudi koji imaju negativno mišljenje.
Kada se razvija novi lijek, istraživači provode ispitivanja kako bi usporedili učinak lijeka s djelovanjem placeba, jer svaki lijek može izazvati placebo efekt, koji nije povezan s njegovim djelovanjem. Pravi učinak lijeka mora se razlikovati od placebo efekta. Obično pola sudionika ispitivanja dobiva lijek, a ostali dobivaju placebo istog izgleda. Idealno, ni ispitanici ni istraživači ne znaju tko je primio lijek, a tko je primio placebo (ova vrsta istraživanja naziva se dvostruko slijepo ispitivanje).
Kada se ispitivanje završi, sve promjene uočene kod ispitanika koji su uzimali aktivni lijek se uspoređuju s onima kod ispitanika koji su uzimali placebo. Lijek mora biti značajno bolji od placeba kako bi se opravdala njegova primjena. U nekim ispitivanjima, čak do 50% ispitanika koji dobivaju placebo osjeća poboljšanje (primjer placebo efekta), što otežava dokazivanje učinkovitosti lijeka koji se ispituje.
Placebo: Svidjet ću se
|
Na latinskom jeziku, placebo znači "svidjet ću se". 1785. godine riječ placebo se prvi put pojavljuje u medicinskom rječniku kao "obična metoda ili lijek". Dva izdanja kasnije, placebo je postao "maštoviti lijek", navodno neaktivan i bezopasan. Sada su dobro poznati značajni učinci placeba, i dobri i loši.
|
Više informacija